Dok politička kriza u Bosni i Hercegovini svakodnevno puni naslovnice, njen uticaj na mentalno zdravlje građana ostaje u sjeni. Neprestana neizvjesnost, poruke straha i tenzije koje dolaze iz političkih centara moći ne utiču samo na društvenu klimu, već ostavljaju duboke psihološke tragove. Sve više ljudi osjeća anksioznost, gubi osjećaj kontrole nad sopstvenim životom, a mnogi, posebno oni koji su preživjeli rat, ponovo se suočavaju sa starim traumama koje se bude u atmosferi nesigurnosti.

U takvom ambijentu, ljudi sve češće “pauziraju” svoj život – odustaju od putovanja, ulaganja, planova – jer imaju osjećaj da sve zavisi od političke situacije, koja se iz dana u dan pogoršava. Ova hronična “privremenost” postaje način života, što sa sobom nosi ozbiljne posljedice po psihološko stanje pojedinca.

Sve više se postavlja i pitanje: da li ova nestabilnost dodatno podstiče val odlazaka iz zemlje?

O ovim temama razgovaramo sa psihologom, kako bismo dublje razumjeli kakve posljedice aktuelna politička klima ostavlja na psihu ljudi i kako se možemo zaštititi u vremenu kada se čini da je sve izvan naše kontrole.

Stalne tenzije i ignorisani PTSP i dalje oblikuju naše živote

“Ja godinama unazad upozoravam da se nikada nije ozbiljno radilo na rješavanju PTSP-a koji imamo kao posljedicu rata u Bosni i Hercegovini. Mi sada imamo tzv. transgeneracijski PTSP i uvijek kada dođe do neke krize – bilo da su one izazvane prirodnim katastrofama, kao što su poplave, nevrijeme, odroni, ili su u pitanju finansijske krize ili političke krize – one su svaki put okidači za loše psihičko i fizičko stanje ljudi”, kaže za Buku doc. dr Sonja Stančić.

Ljudi su u stanju šoka i nevjerice – kao da su se “zaledili”

“Sadašnja situacija je isto takva. S jedne strane moram primijetiti da postoji neko zatišje u reakciji ljudi, kao da su ljudi u nevjerici i naprosto su ostali bez teksta, da su zašutjeli, jer kao što vidite, ni na mrežama, ni u medijima, ni u javnosti, nema nekih pretjeranih reakcija ljudi. Ljudi ćute i gledaju, kao u šoku. I to je, čini mi se, prva reakcija na situaciju koja se trenutno dešava. Ljudi su ponovo u nekom stanju šoka i nevjerice i iščekivanja, a ne mogu imati jasan plan šta da urade, kao da su se zaledili u trenutnoj atmosferi koja se dešava, što jeste naravno posljedica pretjeranog stresa, u kojem čovjek više ne zna kako da odreaguje da bi našao adekvatno rješenje za sebe i za svakodnevno funkcionisanje.”

Stalna neizvjesnost nas lišava mogućnosti planiranja i narušava mentalno zdravlje

“Neizvjesnost nikada ne godi u svakodnevnom ljudskom životu, od onog perioda kad smo djeca do odrasle dobi, pa i u poslovanju, svi mi želimo određen stepen izvjesnosti da znamo kako će nam izgledati sutra ili za dva, tri mjeseca. U nekim normalnim zemljima ljudi planiraju godišnje odmore i ljetovanje po godinu i dvije unaprijed različite destinacije, ili imaju neke druge dugoročne planove. Mi, nažalost, ne možemo da planiramo ni jednu sedmicu unaprijed, jer nam se na dnevnom nivou dešavaju različite promjene. To je na nivou pojedinca, njegovog funkcionisanja, nivou funkcionisanja porodice, zaista previše stresno da bi ljudi mogli bez posljedica da funkcionišu.”

Reakcije na krizu: od poricanja i anksioznosti do priprema za bijeg

“Posljedice ovoga su stanje blagog šoka, nevjerice, ali i rezignacije, u smislu poricanja situacije. Neki ljudi reaguju tako što ne prate medije, ne slušaju vijesti, kao da ne želimo da čujemo to loše što nam se dešava, jer ne možemo da podnesemo. To su neke blaže reakcije. S druge strane, kod nekih ljudi se javlja anksioznost, poremećaj spavanja, zabrinutost… Neki čak pakuju stvari, traže dokumentaciju, pripremaju neke male torbe koje stavljaju u auto, da im ipak budu pri ruci… To je sve ono što čujem zadnjih dana, ljudi se pripremaju za nešto, iako ne znaju za šta. Neki se raspituju gdje bi mogli da odu sa porodicom, pitaju rođake u inostranstvu, traže neke dodatne alternative u svom životu.”

Donosioci odluka potcjenjuju psihološki pritisak koji građani trpe

“Sve su to prirodne i očekivane reakcije na ovakvu društveno-političku situaciju. Iako možda iz ugla političara ili donosilaca odluka ove situacije ne izgledaju dramatično, ne izgledaju zabrinjavajuće, možda je to njihov način funkcionisanja, svakodnevno donošenje odluka. Međutim, ovakav sistem donošenja odluka, ovakav način razmišljanja donosilaca odluka o vođenju sistema kao što je država ili lokalna uprava ili entitet, kod ljudi i građana izaziva visoku zabrinutost. Neki se od toga zalede i ne znaju šta da rade, dok drugi reaguju bijegom, odnosno razmišljaju da odu i da više ne žive u BiH.”

Politička nestabilnost tjera i građane i investitore

“Možemo vidjeti da ovakva nestabilnost odbija turiste, pa čak i familiju i dijasporu odbija da dođu ili, umjesto sedam dana, dođu na dva dana, ili zovu svoju familiju da dođu kod njih u inostranstvo, da ne bi dolazili u BiH. To je najblaži oblik onog što se dešava. A da ne govorimo o ljudima koji su htjeli da investiraju u BiH, a koji su sad zastali sa svojim investicijama ili ozbiljno razmišljaju da povuku svoje investicije. Velike korporacije, veliki finansijski sistemi koji u BiH posluju u zadnjih 20 godina, takođe u svojim agendama razmatraju potpuno ili djelomično povlačenje investicija ili kompletnih poslova iz BiH, što je dugoročno za nas više nego porazno i više nego problematično.”

Roditelji ne vide budućnost za svoju djecu u BiH

“Ako su i bili u nekoj dilemi ili razmišljali o odlasku, sad već sigurno pakuju stvari. A ono što najviše zabrinjava jeste to da svakodnevno slušam roditelje koji govore, ‘nema veze, ostaću ja ovdje, ali moja djeca sigurno neće dočekati svoje 30-te godine u BiH. Čim završe srednju školu il fakultet, pakuju se i odlaze’. Što znači da nam, sa ovakvom političkom situacijom, ako se ona nastavi i ako rješenje ne bude brzo, slijedi jedan ozbiljan odliv radnosposobnog mladog stanovništva u zemlje Zapadne Evrope, što je za nas pogubno. Mi dugoročno ostajemo potpuno nepokriveni radnosposobnim stanovništvom i to je ogromna prepreka za razvoj zemlje”, upozorava psiholog doc. dr Sonja Stančić iz Banjaluke.

BUKA