Centralna izborna komisija BiH (CIK) pisaće Ministarstvu finansija i trezora BiH da im se obezbijedi dodatni novac za predstojeće lokalne izbore, a što će morati da bude i urađeno s obzirom na Izborni zakon BiH i Zakon o finansiranju institucija BiH, koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Kako saznajemo u CIK-u, zahtjev će biti upućen u narednim danima, a još nije poznato koliko će se dodatno novca tražiti. Ranije, Ministarstvo finansija i trezora BiH, po zahtjevu CIK-a, obezbijedilo je 7,4 miliona KM, međutim to je zahtjev iz avgusta prošle godine, a u međuvremenu su se pojavile nove obaveze, CIK-u su nametanjem Izbornog zakona BiH dodijeljene nove nadležnosti, a i stanje na tržištu, u smislu javnih nabavki itd. je drugačije nego prije.

“Naša nadležna služba je pripremila draft s obzirom na to da imamo nove nadležnosti i potrebe, i stanje na tržištu je dosta drugačije u odnosu na vrijeme kada je išao proračunski zahtjev. Neće i ne smije biti ugrožena organizacija izbora u finansijskom smislu i 7,4 miliona već imamo na raspolaganju”, rekao je Željko Bakalar na sjednici Centralne izborne komisije BiH, koja je održana u petak prošle sedmice.

Inače, i novom zahtjevu CIK-a za budžetskim sredstvima će se morati udovoljiti s obzirom na Zakon o finansiranju institucija BiH koji je nametnuo Šmit još u 2022. godini. Tada je Šmit precizirao da za vrijeme privremenog finansiranja, rashodi predviđeni za finansiranje izbora koje sprovodi Centralna izborna komisija, a koji se pokrivaju iz budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH u skladu sa Izbornim zakonom BiH, smatraju se tekućim rashodima i realizuju u skladu sa budžetskim zahtjevom CIK-a.

“Za izvršenje zahtjeva CIK-a nadležno je Ministarstvo finansija i trezora BiH. Izuzetno od odredaba bilo kojeg drugog zakona, ukoliko ministar finansija i trezora BiH nije u mogućnosti ili neće da izvrši zahtjev CIK-a za finansiranje izbora u propisanom roku, zamjenik ministra finansija i trezora BiH će izvršiti takav zahtjev narednog dana po isteku navedenog roka”, piše u nametnutom Šmitovom zakonu.

U slučaju da ne postupe po zahtjevu CIK-a, predviđene su kazne za ministra i zamjenika ministra od 5.000 do 20.000 KM.

“Neophodno je da čim prije akt ode prema Ministarstvu finansija. Moramo osigurati sredstva za održavanje lokalnih izbora, bez obzira na to što budžet nije usvojen, i to nam daju direktno ovlaštenja i Izborni zakon. Molim da nadležna služba hitno pripremi i uputi akt i da uđemo u proces osiguranja sredstava za lokalne izbore u kompletnom iznosu”, rekao je Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH.

Na sjednici CIK-a istaknuto je i da, prema zakonima, Savjet ministara BiH u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora mora obezbijediti novac. S obzirom na to da će Centralna izborna komisija BiH vjerovatno iduće sedmice raspisati izbore, Savjet ministara BiH, najkasnije do 21. maja, moraće da im obezbijedi novac koji su tražili.

Osim po nametnutom Zakonu o finansiranju institucija BiH i po nametnutom Izbornom zakonu BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, odnosno Savjet ministara BiH, mora udovoljiti zahtjevima CIK-a.

U članu 2. Izbornog zakona BiH Šmit je nametnuo da se “budžetska sredstva neophodna za finansiranje izbora isplaćuju u vrijeme i iznosima koje odredi organ nadležan za sprovođenje izbora”.

Nametnuti su i članovi koji govore da CIK može podnijeti budžetski zahtjev koji prelazi iznos gornje granice rashoda koji utvrđuje Ministarstvo finansija i trezora BiH te da Ministarstvo može dati svoje mišljenje o budžetskom zahtjevu CIK-a bez mogućnosti njegove izmjene, osim u slučaju kada je budžet CIK-a u suprotnosti s preuzetim obavezama o ograničenjima rashoda ili potrošnje po osnovu zaključenih međunarodnih ugovora, ili kada nacrt budžeta dovodi do budžetske neravnoteže.

Podsjećanja radi, CIK je nedavno usvojio i dokument okvirnog budžeta za period od 2025. do 2027. godine prema kojem će im trebati u te tri godine čak 139 miliona KM, a nedugo nakon toga zvaničnici Republike Srpske rekli su da neće pristati na to, jer u tom slučaju Republika Srpska treba da da svojih oko 50 miliona KM. Većina ovog novca potrebna je sa softver i opremu za nove tehnologije koje su nametnute Šmitovim izmjenama Izbornog zakona.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u obraćanju naciji da rezultat glasanja o rezoluciji o Srebrenici neće biti ponižavajući za srpski narod i da je ta “utakmica” veoma neizvjesna.

Vučić je rekao da očekuje da će 9. maja biti sjednica Savjeta bezbjednosti UN o rezoluciji o Srebrenici, a glasanje u Generalnoj skupštini u nedjelji između 11. i 16. maja.

“Za rezoluciju o genocidu u Ruandi nije bila dovoljna saglasnost naroda u Ruandi već je bila potrebna saglasnost tog kontinenta. Tada se Afrička unija pojavila sa jednoglasnom odlukom. Proveli su unutar zemlje konsultacije, široke regionalne konsultacije. A da čujete kakav je ovdje primjer. Mi prvi put saznajemo 26. marta i to od naših njemačkih partnera da oni to spremaju već osam mjeseci. Mi smo prvi susjedi, neko čiji pripadnici su 32 odsto BiH. Moje pitanje za naše američke partnere je: Zašto dozvoljavate ovakvo kršenje Dejtonskog sporazuma?“, pita Vučić.

Dodao je da se radi o brutalnom kršenju Dejtonskog sporazuma i zato su se Amerikanci povukli.

“Ćute jer znaju da smo u pravu, a ostale su pustili da govore gluposti“, dodao je.

Kaže da bi Srbi bili dovoljno dobri kada bi pognuli glavu i pustili da ih udaraju motkom po glavi, a onda bi bilo potrebno i da kažu da im se to sviđa. Dodaje da je on donio odluku da ide u Njujork.

“Razgovarao sam sa 22 predsjednika i premijera širom svijeta, sa šest zvaničnika UN i sa predstavnicima ukupno 111 zemalja u UN. Nastavio sam to da radim danas i nastaviću to da radim svaki dan zato što sam dobro znao šta je namjera onih koji su podnosioci Rezolucije, kako Nijemaca, tako i onih iz Sarajeva koji su dočekali ‘ispod tiha’ da to podrže“, kazao je Vučić.

Dodaje da nema problem da bude izložen linču jer hoće da spriječi da se događaju ratovi u budućnosti zbog nečije neodgovorne politike.

“Nisu oni tražili da neki Vučić pogne glavu u Srebrenici ili položi cvijet, oni traže pravne i političke konsekvence“, rekao je on.

Ističe da će ovo biti prva rezolucija koja će biti donijeta preglasavanjem, bez konsenzusa.

“Neki hoće da pokriju svoje ćutanje o Gazi i nerješavanje problema svugdje u svijetu, a da ukažu muslimanima da su Srbi krivci za sve. Mnoge islamske zemlje su to odlično razumjele i tome će se suprotstaviti, kao i mnogi drugi“, rekao je on.

Ističe da rezultati neće biti ponižavajući za Srbiju i srpski narod.

“Više od 100 zemalja je iskazalo poštovanje našoj zemlji i odlučno razumiju šta se zbiva. Druga stvar je da li neko pod pritiskom smije drugačije da se izjasni. Nema mnogo slobodnih zemalja u svijetu kao što je Srbija“, rekao je Vučić.

Dodaje da se radi o sinhronizovanoj akciji najmoćnijih evropskih sila da Srbiji zadaju konačni politički udarac.

“Nisu očekivali da će Srbija da se uspravno suprotstavi i da nikome ne dozvoli da je baci na pod“, rekao je on.

Istakao je da je imao dug razgovor sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.

“On je tražio od mene da pomjerimo Vaskršnji sabor na trenutak da bismo mogli da zajednički rezonujemo, racionalizujemo i donosimo racionalne odluke poslije donošenja rezolucije o Srebrenici. Ja sam to prihvatio“, izjavio je Vučić.

Istakao je da je stav Republike Srbije poznat.

“Srbija priznaje BiH i njen teritorijalni integritet i teritorijalni integritet Republike Srpske i traži poštovanje Dejtona”, rekao je Vučić i još jednom pitao američke “partnere” zašto podržavaju kršenje “Dejtona”.

Očekuje da će 9. maja biti sjednica SB UN o rezoluciji o Srebrenici, a glasanje u Generalnoj skupštini u nedjelji između 11. i 16. maja. Ranije je najavljeno da će glasanje Savjeta ministara Savjeta Evrope glasati 16. maja o prijemu Prištine u tu organizaciju.

Centralna izborna komisija BiH na sjednici koja će biti održana iduće sedmice donijeće Odluku o raspisivanju i održavanju Lokalnih izbora u BiH 2024. godine.

Odlukom će biti utvrđen i datum održavanja izbora i organi vlasti za koje se provode izbori, a to će vjerovatno biti 6. oktobar.

– Na istoj sjednici će biti usvojeno i Uputstvo o rokovima i redosljedu izbornih aktivnosti za Lokalne izbore 2024. godine – saopšteno je iz CIK-a.

U saopštenju se podsjeća da svi eventualni kandidati, pored ostalih uslova propisanih zakonom, moraju do dana raspisivanja izbora imati prijavljeno prebivalište u izbornoj jedinici u kojoj se žele kandidovati.

Nezavisne