Dostojanstvena plata od najmanje 2.000 maraka, manji troškovi života i veća sigurnost zaposlenja mogli bi da budu ključni za odluku radnika da ostanu da žive i rade u Republici Srpskoj.

– Podaci pokazuju da gotovo 60 odsto ispitanih radnika razmišlja o odlasku iz Republike Srpske, dok nešto više od 40 odsto o tome trenutno ne razmišlja. Posebno je značajan podatak da čak 94,15 odsto ispitanika smatra da bi plata od 2.000 maraka ili više omogućila radniku dostojanstven život u Srpskoj – istakao je za “Glas Srpske” Stanković.

Istraživanje je predstavljeno na današnjoj konferenciji “Dostojanstvena plata – temelj dostojanstvenog rada”, održanoj uz panel “Od dijaloga do konkretnih rješenja”, a rezultati pokazuju da je za veliki broj radnika iznos koji smatraju neophodnim za dostojanstven život još daleko od stvarnosti. Čak 46,91 odsto ispitanika navelo je da prima platu do 1.450 maraka, što pokazuje značajan jaz između stvarnih primanja i iznosa koji radnici smatraju potrebnim za normalan život. Na pritisak niskih primanja ukazuje i podatak da 40,41 odsto ispitanih pored redovnog posla radi i dodatni posao, dok 59,59 odsto nema dodatni angažman.

Istovremeno, 17,94 odsto radnika navelo je da dio plate prima u koverti, odnosno “na ruke”, dok je 82,06 odsto reklo da nema takav način isplate. Ova pojava prisutna je i u privatnom sektoru, pokazuju rezultati istraživanja.

Kada je riječ o uslovima koji bi najviše uticali na odluku da ostanu da žive i rade u Republici Srpskoj, dostojanstvena plata je ubjedljivo na prvom mjestu. Nju je izdvojilo 70,32 odsto ispitanika.

Na drugom mjestu je smanjenje troškova života, koje je navelo 33,66 odsto radnika, dok je sigurnije zaposlenje važno za 23,90 odsto. Smanjenje korupcije i nepotizma izdvojilo je 23,74 odsto ispitanih, dok su ostali faktori dobili znatno manju podršku.

Odgovori na pitanje šta bi najviše doprinijelo poboljšanju položaja radnika dodatno potvrđuju da je visina primanja u središtu njihovih očekivanja. Veće plate navelo je 68,70 odsto ispitanika, dok je redovno usklađivanje plata izdvojilo 64,15 odsto. Smanjenje korupcije i nepotizma podržalo je 25,45 odsto radnika, a veću zaštitu radničkih prava 12,84 odsto. Ostale ponuđene opcije pojedinačno su dobile manje od deset odsto odgovora.

Rezultati istraživanja pokazuju da radnici pitanje plata ne posmatraju samo kao zahtjev za većom zaradom, već kao dio šireg pitanja kvaliteta života i budućnosti. Jer, uz podatak da gotovo šest od deset ispitanika razmišlja o odlasku, a da više od 94 odsto dostojanstvenu platu vezuje za iznos od najmanje 2.000 maraka, pitanje zarada prerasta okvir ekonomske statistike. Ono postaje pitanje da li se od plate u Republici Srpskoj može pristojno živjeti, obezbijediti porodica i planirati budućnost.

Upravo tu je, kako kaže Stanković, i najvažnija poruka istraživanja, za veliki broj radnika dostojanstvena plata nije samo pitanje većeg iznosa na računu, već jedan od ključnih uslova da ostanu da žive i rade u Srpskoj.

Bitne stavke

Anketirani radnici su kao važne uslove za ostanak naveli i kvalitetnija radna mjesta, stabilan penzijski sistem, bolji zdravstveni sistem, redovno usklađivanje plata, mogućnost napredovanja, rješavanje stambenog pitanja i bolji balans između poslovnog i privatnog života.

Glas

Vrijeme u Republici Srpskoj će biti toplo, vjetrovito i promjenljivo oblačno, a tokom dana očekuju se i padavine, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu i zapadu biće oblačnije, uz povremenu kišu, dok su na jugu ponegdje mogući i jači pljuskovi.

Na sjeveru i istoku očekuje se uglavnom suvo i toplo vrijeme, uz sunčane periode i promjenljivu oblačnost.

Tokom večeri i naredne noći padavine će jačati na zapadu, a do narednog jutra proširiće se i ka istoku.

Duvaće umjeren do jak vjetar južnih smjerova, dok se u Hercegovini i na zapadu povremeno očekuju i olujni udari.

Minimalna temperatura vazduha biće od 7 do 14 stepeni, na zapadu i jugu lokalno do 18 stepeni.

Maksimalna temperatura kretaće se od 23 do 30 stepeni, dok će u višim predjelima biti oko 18 stepeni.

U atmosferi se istovremeno jača uticaj prednje strane doline sa sjeverozapada Evrope, uz jačanje jugozapadnog strujanja iznad našeg regiona. U prizemlju pritisak je u padu pod uticajem Đenovskog ciklona, koji se širi preko sjevera Jadrana, saopštio je RHMZ.

Dobra plata više nije garancija za pronalazak radnika. Na tržištu vlada paradoks gdje deficitarna zanimanja nude odličnu zaradu, ali kandidatima presuđuju rad u smjenama, teški uslovi i velika odgovornost.

Na tržištu rada postoji neobičan paradoks, neki poslovi nude solidnu zaradu i stalnu potražnju za radnicima, ali poslodavci ih ipak teško popunjavaju.

Problem često nije u plati. Ljude odbijaju uslovi rada, fizički napor, smjene, rad vikendom, udaljene lokacije ili činjenica da posao nosi veću odgovornost. Zbog toga se pojedina zanimanja sve češće nalaze u grupi poslova za koje poslodavci teško pronalaze radnike.

Plata nije uvijek glavni problem
Kada se govori o deficitarnim zanimanjima, najčešće se prvo pomisli na niske zarade. Međutim, situacija je mnogo složenija. Postoje poslovi kod kojih zarada može biti iznad prosjeka, ali interesovanje radnika i dalje nije dovoljno veliko. Razlog je jednostavan: novac nije jedini kriterijum kada ljudi biraju posao.

Neko neće da radi noću, drugi ne želi fizički težak posao, trećem smetaju višemjesečni rad van mjesta stanovanja, dok četvrti ne želi posao sa velikom odgovornošću.

Koja zanimanja najteže pronalaze radnike?
Među poslovima koji se u različitim zemljama često suočavaju sa manjkom radne snage nalaze se pojedina zanatska i tehnička zanimanja, poslovi u transportu, građevinarstvu, industriji, ugostiteljstvu i njezi.

Zajedničko im je to što zahtjevaju konkretne vještine i spremnost na uslove koje dio radne snage nije spreman da prihvati. U pojedinim slučajevima poslodavci zbog toga nude veću platu, bonuse, plaćen smještaj ili druge pogodnosti kako bi privukli radnike.

Zašto ljudi odbijaju dobro plaćene poslove?
Jedan od glavnih razloga jeste radno vrijeme. Posao koji podrazumjeva noćne smjene, rad vikendom ili česte promjene rasporeda može biti znatno manje privlačan od klasičnog radnog vremena, čak i kada je plata viša.

Drugi problem je fizičko opterećenje. Građevinski radnici, pojedini industrijski radnici, vozači i zanatlije često rade u zahtjevnim uslovima, pa dio ljudi radije bira manje plaćen posao koji je fizički lakši. Tu je i odgovornost.

Neka zanimanja zahtjevaju rad sa skupom opremom, velikom mehanizacijom, opasnim materijalima ili ljudima, zbog čega je obuka duža, a pritisak veći.

Poslovi bez fakulteta koji mogu dobro da se plate
Posebno zanimljiva kategorija su zanimanja za koja nije neophodna fakultetska diploma. Kod pojedinih zanata iskustvo, licenca i praktično znanje mogu biti vrijedniji od formalnog obrazovanja.

Električari, varioci, vodoinstalateri, CNC operateri, mehaničari, tehničari i brojni drugi stručni radnicimogu imati veoma dobre prihode kada steknu iskustvo i izgrade bazu klijenata ili rade na tržištima gdje postoji veliki nedostatak radne snage. Zato se sve više govori o tome da diploma nije jedini put do dobro plaćenog posla.

Manjak radnika mijenja tržište
Kada za određeni posao nema dovoljno ljudi, poslodavci imaju nekoliko mogućnosti. Mogu da povećaju zarade, ponude dodatne pogodnosti, investiraju u obuku novih radnika ili pokušaju da privuku ljude iz drugih gradova i zemalja.

To već mijenja tržište rada u brojnim sektorima. Posao koji je nekada bio smatran neprivlačnim može postati mnogo bolje plaćen upravo zato što nema dovoljno ljudi koji žele da ga rade.

Da li se isplati prihvatiti posao koji drugi izbjegavaju?
Odgovor zavisi od konkretnih uslova. Ako je plata visoka, postoji mogućnost napredovanja i posao omogućava sticanje tražene vještine, zahtjevniji uslovi rada nekome mogu predstavljati dobru priliku. Ali visoka zarada sama po sebi nije dovoljna.

Pre prihvatanja posla važno je provjeriti radno vrijeme, broj slobodnih dana, fizičko opterećenje, mogućnost napredovanja, troškove života i da li je potrebno dodatno školovanje ili licenca.

Upravo tu leži razlog zbog kojeg neki od najbolje plaćenih deficitarnih poslova ostaju nepopunjeni, ono što poslodavac može da plati nije uvijek dovoljno da nadoknadi ono što posao zahtijeva.