Connect with us

Svijet

PANIKA ŠIROM EVROPE! Više od 200 zemljotresa u 48 sati na ovom ostrvu!

Serija jakih zemljotresa već danima potresa Santorini i izaziva pravu paniku na ovom grčkom ostrvu, ali i širom Evrope.

Stanovnici Santorinija i danas masovno napuštaju ostrvo, uznemireni intenzivnom seizmičkom aktivnošću. Prema podacima Evropskog mediteranskog seizmološkog centra, ukupno preko 550 zemljotresa magnitude do 5 Rihtera potreslo je Santorini i okolna ostrva u posljednja 24 sata.

Zato panika među stanovnicima ne čudi, ako se ima u vidu da je Santorini, zvanično se koristi i naziv Tera, vulkan koji je imao jednu od najrazornijih erupcija u istoriji – takozvane Minojske erupcije oko 1600. godine prije nove ere.

U toj erupciji uništena je moćna Minojska civilizacija, koja je cvjetala na ostrvu Krit, i došlo je do velikih promjena u istočnom Sredozemlju. Uticaj te erupcije bio je toliko veliki da se vjeruje da je ona dovela do nastanka legende o propasti Atlantide.

Vulkan na Santoriniju poslednju erupciju imao je 1950, ali je ona bila relativno mala. Erupcija 726. izazvala je ključanje mora i izbacila pepeo 400 kilometara dalje, piše LiveScience. Tačan datum Minojske erupcije nije poznat, ali zna se da se sve to dogodilo između 1650. i 1500. pre nove ere. Pre oko godinu dana naučnici su otkrili da se kod Santorinija dogodila i najeksplozivnija vulkanska erupcija u istoriji Evrope i to pre oko 520.000 godina.

Pitanjem propasti Minojske civilizacije i njene prestonice Knososa bavili su se mnogi istoričari i geolozi, a zaključci su da je erupcija dovela do cunamija koji je uništio minojsku flotu, a da je pepeo izbačen u vazduh učinio zemlju neplodnom tokom nekoliko narednih godina.

“Pitanje sudbine Knososa ne može se odvojiti od ostalih dvoraca. Na pitanje zbog čega su bili razoreni, ponuđeni su bili različiti odgvori, a najuzbudljivij uvodi kao uzrok veliku vulkansku erupciju na Teri (Santorini). Oduvijek se znalo da ovo ostrvo ima svoj sadašnji oblik zahvaljujući aktivnosti vulkana. Sada imamo dokaz koji ukazuje da se tamo dogodila erupcija strahovite snage u nekom trenutku oko 1500. godine prije Hrista. Žestina erupcija je nesporna. Sva naselja na ovom ostrvu našla su se zatrpana pod planinama lave i pepela. Kada je krater eksplodirao, more je pokuljalo u njega, pa raskidavši kopneni prsten koji je okruživao vulkan stvorilo od Tere tri odvojena ostrva”, naveli su Džon Bagnel Bjuri i Rasel Migs i “Istoriji Stare Grčke” i dodali:

„Posljedice erupcije mogle su pogoditi naselja na veoma širokom području, kao što se pokazalo 1882. prilikom erupcije vulkana Krakatau u kanalu između Jave i Sumatre. Masa izbačenog materijala na Santoriniju bila je znatno veća, žestina eksplozije morala je raznijeti enorman oblak lave i pepela kilometrima i kilometrima kroz vazduh. Gonjen vetrom taj oblak je stigao veoma daleko. Bušotine na dnu mora ukazuju na duboke naslage pepela na obema stranama istočnog kraja Krita: skoro je sigurno da je debeli sloj pepela popadao po istočnom Kritu, što je moglo da učini zemlju jalovom i izvesno vrijeme nepodesnom za obrađivanje. Provala mora u vakuum koji je ostao za erupcijom morala je izazvati ogroman talas, visok preko 30 metara, koji je mogao da putuje stotinama i stotinama kilometara i da ima veoma razorno dejstvo.“

“Možemo biti sigurni da je buka bila nevjerovatno snažna i alarmantna, zvuk erupcije Krakataua čuo se u Australiji i mora da je cijela Egeja, na osnovu užasnog zvuka, shvatila sudbinu Tere. Oblak pepela, koji je vulkan izbacio, svakako je zamračio nebo kilometrima unaokolo. Ali na moru se bez sumnje desilo ono što je najteže zamisliti. Kada je spoljni zid planine pukao na dva dijela i more prodrlo unutra, stvorila se ogromna snaga plime i talas poznat pod japanskim terminom cunami, ‘stravični talas’, prošao je cijelom Egejom. Jasni trag tog talasa postoji na ostrvu Anafi, 27 kilometara na istok u obliku naslaga plavca, visokih 250 metara. Plavac je raznesen i drugdje, na primjer, do mjesta Nihorija na južnom Peloponezu. Cunami koji je izazvao Krakatau nanio je štete i prouzrokovao ljudske gubitke čak na Havajima; kako se moglo desiti da Tera ne prouzrokuje daleko veće zlo u susednim vodama Egeje? Da je minojska flota bila na moru, vjerovatno bi prošla bez većih šteta. Ali tamo gde se talas sreo sa plitkom vodom mogao je da naraste do ogromne visine. Snaga talasa morala je, svakako, dići svaku lađu koja se nalazila blizu obale ili u luci, nosila ju je, vjerovatno, prema kopnu i razbila u paramparčad. Ako se minojska flota nalazila u nekom pristaništu na sjevernoj obali Krita, morala je biti uništena jednim udarcem; isti udarac je, vjerovatno, pao na brodovlje po egejskim lukama. Ima razloga za pretpostavku da je veći deo minojske flote bio izbačen iz stroja, a uvek se uzimalo da je to bila ona snaga koja je Krit tako dugo činila nepovredivim, a njegove stanovnike gospodarima Egeje”, napisao je Džon Čedvik u knjizi Mikenski svijet.

Kako on dodaje jednu posljedicu erupcije je teško utvrditi, ali je ona mogla imati razorno dejstvo u najvećoj meri.

“Izbačeni vulkanski pepeo mogao se dići visoko u atmosferu, da bi poput kiše padao na oblasti u pravcu kretanja vetra. Vjetar je nosio pepeo prema centralnom i istočnom Kritu i Dodekanezu. Ako je pepeo bio debljine 10 cm, kao što se promišlja, posljedice su mogle da budu razorne za biljni svijet. Počinje da nam se čini kao da je posljedica događaja na Teri bila slabljenje minojske moći do te mjere da su Grci sa kopna ocijenili da mogu, kao i generacija poslije njih, sasvim bezbedno da napadnu Kritt i unište sve centre minojske moći, osim Knosa, gde su se sami smestili u raskošnoj okolini, izmenivši neke dijelove palate u skladu sa sopstvenim ukusom.“

Seizmolog i šef naučnog monitoring komiteta za Helenski vulkanski luk Eftimios Lekas rekao je za grčku televiziju ERT da vulkan na Santoriniju dovodi do veoma velikih erupcija svakih 20.000 godina.

“Prošlo je više od 3.000 godina od poslednje velike erupcije, tako da imamo još mnogo vremena do sljedeće velike erupcije”, rekao je on.

“Grčko ostrvo Santorini imalo je više od 200 zemljotresa za 48 sati. Zašto je to važno? Ono se nalazi na seizmički aktivnom regionu i ima uspavani vulkan. Poslednja erupcija dogodila se 1950. i pratili su je zemljotres od 6,9 stepeni i cunami visok 25 metara”, napisao je na mreži Iks The Greek Analyst.

Svijet

ŠTA IH SVE NEĆE POGODITI! Nakon požara, Kaliforniji prijete ledene oluje i poplave!

Vlasti u Kaliforniji izdale su upozorenje zbog atmosferske rijeke koja prijeti da donese obilne padavine, jake vjetrove i poplave u oblastima koje su nedavno stradale u šumskim požarima.

Zbog toga su građanima podijeljene vreće sa pijeskom, postavljeni su čamci za spasavanje, a građanima je savjetovano da spreme torbe sa najneophpdnijim stvarima, prenosi AP.

U međuvremenu, grad Portland je naredio službama da premažu ulice sa 2.000 galona tečnog sredstva protiv leda, dok su zvaničnici Oregona i Ajdaha otvorili skloništa za hitne slučajeve kako bi se pripremili za najavljeni snijeg i led.

U Južnoj Kaliforniji najavljeno je oko 15 santimetara kiše u planinama i oko 7,6 santimetara u priobalnim oblastima i dolinama.

Hidrolog Nacionalne meteorološke službe Brent Bauer kaže da bi jaki udari vjetra mogli da obaraju drveće, da izazovu nestanak struje i odlaganje letova.

Upozorenje o evakuaciji izdato je u kanjonu Mandevile i drugim oblastima koje je opustošio požar Palisejd, najrazorniji požar u istoriji Los Anđelesa.

Kako se navodi škole u ​​Malibuu danas neće raditi.

Kiša je uslijedila poslije oluja koje su donijele jake snježne padavine i kišu na istoku Sjedinjenih Američkih Država od Kentakija do Vašingtona i koje su uzrokovale stotine saobraćajnih nesreća, nestanak struje i koje pojačavaju opasnost od poplava.

Oko 7.000 avionskih letova je u srijedu otkazano ili odloženo širom SAD, uključujući i letove sa aerodroma u Vašingtonu.

U Virdžiniji, gdje je proglašeno vanredno stanje, policija je prijavila oko 850 nesreća u utorak i srijedu, u kojima je desetine ljudi bilo povrijeđeno, u Merilendu je prijavljeno 235 nesreća, na jugu Zapadne Virdžinije zbog saobraćajnih nezgoda privremeno su bili zatvoreni glavni putevi.

U sjeverozapadnom Oregonu i jugozapadnom Vašingtonu očekuju se ledena kiša i snijeg, što bi moglo da izazove nestanak struje, saopštila je Nacionalna meteorološka služba.

U Oregonu produženo je vanredno stanje i biće otvoreno šest skloništa za hitne slučajeve.

Predviđanje ledene oluje za oblast Portlanda rano u četvrtak i petak mogla bi da izazove poteškoće u isporuci cvijeća i drugih poklona za Dan zaljubljenih. Temperature su pale ranije ove nedjelje u Portlandu, koji je poznatiji po padavinama.

Nastavi čitati

Svijet

SPRIJEČEN TERORISTIČKI NAPAD U RUSIJI! Pokušali da dignu u vazduh željezničku stanicu

Pripadnici međunarodne terorističke organizacije porijeklom iz Centralne Azije likvidirani su danas u Pskovu u Rusiji prilikom hapšenja zbog pokušaja da dignu u vazduh željezničku stanicu, prenio je ruski Interfaks

Iz ruske službe bezbjednosti FSB nije precizirano o kom broju terorista je riječ.

Saopšteno je da je FSB ”zaustavio aktivnost terorističke organizacije zabranjene u Rusiji, čiji su članovi, državljani jedne od centralnoazijskih zemalja, planirali da izvrše teroristički akt nad objektom transportne infrastrukture u regionu”.

Kako se navodi, oni su namjeravali da dignu u vazduh zgradu željezničke stanice u Pskovu po naređenju terorističkog emisara koji se nalazi u inostranstvu, prenosi Tanjug.

”Kada su privedeni, teroristi su pružili oružani otpor ruskim službenicima i na kraju su neutralisani uzvratnom vatrom”, navodi se u saopštenju.

Specijalna služba je navela da su pripadnici terorističke ćelije u pripremama za napad izvršili izviđanje terena, nabavili komponente za izradu improvizovane eksplozivne naprave i počeli da je sklapaju.

”Nakon terorističkog napada izvršioci su planirali da se presele u inostranstvo, u jednu od zemalja Bliskog istoka”, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je tokom istražnih radnji u mjestu gdje su napadači stanovali pronađeno i zaplijenjeno vatreno oružje, municija i dijelovi eksplozivne naprave kućne izrade.

Nastavi čitati

Svijet

EKONOMIJA REAGUJE NA NOVU AMERIČKU POLITIKU! Evro skočio nakon najave razgovora Trampa i Putina

Evro je danas skočio na dvonedeljni maksimum na talasu optimizma povodom rešenja sukoba u Ukrajini, a evropski berzanski indeksi su uglavnom u porastu, kao i cene zlata i pšenice.

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp najavio je da će se sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Saudijskoj Arabiji, kao i da će odmah započeti pregovore sa Moskvom, prenosi Trejding ekonomiks.

Indeks frankfurtske berze DAX je u 9.30 sati porastao na 22.323,50 poena, francuski CAC 40 na 8.101,56 poena, moskovski MOEX na 3.176,02 poena, dok je britanski FTSE 100 pao na 8.758,40 poena.

Vrednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama pala na 44.368,56 poena, indeks S&P 500 na 6.051,97 poena, dok je vrednost indeksa Nasdaq porasla na 19.649,95 poena.

Prema aktuelnim podacima sa berzi, cena sirove nafte je pala na 70,845 dolara, a cena nafte Brent na 74, 622 dolara.

Evropski fjučersi gasa za mart su se na otvaranju berze TTF prodavali po ceni od 54,5 evra za megavat-sat.

Cena zlata je porasla na 2.914,04 dolara za uncu, a cena pšenice na 5,7540 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

Vrednost evra u odnosu na dolar na valutnoj berzi Forex iznosi 1,04228, što predstavlja porast za 0,4 odsto.

Nastavi čitati

Aktuelno