Connect with us

Svijet

PANIKA ŠIROM EVROPE! Više od 200 zemljotresa u 48 sati na ovom ostrvu!

Serija jakih zemljotresa već danima potresa Santorini i izaziva pravu paniku na ovom grčkom ostrvu, ali i širom Evrope.

Stanovnici Santorinija i danas masovno napuštaju ostrvo, uznemireni intenzivnom seizmičkom aktivnošću. Prema podacima Evropskog mediteranskog seizmološkog centra, ukupno preko 550 zemljotresa magnitude do 5 Rihtera potreslo je Santorini i okolna ostrva u posljednja 24 sata.

Zato panika među stanovnicima ne čudi, ako se ima u vidu da je Santorini, zvanično se koristi i naziv Tera, vulkan koji je imao jednu od najrazornijih erupcija u istoriji – takozvane Minojske erupcije oko 1600. godine prije nove ere.

U toj erupciji uništena je moćna Minojska civilizacija, koja je cvjetala na ostrvu Krit, i došlo je do velikih promjena u istočnom Sredozemlju. Uticaj te erupcije bio je toliko veliki da se vjeruje da je ona dovela do nastanka legende o propasti Atlantide.

Vulkan na Santoriniju poslednju erupciju imao je 1950, ali je ona bila relativno mala. Erupcija 726. izazvala je ključanje mora i izbacila pepeo 400 kilometara dalje, piše LiveScience. Tačan datum Minojske erupcije nije poznat, ali zna se da se sve to dogodilo između 1650. i 1500. pre nove ere. Pre oko godinu dana naučnici su otkrili da se kod Santorinija dogodila i najeksplozivnija vulkanska erupcija u istoriji Evrope i to pre oko 520.000 godina.

Pitanjem propasti Minojske civilizacije i njene prestonice Knososa bavili su se mnogi istoričari i geolozi, a zaključci su da je erupcija dovela do cunamija koji je uništio minojsku flotu, a da je pepeo izbačen u vazduh učinio zemlju neplodnom tokom nekoliko narednih godina.

“Pitanje sudbine Knososa ne može se odvojiti od ostalih dvoraca. Na pitanje zbog čega su bili razoreni, ponuđeni su bili različiti odgvori, a najuzbudljivij uvodi kao uzrok veliku vulkansku erupciju na Teri (Santorini). Oduvijek se znalo da ovo ostrvo ima svoj sadašnji oblik zahvaljujući aktivnosti vulkana. Sada imamo dokaz koji ukazuje da se tamo dogodila erupcija strahovite snage u nekom trenutku oko 1500. godine prije Hrista. Žestina erupcija je nesporna. Sva naselja na ovom ostrvu našla su se zatrpana pod planinama lave i pepela. Kada je krater eksplodirao, more je pokuljalo u njega, pa raskidavši kopneni prsten koji je okruživao vulkan stvorilo od Tere tri odvojena ostrva”, naveli su Džon Bagnel Bjuri i Rasel Migs i “Istoriji Stare Grčke” i dodali:

„Posljedice erupcije mogle su pogoditi naselja na veoma širokom području, kao što se pokazalo 1882. prilikom erupcije vulkana Krakatau u kanalu između Jave i Sumatre. Masa izbačenog materijala na Santoriniju bila je znatno veća, žestina eksplozije morala je raznijeti enorman oblak lave i pepela kilometrima i kilometrima kroz vazduh. Gonjen vetrom taj oblak je stigao veoma daleko. Bušotine na dnu mora ukazuju na duboke naslage pepela na obema stranama istočnog kraja Krita: skoro je sigurno da je debeli sloj pepela popadao po istočnom Kritu, što je moglo da učini zemlju jalovom i izvesno vrijeme nepodesnom za obrađivanje. Provala mora u vakuum koji je ostao za erupcijom morala je izazvati ogroman talas, visok preko 30 metara, koji je mogao da putuje stotinama i stotinama kilometara i da ima veoma razorno dejstvo.“

“Možemo biti sigurni da je buka bila nevjerovatno snažna i alarmantna, zvuk erupcije Krakataua čuo se u Australiji i mora da je cijela Egeja, na osnovu užasnog zvuka, shvatila sudbinu Tere. Oblak pepela, koji je vulkan izbacio, svakako je zamračio nebo kilometrima unaokolo. Ali na moru se bez sumnje desilo ono što je najteže zamisliti. Kada je spoljni zid planine pukao na dva dijela i more prodrlo unutra, stvorila se ogromna snaga plime i talas poznat pod japanskim terminom cunami, ‘stravični talas’, prošao je cijelom Egejom. Jasni trag tog talasa postoji na ostrvu Anafi, 27 kilometara na istok u obliku naslaga plavca, visokih 250 metara. Plavac je raznesen i drugdje, na primjer, do mjesta Nihorija na južnom Peloponezu. Cunami koji je izazvao Krakatau nanio je štete i prouzrokovao ljudske gubitke čak na Havajima; kako se moglo desiti da Tera ne prouzrokuje daleko veće zlo u susednim vodama Egeje? Da je minojska flota bila na moru, vjerovatno bi prošla bez većih šteta. Ali tamo gde se talas sreo sa plitkom vodom mogao je da naraste do ogromne visine. Snaga talasa morala je, svakako, dići svaku lađu koja se nalazila blizu obale ili u luci, nosila ju je, vjerovatno, prema kopnu i razbila u paramparčad. Ako se minojska flota nalazila u nekom pristaništu na sjevernoj obali Krita, morala je biti uništena jednim udarcem; isti udarac je, vjerovatno, pao na brodovlje po egejskim lukama. Ima razloga za pretpostavku da je veći deo minojske flote bio izbačen iz stroja, a uvek se uzimalo da je to bila ona snaga koja je Krit tako dugo činila nepovredivim, a njegove stanovnike gospodarima Egeje”, napisao je Džon Čedvik u knjizi Mikenski svijet.

Kako on dodaje jednu posljedicu erupcije je teško utvrditi, ali je ona mogla imati razorno dejstvo u najvećoj meri.

“Izbačeni vulkanski pepeo mogao se dići visoko u atmosferu, da bi poput kiše padao na oblasti u pravcu kretanja vetra. Vjetar je nosio pepeo prema centralnom i istočnom Kritu i Dodekanezu. Ako je pepeo bio debljine 10 cm, kao što se promišlja, posljedice su mogle da budu razorne za biljni svijet. Počinje da nam se čini kao da je posljedica događaja na Teri bila slabljenje minojske moći do te mjere da su Grci sa kopna ocijenili da mogu, kao i generacija poslije njih, sasvim bezbedno da napadnu Kritt i unište sve centre minojske moći, osim Knosa, gde su se sami smestili u raskošnoj okolini, izmenivši neke dijelove palate u skladu sa sopstvenim ukusom.“

Seizmolog i šef naučnog monitoring komiteta za Helenski vulkanski luk Eftimios Lekas rekao je za grčku televiziju ERT da vulkan na Santoriniju dovodi do veoma velikih erupcija svakih 20.000 godina.

“Prošlo je više od 3.000 godina od poslednje velike erupcije, tako da imamo još mnogo vremena do sljedeće velike erupcije”, rekao je on.

“Grčko ostrvo Santorini imalo je više od 200 zemljotresa za 48 sati. Zašto je to važno? Ono se nalazi na seizmički aktivnom regionu i ima uspavani vulkan. Poslednja erupcija dogodila se 1950. i pratili su je zemljotres od 6,9 stepeni i cunami visok 25 metara”, napisao je na mreži Iks The Greek Analyst.

Related Topics:

Svijet

DRAMA U VAZDUHU: Pobuna na letu Ryanaira, putovanje od tri sata trajalo skoro 12!

 Let Ryanaira iz Londona za Tiranu, koji je trebalo da traje oko tri sata, pretvorio se u gotovo dvanaestočasovnu dramu obilježenu snažnim nevremenom, prinudnim preusmjeravanjima, nestašicom hrane i pića te sukobima putnika sa posadom.

Situacija je u jednom trenutku toliko eskalirala da je nakon slijetanja u Grčku na avion pozvana policija.

Nevrijeme promijenilo plan leta

Avion na letu RK8288 poletio je 3. juna sa londonskog aerodroma Stansted prema glavnom gradu Albanije, ali je zbog jakog nevremena pilot bio primoran da promijeni plan leta.

Putnici su tek nekoliko sati nakon polijetanja obaviješteni da neće sletjeti u Tiranu, već u italijanski Brindizi.

Nakon slijetanja u Italiju avion je gotovo tri sata ostao na pisti, a putnici tvrde da su za to vrijeme dobijali veoma malo informacija o tome šta se dešava. Posada je potom najavila nastavak leta prema Tirani, ali je samo desetak minuta prije planiranog slijetanja saopšteno da se avion ponovo preusmjerava, ovoga puta prema grčkom Solunu, zbog grmljavinskog nevremena iznad Albanije, piše The Sun.

Pobuna putnika ispred kokpita

Tada je među putnicima zavladalo veliko nezadovoljstvo.

“To je trenutak kada su svi izgubili živce i kada je počela pobuna”, ispričao je jedan od putnika za britanske medije.

Grupa muškaraca okupila se ispred kokpita i počela prozivati pilota.

“On je kukavica. Pilot mora da izađe i suoči se s nama kao muškarac”, vikali su nezadovoljni putnici.

Policija intervenisala u Solunu

Po slijetanju u Solun oko 12 putnika zahtijevalo je da im bude dozvoljeno da napuste avion.

“Nema šanse da nas možete zadržati ovdje”, poručivali su.

Prema navodima putnika, na kraju je pozvana grčka policija koja je posadi preporučila da putnicima omogući izlazak iz aviona.

Pijani putnik i nestašica hrane

Problemi su nastavljeni i nakon ponovnog polijetanja. Jedan putnik, za kojeg svjedoci tvrde da je bio “potpuno pijan”, ignorisao je uputstva posade i počeo da hoda kabinom.

Stjuardesa ga je, prema riječima očevidaca, morala fizički vratiti na njegovo sjedište.

“Bukvalno ga je zgrabila, podigla kao dijete i vratila na sjedište. Bilo je nevjerovatno”, ispričao je jedan od putnika.

Neposredno prije trećeg polijetanja još jedan muškarac povratio je po sebi, otrčao u toalet, a nekoliko minuta kasnije vratio se bez majice.

Dodatno nezadovoljstvo izazvala je nestašica hrane i pića. Putnici tvrde da im nakon nekoliko sati više nije bilo dozvoljeno da kupe osvježenje, pa su se morali snalaziti dijeleći među sobom grickalice koje su imali.

“Nisu nam dali ništa besplatno, a neko vrijeme nismo mogli ni da kupimo hranu ni piće. Ljudi su bili žedni i gladni. Već smo četiri sata bili u avionu, možda i duže”, rekao je jedan od putnika.

Posada je kasnije ponovo otvorila prodaju hrane i pića, ali su se zalihe veoma brzo ispraznile te je, prema riječima putnika, ostalo tek nekoliko kesica čipsa.

Aplauz nakon iscrpljujućeg putovanja

Avion je konačno sletio u Tiranu oko pet časova ujutro po lokalnom vremenu.

“Pozdrav, Albanijo”, rekao je pilot nakon slijetanja.

Putnici su njegovu poruku dočekali aplauzom, srećni što je iscrpljujuće putovanje napokon završeno.

Nastavi čitati

Svijet

VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.

Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.

Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.

“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.

Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.

“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.

Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.

Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.

Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.

Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.

Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.

On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.

Nastavi čitati

Svijet

“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.

Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.

“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.

Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.

“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.

On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.

Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.

Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.

“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.

Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.

Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.

On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.

Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.

On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.

Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.

Nastavi čitati

Aktuelno