Connect with us

Politika

PEKARI PORUČILI VLADI SRPSKE “Otvorite vi pekaru”

Stalna poskupljenja pekarskih proizvoda u Republici Srpskoj upalila su alarm u Vladi, gdje su užurbano počeli da mijenjaju propise da bi stali u kraj malverzacijama i zaštitili cijenu bar jedne vrste hljeba, dok im sa druge strane poručuju da je odluka o poskupljenjima upravo donesena na Trgu Republike te da ako žele da pomognu građanima – otvore pekaru i prodaju hljeb po cijeni po kojoj žele.
Novo divljanje cijena u pekarama počelo je sa početkom ove godine, a kao opravdanje takve poslovne politike pekari koriste rast najniže plate u Srpskoj sa 700 na 900 maraka. Takva njihova politika poslovanja naišla je i na osude u Vladi Srpske, gdje tvrde da se pekari služe raznim malverzacijama, jer dok cijene ostalih osnovnih namirnica poprilično miruju, kod njih je suprotan trend.

– Uredbom o ograničavanju marži na osnovne životne namirnice ograničena je marža na određenu vrstu hljeba. Riječ je o hljebu od 600 grama od brašna tip 500. Međutim, na terenu smo primijetili da pekari vješto izbjegavaju da prave i prodaju taj hljeb – rekao je “Glasu Srpske” ministar trgovine i turizma Denis Šulić.

Tvrdi da pekari dodaju određene aditive ili sa druge strane dodaju, odnosno smanjuju gramažu samo da ne bi pravili i prodavali hljeb na koji je ograničena marža.

– Iz tog razloga izmijenićemo postojeću uredbu da bismo stali u kraj malverzacijama pekara. Do kraja ove sedmice naš nacrt predloženih rješenja biće na stolu premijera Srpske Radovana Viškovića, a nakon toga sa relevantnim stručnjacima iz različitih oblasti raspravljaćemo o našem prijedlogu za izmjene pomenute uredbe – rekao je Šulić, koji očekuje da do kraja ovog mjeseca Vlada RS usvoji izmijenjenu uredbu da bi riješili problem zaobilaženja propisa koji su trenutno na snazi.

Kakav odnos pekari u Srpskoj imaju prema građanima, Šulić navodi, pokazuje to da se niko od njih nije priključio kampanji “Društveno odgovorni” i ponudio jeftinije proizvode.

– Nama posebno bode oči to što je velika razlika u cijeni hljeba u Srpskoj i Srbiji. Kilogram hljeba preko Drine košta 1,90 maraka, a kod nas čak 3,20 marka. Upravo ta velika razlika u cijeni nas je navela da pokušamo novom uredbom da smanjimo cijenu osnovnog hljeb. Izmjena uredbe ide za sada u tom smjeru da pod kontrolu stavimo cijenu osnovnog hljeba, jer kod ostale robe nije bilo značajnije promjene cijena u posljednje vrijeme – poručio je Šulić.

Najveći problem su, podsjeća Šulić, upravo cijene pekarskih proizvoda, odnosno osnovnog hljeba, koji bi trebalo da bude pristupačan svim građanima.

– Ako neko na osnovu svojih zahtjeva želi da kupuje hljeb sa određenim sastojcima i žitaricama, mi na to nećemo uticati niti se miješati. Nas interesuje samo da stavimo pod kontrolu cijenu osnovnog hljeba – zaključio je Šulić.

Da je minimalac okidač za divljanje cijena u pekarama podsjetio je prvi čovjek Udruženja pekara RS Saša Trivić, koji je usput poručio Vladi Srpske da otvori pekaru pa da pravi i prodaje hljeb po cijeni po kojoj hoće.

– Ne treba se baviti ograničavanjem marže, neka otvore pekaru i prodaju hljeb pošto hoće. Marža nikada nije bila pod znakom pitanja, koliko god odrede maržu neka ona bude toliko. Država se može baviti maržama, ali ne može cijenama. Kada pravimo hljeb, ne gledamo na koji je ograničena marža, već pravimo onaj koji ljudi hoće da kupe – rekao je “Glasu Srpske” Trivić.

Naglasio je da oni ne utiču na to šta će trgovac naručiti, niti određuje trgovac šta će kupac kupiti. Okidač za najnovija poskupljenja u pekarama, navodi Trivić, je rast najniže plate, jer je, kako navodi, učešće radne snage u proizvodnji pekarskih proizvoda 35 odsto.

– Ako je Vlada podigla minimalac za 30 odsto, mi plate radnicima moramo povećati za deset do 15 odsto. Odluku o povećanju pekarskih proizvoda je donijela Vlada odlukom o povećanju minimalca – poručio je Trivić.

Naglasio je da je cijena hljeba različita od grada do grada te da on košta u najvećem gradu Srpske od 1,80 do 2,30 maraka.

– Nemamo ujednačene cijene. Niko nikoga nije ograničio i dogovorio se. Nije mi uopšte jasno zašto se Vlada bavi hljebom. Onome kome je preskupo, pravi hljeb kod kuće – zaključio je Trivić i najavio da bi njihovi proizvodi u idućim mjesecima mogli poskupjeti za oko pet odsto. Na enormna poskupljenja ogorčeni su Banjalučani, koji sve manje posjećuju pekare, jer im je za jedan obrok potrebno više od pet maraka.

– Burek i jogurt koštaju i više od pet maraka, pohovana palačinka je oko četiri i po do pet maraka, parče pice je tri marke, rijetko gdje imate kiflu za pola marke. Sve ovo morao bi biti alarm za uzbunu, jer je pekara postala luksuz – rekao je “Glasu” Marko V. Da je život u najvećem gradu Srpske skuplji nego u ostalim dijelovima potvrdili su i sagovornici Glasa, koji hljeb zarađuju radeći u pekarama.

Iz jedne zvorničke pekare potvrdili su za “Glas” da kifla košta 0,30 feninga, što je neuporedivo povoljnije nego u najvećem gradu Srpske.

– Imamo sve pekarske proizvode osim hljeba i bez obzira na sve turbulencije, nismo korigovali cijene. Pite od 250 grama i dalje su tri marke, što je, vjerujem prihvatljivo za potrošače – kazali su iz ove pekare.

U Hercegovini poskupjeli su proizvodi u pekarama, a u Trebinju cijene su najsličnije onim u Banjaluci. Ipak, u ostalim dijelovima Hercegovine potrebno je izdvojiti manje novca za hljeb i pekarske proizvode.

Predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš, koji je i vlasnik pekare “Aleksa”, navodi da i pekari u Semberiji nisu mijenjali cijene svojih proizvoda.

– Hljeb košta od 1,50 do 1,80 maraka. Nismo mijenjali cijene i nastojaćemo da održimo ovu politiku poslovanja sve dok budemo mogli – kazao je “Glasu” Pelemiš.

Cijene brašna stabilne

U Udruženju mlinara RS navode da cijene brašna nisu mijenjane u proteklih pola godine.

– Za vreću brašna od 25 kilograma potrebno je izdvojiti od 20 do 28 maraka, u zavisnosti od kvaliteta – rekao je “Glasu” predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos i dodao da će do žetve biti zadržane trenutne cijene brašna.

Related Topics:

Politika

DVOSTRUKO ZASJEDANJE U NSRS: Dodik se vanredno obraća povodom 30 godina Dejtona na posebnoj sjednici NSRS

U Banjaluci će danas, razmatranjem Nacrta zakona o izmjeni Zakona o stvarnim pravima, biti nastavljena redovna sjednica NSRS nakon koje će uslijediti posebna sjednica, na kojoj će se obratiti predsjednik RS Milorad Dodik povodom 30 godina sprovođenja Dejtonskog sporazuma

Na dnevnom redu redovne sjednice, čiji je nastavak zakazan za 10.00 časova, su i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima, izvještaj o radu i finansijski izvještaj Komisije za koncesije Republike Srpske za prošlu godinu.

Biće razmatrana i informacija o obavezama koje za BiH i Republiku Srpsku proističu iz procesa pridruživanja EU sa pregledom mjera i aktivnosti realizovanih tokom 2024. godine.

Narodna skupština Republike Srpske razmatraće i informaciju o odlukama o pomilovanjima u 2024. godini, te prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema Svjetskoj banci – Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj po Projektu unapređenja zdravstvenog sistema.

Po okončanju redovne biće održana posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na čijem će se dnevnom redu, prema riječima predsjednika Skupštine Nenada Stevandića, naći tri tačke.

“Prva je obraćanje predsjednika Republike Srpske povodom 30 godina sprovođenja Dejtonskog sporazuma, druga tačka je Prijedlog zakona o finansiranju političkih stranaka, a treća imenovanje vršioca dužnosti glavnog revizora javnog sektora Republike Srpske i njegovog zamjenika do okončanja postupka njihovog izbora”, rekao je Stevandić.

Nastavi čitati

Politika

NOVE ODLUKE VLADE SRPSKE! Stižu jasnija pravila za dan žalosti

Republika Srpska planira da donese zakon o obilježavanju dana žalosti, a prva verzija tog akta kojim su propisane i kazne za sve one koji se ne budu pridržavali propisa, već je skrojena.

U nacrtu zakona o obilježavanju dana žalosti, čiji je kreator Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS, navedeno je da se tim aktom uređuje način obilježavanja dana žalosti na teritoriji Republike Srpske, obaveze republičkih organa, opština i gradova te javnih ustanova i preduzeća, ali i pravnih i fizičkih lica.

– Dan žalosti se proglašava poslije naročito teške nesreće koja je za posljedicu imala smrt, ranjavanje ili teško oštećene zdravlja većeg broja ljudi ili u slučaju smrti visokog funkcionera. Dan žalosti može da bude proglašen i u slučaju smrti ličnosti koja je imala visoke zasluge za Republiku Srpsku, kao i povodom nekog tragičnog događaja. Odluke o proglašenju i trajanju dana žalosti donosi Vlada – stoji u zakonu, čije odredbe će biti primjenjivane i kada lokalne zajednice proglase dan žalosti.

Pomenutim zakonskim rješenjem definisano je i da se dan žalosti obilježava spuštanjem zastave na pola koplja, odavanjem pošte minutom ćutanja, medijskim informisanjem i sjećanjem te u vaspitno-obrazovnim i ustanovama kulture, na sportskim manifestacijama, ali i zabranom izvođenja ili emitovanja narodne i zabavne muzike, odnosno programa zabavnog karaktera.

– Poslodavci su dužni da na dan žalosti omoguće zaposlenima da u isto vrijeme minutom ćutanja odaju poštu nastradalim ljudima u nesreći zbog koje je dan žalosti proglašen – navedeno je u nacrtu pomenutog zakona.

U vaspitno-obrazovnim ustanovama dan žalosti obilježava se minutom ćutanja na prvom času nastave, a program nastave iz muzičkog obrazovanja prilagođava se tom danu, dok su ustanove kulture obavezne da svoje programe prilagode danu žalosti.

Za vrijeme dana žalosti pravnim licima koja se bave ugostiteljstvom, turističkim i sličnim djelatnostima zabranjeno je emitovanje narodne i zabavne muzike, odnosno održavanje programa zabavnog karaktera na javnim mjestima.

Nacrtom zakonskog rješenja predviđene su kazne od 800 do 3.000 maraka za pravna lica koja na dan žalosti ne istaknu zastavu Republike na pola jarbola, odnosno pola koplja, uz odgovarajuće osvjetljenje noću te ako ne omoguće zaposlenim da minutom ćutanja odaju poštu nastradalima.

Ista kazna predviđena je i za radiodifuznu organizaciju, novinsko-izdavačke organizacije, vaspitno-obrazovne i ustanove kulture te sportske organizacije, ali i pravna lica koja se bave ugostiteljstvom, turističkom i sličnom djelatnošću, ako se ne pridržavaju odredaba zakona.

Takođe propisana je i kazna od 30 do 150 maraka za fizička lica koja na javnom mjestu namjerno povrijede obavezu obilježavanja dana žalosti.

Sportska takmičenja

Kada je riječ o obilježavanju dana žalosti u sportskim halama, na stadionima i igralištima, zakonom je propisano da se na pola jarbola ili pola koplja spušta zastava Republike i sportskih klubova, ali i međunarodnih sportskih organizacija ukoliko je riječ o sportskim susretima od međunarodnog značaja.

– Prije početka sportske manifestacije sudija zviždukom pištaljke označava početak i završetak odavanja pošte minutom ćutanja i prikladnih poruka kojima se odaje pošte nastradalima u nesreći zbog koje je proglašen dan žalosti. Igrači, rezervni igrači, treneri, sudije i svi ostali učesnici sportske manifestacije, kao i prisutni gledaoci dužni su da pri odavanju pošte minutom ćutanja ustanu i da dostojanstveno obilježe odavanje pošte – naglašeno je u zakonu.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ POSJETIO PAROHIJU LAMOVITA “Vjera i zajedništvo su nas sačuvali kroz najteže trenutke”

Na poziv oca Darka i vjernog naroda, generalni sekretar PDP-a Nebojša Drinić posjetio je parohiju Lamovita kod Prijedora, gdje je, kako kaže, imao čast da se sretne sa mještanima i podijeli radost zbog zajedničkih uspjeha.

– Podijelili smo radost zbog svega što smo zajedno uradili i nazdravili za ono što ćemo tek da uradimo. Crkva nam je kroz istoriju bila čvrst oslonac u najtežim trenucima. Da nismo imali snagu vjere i zajedništva, pitanje je da li bismo sada i postojali kao narod u Potkozarju – poručio je Drinić.

On je istakao da mu je energija ljudi iz ovog kraja, koje naziva velikim patriotama, dala dodatni podstrek u političkoj borbi.

– Energija ovih ljudi i velikih patriota mi je dala dodatnu snagu da se još jače borim za našu Republiku Srpsku i sve njene građane – rekao je Drinić.

Dodao je da mu je svaki susret sa narodom u Potkozarju potvrda koliko je važno ostati uz svoj narod, vjeru i vrijednosti koje su nas sačuvale kroz istoriju.

Nastavi čitati

Aktuelno