Connect with us

Društvo

PACIJENTI TAOCI PETROVIĆEVIH DUGOVA Ignoriše bijeljinski Dom zdravlja, dužan blizu DVA MILIONA KM

Direktor Doma zdravlja Bijeljina Danijela Đukin rekla je da ukupan dug Gradske uprave ovoj zdravstvenoj ustanovi, otkako je Ljubiša Petrović gradonačelnik, iznosi 1.350.000 KM sa 1. junom i pola miliona KM za rekonstrukciju ustanove.

Đukinova je rekla da agonija 450 zaposlenih u bijeljinskom Domu zdravlja, te time i agonija oko 150.000 pacijenata okrenutih ovoj ustanovi traje već gotovo četiri godine.

Dom zdravlja Bijeljina je u februaru tužio gradonačelnika Bijeljine, prvo ročište je bilo 5. juna, ali se, kaže Đukinova, niko iz Gradske uprave nije pojavio.

– Naši pacijenti osjećaju pritisak i probleme u potrazi za zdravljem zbog neposlovanja Gradske uprave Bijeljina, zanemarivanja potreba bolesnih, jer tri i po godine unazad Dom zdravlja ne dobija ništa od grada, koji je dužan da isplaćuje i plate radnicima, da obavlja rekonstrukciju, nabavlja opremu… – rekla je Đukinova.

Ona je dodala da, osim pacijenata iz Bijeljine – mještana svih 60 naselja ovog grada, ovaj dom zdravlja zadovoljava i potrebe pacijenata iz opština Lopare i Ugljevik, čiji domovi zdravlja nemaju sve zdravstvene organizacione jedinice, a pacijentima su neophodne.

– Naša ustanova je druga po veličini u Republici Srpskoj. Od 45 ustanova primarne zdravstvene zaštite u Srpskoj, samo je banjalučki Dom zdravlja veći. Raspoređeni smo u 15 organizacionih jedinica, imamo 450 zaposlenih, a u planu je otvaranje još jedne organizacione jedinice – centar za rast i razvoj djece, čime bismo bili jedini u regionu koji će ga imati – rekla je Đukinova.

Ona je podsjetila da je ove godine u Domu zdravlja otvoren i Centar za prevenciju bolesti.

– I opet smo među prvima, tako da, i pored svih problema i sve muke koja nas je snašla u posljednje skoro četiri godine, nekako uspijevamo, mada teško, i ja ne znam više ni kome da se obratim. Taj čovjek radi šta hoće. Agonija traje među nama otkako je na čelu grada Petrović, koji je učinio sve i čini da se ova zdravstvena ustanova muči sa ovakvom lokalnom Gradskom upravom – rekla je Đukinova.

Prema njenim riječima, ovoj lokalnoj zdravstvenoj ustanovi finansije bi trebalo da obezbjeđuje grad, ali se, ipak, većinskim dijelom finansira tako što oko 70 odsto finansija izdvaja Vlada Republike Srpske i Fond zdravstvenog osiguranja – za plate, opremu, održavanje.

Ona je podsjetila da je Dom zdravlja u posljednjih 30 godina postao zasebna ustanova kojoj je još 1994. godine budžetom za primarnu zdravstvenu zaštitu izdvojeno 400.000 KM na godišnjem nivou.

– Još tada je izdvajano toliko. Danas, za svih 26 sektorskih ambulanti koje posjeduje Dom zdravlja, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, troškove treba da pokriva lokalna zajednica – grad Bijeljina – naglasila je direktor Doma zdravlja Bijeljina.

I, ako na primjer, Skupština grada, kaže Đukinova, dodijeli u 2022. godini budžetskih 700.000 KM na godišnjem nivou za Dom zdravlja, Petrović “odsiječe” na 400.000.

– Tako i ove godine, isto… Da li neko misli da smo vidjeli i jednu jedinu marku? Nismo. Ne može on da se ponaša tako prema ustanovi koja je na ponos u cijeloj državi – rekla je Đukinova.

Ona je navela da dug postoji od 2020. godine 14.000 KM i u 2021. je bio sitniji dug, ali je iz 2022. ostao dug od 300.000 KM, iz 2023. od oko 700.000 KM, i do danas, polovina je juna, dug je oko 300.000 KM.

– Ukupan dug otkako je Ljubiša Petrović gradonačelnik Bijeljine je 1.850.000 KM – rekla je Đukinova i dodala da se svakog mjeseca dug uvećava za oko 80.000 KM.

Bolestan čovjek ima samo jednu jedinu želju – da ozdravi, kaže Đukinova, a pacijent je upućen na Dom zdravlja i treba mu visok i kvalitetan nivo usluga.

– Kako, odakle? A, neophodno je obezbijediti kvalitet, obnavljati aparaturu, a sve košta – i ultrazvuk, i vađenje krvi, rendgen aparati, mobilni aparati, mamografi, sanitetska vozila, ostala vozila, gorivo, održavanje zgrade, grijanje, telefoni, struja… Sve košta, a za sve to je, u svih 26 sektorskih ambulanti, dužna da plati Gradska uprava – rekla je Đukinova.

Podsjećamo, Srna je prije četiri dana poslala upit gradonačelniku Bijeljine Ljubiši Petroviću o dugovanjima prema Domu zdravlja, zatim prema jedinom javnom vrtiću u gradu, prema sportu, za neisplaćivanje stipendija i za ostale dugove, ali nije dobila odgovor.

Related Topics:

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno