Connect with us

Svijet

PANIKA ŠIROM EVROPE! Više od 200 zemljotresa u 48 sati na ovom ostrvu!

Serija jakih zemljotresa već danima potresa Santorini i izaziva pravu paniku na ovom grčkom ostrvu, ali i širom Evrope.

Stanovnici Santorinija i danas masovno napuštaju ostrvo, uznemireni intenzivnom seizmičkom aktivnošću. Prema podacima Evropskog mediteranskog seizmološkog centra, ukupno preko 550 zemljotresa magnitude do 5 Rihtera potreslo je Santorini i okolna ostrva u posljednja 24 sata.

Zato panika među stanovnicima ne čudi, ako se ima u vidu da je Santorini, zvanično se koristi i naziv Tera, vulkan koji je imao jednu od najrazornijih erupcija u istoriji – takozvane Minojske erupcije oko 1600. godine prije nove ere.

U toj erupciji uništena je moćna Minojska civilizacija, koja je cvjetala na ostrvu Krit, i došlo je do velikih promjena u istočnom Sredozemlju. Uticaj te erupcije bio je toliko veliki da se vjeruje da je ona dovela do nastanka legende o propasti Atlantide.

Vulkan na Santoriniju poslednju erupciju imao je 1950, ali je ona bila relativno mala. Erupcija 726. izazvala je ključanje mora i izbacila pepeo 400 kilometara dalje, piše LiveScience. Tačan datum Minojske erupcije nije poznat, ali zna se da se sve to dogodilo između 1650. i 1500. pre nove ere. Pre oko godinu dana naučnici su otkrili da se kod Santorinija dogodila i najeksplozivnija vulkanska erupcija u istoriji Evrope i to pre oko 520.000 godina.

Pitanjem propasti Minojske civilizacije i njene prestonice Knososa bavili su se mnogi istoričari i geolozi, a zaključci su da je erupcija dovela do cunamija koji je uništio minojsku flotu, a da je pepeo izbačen u vazduh učinio zemlju neplodnom tokom nekoliko narednih godina.

“Pitanje sudbine Knososa ne može se odvojiti od ostalih dvoraca. Na pitanje zbog čega su bili razoreni, ponuđeni su bili različiti odgvori, a najuzbudljivij uvodi kao uzrok veliku vulkansku erupciju na Teri (Santorini). Oduvijek se znalo da ovo ostrvo ima svoj sadašnji oblik zahvaljujući aktivnosti vulkana. Sada imamo dokaz koji ukazuje da se tamo dogodila erupcija strahovite snage u nekom trenutku oko 1500. godine prije Hrista. Žestina erupcija je nesporna. Sva naselja na ovom ostrvu našla su se zatrpana pod planinama lave i pepela. Kada je krater eksplodirao, more je pokuljalo u njega, pa raskidavši kopneni prsten koji je okruživao vulkan stvorilo od Tere tri odvojena ostrva”, naveli su Džon Bagnel Bjuri i Rasel Migs i “Istoriji Stare Grčke” i dodali:

„Posljedice erupcije mogle su pogoditi naselja na veoma širokom području, kao što se pokazalo 1882. prilikom erupcije vulkana Krakatau u kanalu između Jave i Sumatre. Masa izbačenog materijala na Santoriniju bila je znatno veća, žestina eksplozije morala je raznijeti enorman oblak lave i pepela kilometrima i kilometrima kroz vazduh. Gonjen vetrom taj oblak je stigao veoma daleko. Bušotine na dnu mora ukazuju na duboke naslage pepela na obema stranama istočnog kraja Krita: skoro je sigurno da je debeli sloj pepela popadao po istočnom Kritu, što je moglo da učini zemlju jalovom i izvesno vrijeme nepodesnom za obrađivanje. Provala mora u vakuum koji je ostao za erupcijom morala je izazvati ogroman talas, visok preko 30 metara, koji je mogao da putuje stotinama i stotinama kilometara i da ima veoma razorno dejstvo.“

“Možemo biti sigurni da je buka bila nevjerovatno snažna i alarmantna, zvuk erupcije Krakataua čuo se u Australiji i mora da je cijela Egeja, na osnovu užasnog zvuka, shvatila sudbinu Tere. Oblak pepela, koji je vulkan izbacio, svakako je zamračio nebo kilometrima unaokolo. Ali na moru se bez sumnje desilo ono što je najteže zamisliti. Kada je spoljni zid planine pukao na dva dijela i more prodrlo unutra, stvorila se ogromna snaga plime i talas poznat pod japanskim terminom cunami, ‘stravični talas’, prošao je cijelom Egejom. Jasni trag tog talasa postoji na ostrvu Anafi, 27 kilometara na istok u obliku naslaga plavca, visokih 250 metara. Plavac je raznesen i drugdje, na primjer, do mjesta Nihorija na južnom Peloponezu. Cunami koji je izazvao Krakatau nanio je štete i prouzrokovao ljudske gubitke čak na Havajima; kako se moglo desiti da Tera ne prouzrokuje daleko veće zlo u susednim vodama Egeje? Da je minojska flota bila na moru, vjerovatno bi prošla bez većih šteta. Ali tamo gde se talas sreo sa plitkom vodom mogao je da naraste do ogromne visine. Snaga talasa morala je, svakako, dići svaku lađu koja se nalazila blizu obale ili u luci, nosila ju je, vjerovatno, prema kopnu i razbila u paramparčad. Ako se minojska flota nalazila u nekom pristaništu na sjevernoj obali Krita, morala je biti uništena jednim udarcem; isti udarac je, vjerovatno, pao na brodovlje po egejskim lukama. Ima razloga za pretpostavku da je veći deo minojske flote bio izbačen iz stroja, a uvek se uzimalo da je to bila ona snaga koja je Krit tako dugo činila nepovredivim, a njegove stanovnike gospodarima Egeje”, napisao je Džon Čedvik u knjizi Mikenski svijet.

Kako on dodaje jednu posljedicu erupcije je teško utvrditi, ali je ona mogla imati razorno dejstvo u najvećoj meri.

“Izbačeni vulkanski pepeo mogao se dići visoko u atmosferu, da bi poput kiše padao na oblasti u pravcu kretanja vetra. Vjetar je nosio pepeo prema centralnom i istočnom Kritu i Dodekanezu. Ako je pepeo bio debljine 10 cm, kao što se promišlja, posljedice su mogle da budu razorne za biljni svijet. Počinje da nam se čini kao da je posljedica događaja na Teri bila slabljenje minojske moći do te mjere da su Grci sa kopna ocijenili da mogu, kao i generacija poslije njih, sasvim bezbedno da napadnu Kritt i unište sve centre minojske moći, osim Knosa, gde su se sami smestili u raskošnoj okolini, izmenivši neke dijelove palate u skladu sa sopstvenim ukusom.“

Seizmolog i šef naučnog monitoring komiteta za Helenski vulkanski luk Eftimios Lekas rekao je za grčku televiziju ERT da vulkan na Santoriniju dovodi do veoma velikih erupcija svakih 20.000 godina.

“Prošlo je više od 3.000 godina od poslednje velike erupcije, tako da imamo još mnogo vremena do sljedeće velike erupcije”, rekao je on.

“Grčko ostrvo Santorini imalo je više od 200 zemljotresa za 48 sati. Zašto je to važno? Ono se nalazi na seizmički aktivnom regionu i ima uspavani vulkan. Poslednja erupcija dogodila se 1950. i pratili su je zemljotres od 6,9 stepeni i cunami visok 25 metara”, napisao je na mreži Iks The Greek Analyst.

Related Topics:

Svijet

TRAMP U NEKOLIKO DANA UZDRMAO EVROPU: Izjave koje su odjeknule svijetom

Kada je Donald Tramp početkom januara ponovno preuzeo dužnost predsjednika SAD-a, evropski su čelnici znali da ih čekaju izazovi. Ali nisu mogli predvidjeti ni brzinu ni razmjere zaokreta u američkoj vanjskoj politici.

Samo nekoliko sedmica kasnije odnosi s ključnim saveznikom uzdrmali su se do temelja. Pitanje koje se počelo sve glasnije postavljati bilo je: Je li Amerika sada prijetnja, a ne partner?

U februaru je niz Trampovih odluka i izjava uzdrmao sigurnosne temelje Evrope. U Berlinu i Varšavi političari su preko noći mijenjali strategije odbrane, a diplomate su očajnički pokušavali spasiti poredak koji postoji još od kraja Drugoga svjetskog rata, piše “Politico”.

Šok oko Ukrajine
Prva bomba pala je kad je američki ministar odbrane Pit Hegset na sastanku ministara odbrane NATO-a u Briselu poručio da Ukrajina mora zaboraviti povratak na granice iz 2014. godine. Nazvao je to “iluzijom” i jasno rekao da članstvo u NATO-u nije opcija u skoroj budućnosti.

Samo nekoliko sati kasnije procurile su informacije o Trampovom pozivu Vladimiru Putinu. U objavi na “Truth Social” mreži Tramp je otkrio: “Dogovorili smo se blisko sarađivati. Naše ekipe odmah počinju pregovore, a uskoro ćemo obavijestiti predsjednika Zelenskog o razgovoru.”

Evropski su zvaničnici, prema izjavama za “Politico”, bili posebno zabrinuti jer je Trampova retorika sve više nalikovala onoj iz Moskve. Među tim tvrdnjama bila je i ona da je “Ukrajina sama započela rat”.

Nakon Trampova razgovora s Putinom, Rusija je pokrenula žestok napad: 140 dronova, artiljerijski udari na Herson i vazdušni napadi na regiju Zaporožja.

Vensov govor
Na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji dodatni šok izazvao je potpredsjednik SAD-a, Džej Di Vens. U svojem prvom javnom nastupu na međunarodnoj sceni optužio je evropske vlade da ignorišu volju naroda, vjerske slobode i nezakonitu migraciju. “Prijetnja koje se najviše bojim u vezi s Evropom nije Rusija, Kina ni bilo koji vanjski akter. Prava prijetnja dolazi iznutra”, rekao je.

Publika je zanijemjela, a jedan bivši američki zvaničnik komentarisao je: “Svi su ostali otvorenih usta. Bilo je užasno.”

Dan nakon Vensovog govora, poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski otkrio je da francuski predsjednik Emanuel Makron saziva hitni samit u Parizu. Sastanak je održan 17. februara, a potom još jedan dva dana kasnije. Makron i britanski premijer Keir Starmer preuzeli su inicijativu i krenuli lobirati za mirovni plan.

Na sastanku su učestvovale Francuska, Poljska, Njemačka, Italija, Španija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Danska i visoki zvaničnici EU-a. Ali nisu bili pozvani predstavnici baltičkih država.

Svađa Trampa i Zelenskog
Starmer je podigao uloge najavivši spremnost da pošalje britanske vojnike u Ukrajinu kao mirovne snage. “Nikad nismo mislili da ćemo morati reći da moramo biti nezavisni o Americi”, izjavio je Fridrih Merc, budući njemački kancelar.

Sredinom februara Tramp je brutalno izvrijeđao Volodimira Zelenskog: “Trebao si već prije riješiti to. Ti si započeo rat. Možda si i diktator bez izbora”, rekao je Tramp.

Uprkos svemu, Zelenski je prihvatio poziv u Vašington. U 40 minuta pristojnog razgovora s Trampom i Vensom insistirao je na sigurnosnim garancijama za Ukrajinu – što je izazvalo eksplozivnu svađu. Jedan francuski ambasador komentarisao je: “Na ljudskoj nivou… ništa više nije sveto.”

Zelenski je sljedećeg jutra stigao u London gdje ga je na vratima Dauning Strita dočekao Keir Starmer. Britanski premijer i Makron iskoristili su londonski samit kako bi najavili formiranje “koalicije voljnih” – zemalja koje će pokušati ispregovarati mirovni plan i predstaviti ga Trumpu.

Krpanje narušenih odnosa
Nakon sastanka Zelenski se susreo s kraljem Čarlesom III. Američki zvaničnici su navodno bili bijesni zbog te “parade ljubavi”, a britanska vlada je osjetila pritisak da natjera Ukrajinu za pregovarački sto.

Zelenski je na kraju dana dao 72-minutni intervju u kojem je rekao da je “mir vrlo, vrlo daleko”. Sljedećeg dana Tramp je obustavio vojnu pomoć Ukrajini.

U danima koji su uslijedili, Makron i Starmer pokušavali su sanirati odnose između Trampa i Zelenskog. Francuske diplomate su pomogli sastaviti pismo pomirenja koje je Zelenski poslao Trampu.

Iako je dogovoren privremeni 30-dnevni prekid vatre koji se odnosio samo na civilnu i energetsku infrastrukturu, rat se nije zaustavio. Tramp je nakon toga okrenuo svoju pažnju s Ukrajine na carine, a odnosi između Evrope i Amerike ostali su duboko narušeni, prenosi “Index”.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI ŠOK! Tramp uvodi carine KINI OD 245 ODSTO?

Trgovački rat između dviju najvećih svjetskih ekonomija je žestoko eskalirao. Bijela kuća objavila je da Kina sada može biti pogođena carinom od čak 245 posto na izvoz u Sjedinjene Američke Države, kao posljedica svojih “mjera odmazde”.

Riječ je o najvišoj dosad spomenutoj carinskoj stopi, koja je navedena u upravo objavljenom dokumentu, uz izvršnu uredbu koju je potpisao američki predsjednik Donald Trump. U toj uredbi najavljena je istraga o rizicima za nacionalnu sigurnost SAD-a zbog ovisnosti o uvozu prerađenih kritičnih minerala i srodnih proizvoda.

Nastavi čitati

Svijet

MAĐARSKA USTAVOM MOŽE DA ZABRANI LGBT SKUPOVE – Orban: “Vraćamo se zdravom razumu”

“Štitimo razvoj djece, potvrđujemo da se osoba rađa kao muškarac ili žena, i odlučno se protivimo drogama i stranom mješanju”, poručio je premijer Mađarske u kojoj po Ustavu mogu da se zabrane LGBT događaji.

Mađarski parlament usvojio je 15. amandman na Ustav, kojim se izvršnoj vlasti daje ustavno pravo da zabrani LGBT događaje i aktivnosti koje procijeni kao štetne po razvoj djece ili ugrožavaju javni red, prenosi agencija Anadolija.

U amandmanu se pol striktno definiše kao biološka činjenica, uz tvrdnju da se osobe rađaju kao muškarci ili žene, a poziva se i na obavezu zaštite maloljetnika od, kako vlada navodi, “štetnih ideologija”.

Zvaničnici tvrde da su ustavne izmjene usmjerene ka jačanju tradicionalnih porodičnih vrijednosti i očuvanju djece od spoljnog uticaja.

Orban: Štitimo djecu
Nove ustavne odredbe daju vladi mogućnost da ograniči ili potpuno zabrani LGBT događaje, posebno one koji uključuju djecu ili se organizuju na javnim mjestima. Kritičari upozoravaju da bi to moglo da dovede do masovnih zabrana organizovanja parada ponosa i sličnih javnih okupljanja.

Pored odredbi koje se odnose na LGBT zajednicu, amandman donosi i nekoliko dodatnih izmjena:

Ustavno pravo na korišćenje gotovine u svakodnevnim transakcijama,
Ograničenje vanrednih ovlašćenja vlade,
Mogućnost djelovanja protiv organizacija koje se finansiraju iz inostranstva, a procjenjuju se kao pretnja nacionalnom suverenitetu.
Premijer Viktor Orban pozdravio je donošenje amandmana.

“Štitimo razvoj djece, potvrđujemo da se osoba rađa kao muškarac ili žena, i odlučno se protivimo drogama i stranom miješanju. U Mađarskoj zdrav razum ima važno mjesto”, poručio je Orban putem društvenih mreža.

Opozicija: Udar na građanske slobode
Lideri opozicije i organizacije za zaštitu ljudskih prava oštro su kritikovali ove ustavne izmjene, ocenjujući ih kao ozbiljan udarac na građanske slobode. Upozorili su da ovakav pravac otvara prostor za dalje ograničavanje slobode izražavanja, okupljanja i prava manjina.

Nastavi čitati

Aktuelno