Connect with us

Društvo

OVO JOŠ NISTE ČULI! Ispovijest Srbina koji je prespavao kod Talibana

Srbin Dragan Šibalić otisnuo se u nevjerovatnu turu na godinu dana biciklom po svijetu.

Išao je od Tokija do Mont Everesta i kako kaže, u sekundi je odlučivao koja će mu biti sljedeća destinacija. Kako kaže, prošao je kroz 16 država i čak 16.500 kilometara.

“Svaka država je ostavila neki utisak na mene. Uglavnom pozitivan. Sve su države zanimljive, ali posebno bih izdvojio Iran”, kaže Dragan.
Ističe da je nevjerovatno koliko su ljudi tamo gostoprimljivi, čak do te mjere da nije mogao da prođe putem, a da ne bude pozvan da nešto pojede ili popije.

“Kod nekoga sam čak i spavao. U šest restorana nisu hteli da mi naplate račun. Kad god sam pitao koji je razlog, kažu “mi poštujemo putnike””, priča Dragan.

Iznenađenje u Avganistanu
Dragana je put vodio i preko Avganistana. Kako kaže, svi su mislili da se neće živ vratiti odatle.

” Svi su mi rekli “da li si lud što ideš tamo, nećeš se živ vratiti”, međutim, sasvim je drugačija bila situacija kada sam otišao tamo”, kaže Dragan.

Kao ističe, sa Talibanima je i jeo i pio, a čak je u jednom punktu i prespavao.

Čak 75 kilograma nosio je na biciklu, kako kaže. Imao je dve bisage i torbu.
“Prva dva meseca sam čak vukao i prikolicu. Posle dva meseca mi je bilo teško, pogotovo nakon Turske koja je sva u planinama. Na kraju sam morao da je bacim, malo se prepakujem, ali bez obzira uvek sam se vrteo na oko 70 kila i ništa manje. Usput sam se hranio, ponekad sam malo nešto spremao, a svuda je bilo jeftinije nego u Srbiji kada je u pitanju hrana. Mogao sam da idem u restorane. U Pakistanu recimo svratim na pasulj i salatu i to platim 80 dinara, za te pare ovde nemam ni kiflu”, kaže Dragan.

Kako kaže, kada je prvi put ugledao Mont Everest suze su mu krenule na oči.

Izgubio sam pare, pasoš i sve

“Kada sam bio u Jermeniji, posle dva ili tri meseca, izgubio sam pare, pasoš, sve. Kada sam došao na jedno mesto i postavio šator, telefon mi je neprekidno zvonio. Mislio sam da me zovu iz njihove telefonske službe da mi nude promocije, pa se nisam javljao. Međutim kada sam video koliko čovek uporno zove, javio sam se. Samo je ponavljao “dokumenta, dokumenta”. Odem do bicikle i vidim da nema para, nema pasoša, znači mogu slobodno reći da je putovanje završeno!”, priča Dragan.

Umesto kraja putovanja, desilo se nešto nevjerovatno!
“Njegov sin i on su videli da sam bio tu kod njihove prodavnice i krenuli su kolima da jure za mnom. Odmakli su 60 kilometara, a onda su primetili kada sam skrenuo u dvorište, gde sam postavio šator. Sve su mi vratili, ja sam ih častio sa 50 evra. Zahvaljujući njima, ja sam nastavio svoje putovanje, da nije bilo toga verovatno bi se vratio za Srbiju”, kaže Dragan za Prva TV, a prenosi Blic.

Kako kaže, sreća je bila što je na jednom parčetu papira imao upisan broj jermenskog telefona, što je, kako kaže, pomoglo da se dođe ponovo do svojih dokumenata.

Ovome se niko ne bi nadao

Dragan je tokom svog putešestvija pisao i na društvenim mrežama objavljivao priče o događajima koje je preživljavao, a jednu iz susreta sa Talibanima u Avganistanu u nastavku prenosimo u cjelosti:

“Petorica naoružanih Talibana upadoše usobu. Još je bio dan.

Onako u prvi mah, sanjiv, prepao sam se. Ali njihovi osmesi su me ubrzo primirili. Jedan je u ruci držao punu kesu nara i pruža mi… Imao sam onaj osećaj kao kad vam neko dođe u bolnicu u posetu i donese nešto.

Nismo nešto mnogo mogli da se sporazumemo. Uglavnom pomogoše mi da uguram bicikl u sobu, a koji sam ostavio u drugoj prostoriji. Takođe pokazaše mi kad odu da navučem klin na vrata i zaključam se. Кroz prozor mi pokazuju u daljini njihovu bazu, ako bude problema da zovem u pomoć… Slikali su se sa mnom tu, nešto malo zapitkivali i ubrzo otišli.

A ja se zaključao i nastavio sa spavanjem. U narednih sat vremena dva puta mi neko lupa na vrata. Morao sam da ustajem da vidim ko je. Neki momak je dolazio. Prvi put je kružio po sobi ljut pitavši me otkud sam tu. Pokazuje mi da je krevet njegov. Drugi put je došao i okačio jaknu na čiviluk…

I nije mi se dalo da odspavam kako treba.

Posle nekog vremena opet bum, bum, bum na vrata. Sada opet dođoše Talibani. Ovog puta ih je bilo desetak. Jedan mi daje telefon. Popričao sam sa nekim mlađim momkom koji je dobro znao Engleski. Кaže mi: “Ne možeš ovde da ostaneš, mnogo je opasno. Prespavaćeš kod mog oca…” Nisam se nešto mnogo bunio. Rekao sam: “U redu…”

Pomogli su mi da isteram bicikl napolje, prešli smo na drugu stranu puta i ubrzo bili u njihovoj bazi. Otac od tog momka sa kojim sam pričao preko telefona bio je komandant ove baze.

Odmah me uvode u sobu i pokazuju ležaj na podu gde ću spavati. Ali pre toga donose mi čaj i plov da jedem. Pokušavao sam da im kažem da nisam gladan, da sam ko zna koliko puta u toku dana jeo, ali nije vredelo. Taman sam pojeo, a oni dosipaju još.

Posedali su tu oko mene i zapitkivali me sve i svašta. Uglavnom u vezi putovanja ali i koje sam vere, jesam li oženjen, imam li decu… Кoristili su gugl prevodilac. Sve u svemu jedna opuštena i vesela atmosfera.

Кad je došlo vreme za spavanje, uzeh dva ćebeta da se pokrijem kad oni poskakaše. Pokazuju rukama da će me oni pokriti. Ja ne mogu da verujem šta se dešava. Prekrivaju me, ušuškavaju kao malu bebu… Pitaju jel treba još koje ćebe…”

Društvo

POTROŠAČI ZADOVOLJNI! Cijene goriva u BiH u padu

Cijene goriva na pumpama u BiH su znatno niže nego u proteklom periodu, pa tako litar dizela košta od 2,10 KM pa do 2,40 KM, zavisno od pumpe do pumpe.

Naime, kako ističu naši sagovornici, razlog tome su niske cijene nafte na berzama, ali i konkurencija između pumpi.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da cijene, barem što se tiče dizela, variraju od pumpe do pumpe.

“Tako se u Sarajevu kreću od 2,10 do 2,40 KM po litru. Smatram da na to ima uticaja i cijena nafte na berzama, ali ima i lokalnog takmičenja, odnosno ponuda određenih pumpi sa njihovim cijenama”, kazao je Bečarević i istakao da neke pumpe drže za 30 feninga nižu cijenu po litru.

Kako je pojasnio, cijene dizela na pumpama u BiH nisu bile ovako niske sigurno dvije godine.

“Pumpe idu sa dobrim i prihvatljivim cijenama”, kazao je Bečarević i dodao da razlog zbog čega se cijene razlikuju i po 30 feninga po litru je to što sigurno dobavljač nije isti, ali i da određene pumpe rade sa nižom maržom.

“Ali sve je to na kraju dobro za građane, jer logično je, ako građani imaju izbora i priliku da sipaju jeftinije gorivo, da će to i uraditi”, kazao je Bečarević.

Pojasnio je da se cijena barela nafte na berzama kreće od 60 do 64 dolara.

“I ova sadašnja cijena je niska za proizvođače nafte, ali s obzirom na situaciju u svijetu, očigledno je da svi pristaju na to”, zaključio je Bečaravić.

Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Srpske, kazao je da je primjetno da je došlo do pada cijene naftnih derivata u Srpskoj.

“Ovaj pad cijena na pumpama nije prouzrokovan padom kotacija na berzi, već lokalnom konkurencijom”, kazao je Savić.

“Teško je prognozirati kako će se cijene sirove nafte i naftnih derivata kretati u narednom periodu. Međutim, sigurno je da će cijene na benzinskim pumpama biti mijenjane u skladu sa dešavanjima na berzi”, kazao je Savić.

Sa jedne banjalučke benzinske pumpe kazali su da su cijene od juče niže za nekoliko feninga.

“Benzin sada košta 2,28 KM, dok dizel košta od 2,21 do 2,23 KM po litru”, kazali su sa ove pumpe.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, kazala je ranije za “Nezavisne novine” da su cijene goriva znatno niže nego u prethodnom periodu.

“Ali svi trgovci najavljuju poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Nekako ne razumijemo zbog čega dolazi do podizanja cijena ili dok god ne budemo imali ograničene marže, može dolaziti do poskupljenja koliko god ko hoće”, kazala je Marićeva.

Istakla je da je za potrošače veoma dobro što su niže cijene goriva, ali to ne prati pojeftinjenje ostalih namirnica.

“Od kada je pojeftinilo gorivo, nijedna cijena bilo kojeg proizvoda nije smanjena, što bi bilo logično”, kazala je Marićeva.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI PARADOKS U SRPSKOJ! Preko 1.000 firmi zarađuje milione bez ijednog zaposlenog!

Bez radnika u Republici Srpskoj prošle godine bile su registrovane 3.364 firme, a čak njih 1.037 poslovalo je pozitivno. Jedna od njih ostvarila je dobit od čak 9.663.403 KM.

Pokazuju to podaci Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) Republike Srpske.

Ako bismo ove podatke za prošlu godinu uporedili sa godinom ranije, kada je u Srpskoj bilo 2.897 firmi bez radnika, a 907 je pozitivno poslovalo, može se uvidjeti da je broj takvih firmi lani bio u porastu.

Prvo mjesto na listi 10 firmi bez radnika koje su ostvarile najveću dobit, sa ranije spomenutih više od 9,6 miliona KM zauzela je firma “Sinovi i oci” d.o.o. iz Banjaluke, u čijem opisu djelatnosti stoji: djelatnosti finansijskih holding društava.

Njih sa dobiti od 4.271.813 KM slijedi “Ingrosso” d.o.o. iz Bijeljine, koji se bavi trgovinom na veliko drvetom, građevinskim materijalom i sanitarnom opremom.

Višemilionsku dobit lani je imala i banjalučka firma “Interinvest-kreise” d.o.o. Prema podacima APIF-a, a koji su dostavljeni “Nezavisnim novinama”, dobit ove firme bez radnika prošle godine iznosila je 2.970.815 KM, a kao djelatnost firme navodi se kupovina i prodaja sopstvenih nekretnina.

Bez radnika, a sa dobiti od 2.842.702 KM, prošlu godinu završilo je još jedno preduzeće sa adresom u Banjaluci. U pitanju je “Pay Concept” d.o.o., a u opisu djelatnosti stoji da se bave upravljanjem računarskom opremom i sistemom.

Peto mjesto ove liste pripalo je firmi “Projekt SN” d.o.o. iz Dervente, koja je u okviru djelatnosti kupovine i prodaje sopstvenih nekretnina ostvarila dobit od 2.200.453 KM u 2024. godini.

“Gasteh” d.o.o. Inđija – Poslovna jedinica Bijeljina, i njihova djelatnost “ostali građevinski instalacijski radovi”, donijela je dobit od 1.644.966 KM.

Lani je dobit od 1.302.448 KM ostvarila i firma bez radnika “Maglić” d.o.o. iz Foče, a kako za “Nezavisne novine” navode iz APIF-a, njena djelatnost je “ostale pomoćne djelatnosti u prevozu”.

Firma “Ep planung” d.o.o. iz Broda u 2024. godini ostvarila je dobit od 1.153.914 KM, a bavi se trgovinom na veliko robom od metala, instalacionim materijalom, uređajima i opremom za vodovod i grijanje.

Deveto mjesto ove liste zauzela je firma “Mofas” d.o.o. iz Istočnog Sarajeva, a kroz svoju djelatnost mašinska obrada metala ostvarili su lani dobit u iznosu od 1.003.960 KM.

Posljednje mjesto ove liste pripalo je firmi koja nije prešla milionsku dobit, pa se tako na 10. mjestu našla firma “Urbani krovovi i zelenilo” d.o.o. iz Banjaluke. Njihova djelatnost je “uslužne djelatnosti uređenja i održavanja zelenih površina”, a dobit im je bila 877.148 KM.

Za ekonomistu Predraga Mlinarevića, firme koje nemaju stalno zaposlene radnike, a ostvaruju pozitivne rezultate djeluju kao svojevrsni ekonomski nonsens ukoliko se ne analizira njihova pravna forma organizovanja i djelatnosti za koje su registrovane.

“Naime, za značajan broj usluga koje su posredničkog ili konsultantskog karaktera, usljed nepostojanja stalnih poslova, firme se odlučuju za honorarno angažovanje spoljnih saradnika. Iz tog razloga se pojavljuju prihodi, a firme nemaju stalno zaposlenih. Tipično se radi o holding društvima koja ostvaruju prihode od dividendi, kamata ili prodaje udjela, mikrotrgovačkim ili brokerskim kućama”, navodi on za “Nezavisne novine” dodajući da je u takvim firmama radnik intenzivno zamijenjen kapitalom i algoritmima, a sve, kako kaže, u svrhu poreske optimizacije.

Nastavi čitati

Društvo

33 GODINE OD OSNIVANJA! U kasarni “Kozara” obilježavanje Dana Vojske Republike Srpske

Dan Vojske Republike Srpske i Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka, 12. maj, svečano će biti obilježen danas u kasarni “Kozara” u Banjaluci.

Parastos poginulim pripadnicima VRS i civilnim žrtvama Odbrambeno-otadžbinskog rata biće služen u 11.00 časova, a potom i položeni vijenci u Centralnoj spomen-sobi VRS.

Centralna svečanost biće održana na stadionu kasarne “Kozara” u 12.00 časova.

Planirano je da ovogodišnjem programu obilježavanja 33 godine od osnivanja VRS prisustvuju najviši predstavnici političkog, javnog i vjerskog života, predstavnici organizacija i udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Program obilježavanja počeo je 28. aprila, kada je oko 150 pripadnika Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH dobrovoljno dalo krv na četiri lokacije u Srpskoj.

VRS formirana je 12. maja 1992. godine i na kraju Odbrambeno-otadžbinskog rata imala je 210.000 boraca. Poginula su 23.752 borca.

Vojska Republike Srpske je poslije 14 godina postojanja ušla u sastav Oružanih snaga BiH gdje njeno vojno nasljeđe i identitet njeguje Treći pješadijski /Republika Srpska/ puk, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Aktuelno