Kao i na Balkanu , djeca u Italiji dugo ostaju da žive sa svojim roditeljima, pa čak i kada više nisu djeca i kad formiraju svoje porodice.

Marija (75) iz grada Pavija odlučila je da tome stane na kraj i sudskim putem izbaci svoje odrasle i ne više tako mlade sinove iz kuće. Kako pišu lokalni mediji, njeni sinovi imaju 40 i 42 godine.

Nedostatak pomoći i troškova
Majka je pokušala da ubijedi sinove, a obojica su zaposleni i sposobni da se sami izdržavaju, da se isele, ali su oni to odbili.

„Njih dvojica nisu za to htjeli ni da čuju. Nisu htjeli da odu sami, pa sam ih tužila sudu“, rekla je Marija za lokalne novine „La Provincia Pavese“.

Ona ih je izdržavala dok su bili bez posla i očekivala je da odu od kuće kad pronađu posao. Ali to se nije dogodilo.

Umjesto toga, dvojica braće nisu doprinosila kućnim troškovima, nisu plaćali račune i nisu joj pomagali u kućnim poslovima, kako piše italijanski list.

Sud donio odluku: Iseljavanje
Nakon što njene molbe nisu urodile plodom, odlučila se na drastičnu mjeru i od suda zatražila da ih izbaci iz njene kuće. Sudija Simona Katerbi presudila je u njenu korist.

U odluci suda stoji da ne postoji odredba u zakonodavstvu koja odraslom djetetu pripisuje bezuslovno pravo da ostane u domu koji je isključivo u vlasništvu roditelja, protiv njihove volje i isključivo na osnovu porodične veze.

Objašnjenje sudske odluke
Sud je presudio da je u početku, dok su braća bila bez posla, “roditelj bio dužan da ih izdržava”.

Međutim, nakon što su počeli da zarađuju, “to se više nije činilo opravdanim” s obzirom na to da su “dvojica optuženika stariji od 40 godina”, navodi se u presudi.

Sinovi su dobili rok da se isele iz Marijine kuće, prenosi Naj Žena.

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.