Grad Banja Luka svake godine izdvaja ogromna sredstva za poslovanje Aerodromi Republike Srpske, ali uprkos tome – minus se samo produbljuje!

Naime, Grad izdvaja čak milion maraka godišnje, a pored toga preuzima i troškove vatrogasne službe Međunarodnog aerodroma Banja Luka. Za razliku od aerodroma u Tuzla i Sarajevo, koji ove troškove pokrivaju iz vlastitih prihoda, u Banjaluci teret ponovo pada na građane.

Ni dodatne mjere nisu bile dovoljne – umjesto planiranih 200.000 KM kroz amandmane, gradonačelnik Draško Stanivuković ustupio je Aerodromima vatrogasno vozilo vrijedno preko 500.000 KM. Ipak, minus od dodatnih milion maraka i dalje ostaje!

Narodni poslanik Bojan Kresojević oštro upozorava:

„Grad ne može pomoći koliko Aerodromi Republike Srpske mogu potrošiti! Dok građani izdvajaju sredstva, gubici se gomilaju, a odgovora nema. Postavlja se pitanje – gdje završava novac i ko snosi odgovornost?“

On dodatno ističe da je neprihvatljivo da se, kako tvrdi, ogromna sredstva troše na lobiranja i političke interese, dok se istovremeno zanemaruje unapređenje privrednog ambijenta.

Kresojević je podsjetio i na ignorisanje njegovih inicijativa:

„Ako već postoji spremnost za konstruktivan dijalog, zašto na moj zahtjev za sastanak nije odgovoreno ni nakon godinu dana?“

Građani s pravom postavljaju pitanje – koliko će još miliona biti potrošeno bez jasnih rezultata i da li će iko konačno položiti račune?

Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu potvrdio je za Radio Slobodna Evropa 10. aprila da je odbio zahtjev pravnog tima Milorada Dodika za uvođenje privremene mjere. Tom mjerom se tražilo zaustavljanje primjene sudskih odluka u Bosni i Hercegovini, na osnovu kojih mu je oduzet mandat predsjednika Republike Srpske.

U odgovoru za RSE se navodi da je zahtjev za privremenu mjeru, u skladu sa Pravilom 39 Suda, razmotren i odbijen, bez dodatnog izjašnjavanja o njegovom sadržaju.

Milorad Dodik je polovinom prošle godine pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija presudom Suda Bosne i Hercegovine zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Sud je utvrdio da je Dodik, kao tadašnji predsjednik Republike Srpske, svjesno potpisivao i primjenjivao zakone koje je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit prethodno poništio.

Apelacija Milorada Dodika protiv Bosne i Hercegovine podnesena je u januaru 2026. godine, nakon čega je zatraženo i izricanje privremene mjere.

Dodikov pravni zastupnik Goran Bubić nije želio da komentariše odluku Evropskog suda za ljudska prava za Radio Slobodna Evropa.

Istovremeno, vršilac dužnosti agenta Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić potvrdila je za RSE da Bosna i Hercegovina u ovom trenutku još nije primila predmet od Suda u Strazburu.

Odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira ishod Dodikove apelacije, o kojoj će Sud u Starzburu eventualno odlučivati u narednim fazama postupka, nakon što predmet bude dostavljen i BiH, te se izjasne sve strane u postupku.

Iz Evropskog suda za ljudska prava nisu za RSE pojasnili u kojoj je trenutno fazi Dodikova apelacija.

Šta je Pravilo 39 Evropskog suda za ljudska prava?

Privremene mjere se pred Evropskim sudom za ljudska prava mogu zatražiti na osnovu Pravila 39 Poslovnika Suda.

Riječ je o vanrednom mehanizmu koji se primjenjuje isključivo u izuzetnim okolnostima, kada postoji neposredan i ozbiljan rizik od nenadoknadive štete po neko od prava zaštićenih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Prema službenim pojašnjenjima Suda dostavljenim RSE, privremene mjere se najčešće izriču u predmetima koji se odnose na deportacije, izručenja ili druge situacije u kojima bi podnosilac zahtjeva mogao biti izložen opasnosti po život ili nečovječnom i ponižavajućem postupanju.

Sud veoma rijetko primjenjuje Pravilo 39, a odluke o privremenim mjerama donose se bez prejudiciranja kasnije odluke o prihvatljivosti ili meritumu predmeta.

U dosadašnjoj praksi, Evropski sud je više puta naglašavao da Pravilo 39 nije namijenjeno za zaustavljanje izvršenja redovnih sudskih presuda ili političko-institucionalnih odluka, osim u izuzetnim situacijama.

(RSE/BN)

Televizija Bosne i Hercegovine (BHT1) osuđuje, kako su naveli u saopštenju, pritiske na urednike i rukovodstvo BHT1 od strane Nebojše Vukanovića, predsjednika Liste za pravdu i red, nakon jučerašnjeg gostovanja u emisiji Jutro za sve na BHT1.

Oni su osudili i istup Nedeljka Eleka, predsjednika Nadzornog odbora OC Jahorina, koji, prema njihovim riječima, može biti protumačen kao prijetnja uredniku emisije Zvonku Komšiću.

– Pritisci na zaposlene javnog medijskog servisa, kao i novinare uopće, su nedopustiva praksa, jer jeosnovna uloga javnog servisa da postavlja pitanja od javnog interesa, bez straha, bez favoriziranja i bezpolitičkog pritiska. U tom kontekstu, svako gostovanje u našem programu podrazumijeva spremnost napitanja koja mogu biti i neugodna, posebno kada je riječ o javnim ličnostima i političkim akterima – saopštili su iz BHT1

Sloboda izražavanja, uključujući pravo novinara da postavljaju pitanja i vode razgovor u interesujavnosti, navodi se u njihovom saopštenju, ne može biti razlog za pritiske, uslovljavanja ili zahtjeve za sankcioniranjem

– Svaki pokušaj da se zbog izgovorene riječi ili postavljenog pitanja vrši takav pritisak na novinare i urednike predstavlja ozbiljan udar na slobodu medija i uređivačku neovisnost. U tom kontekstu osuđujemo Vukanovićeve zahtjeve i istupe usmjerene prema urednicima, redakciji i cjelokupnom programu BHT1. Takvi postupci stvaraju atmosferu pritiska i autocenzure, što je neprihvatljivo u svakom demokratskom društvu – navodi se u saopštenju BHT1, koje potpisuje direktora Neda Tadić.

BHT1 će, dalje se navodi, nastaviti profesionalno raditi u interesu javnosti, jednako poštujući svakog gosta bez obzira na spol, nacionalnost ili političku pripadnost.

– Nebojša Vukanović ima pravo uložiti prigovor na naš rad nadležnoj Regulatornoj agenciji za komunikacije Bosne i Hercegovine – zaključeno je u saopštenju.

Tokom gostovanja predsjednika stranke Lista za pravdu i red, Nebojše Vukanovića u jučerašnjem izdanju emisije ”Jutro za sve”, došlo je do oštre verbalne rasprave s voditeljem Zvonkom Komšićem.

Sve je počelo kada je Komšić pitao Vukanovića za koga će navijati na Svjetskom prvenstvu u nogometu ovog ljeta, na šta je on rekao da se “neće da se ne raduje uspjesima BiH”.

Komšiću se nije svidio njegov “diplomatski odgovor”, pa se, daljom raspravom, došlo do toga da mu kaže da ne može biti kandidat za člana Predsjedništva BiH, ako ne voli ovu zemlju.

Vukanović je tražio javno izvinjenje i suspenziju Komšića.