Connect with us

Politika

PITA LI SE IKO KAKO JE TO MOGUĆE? U BiH glasača pola miliona VIŠE NEGO STANOVNIKA

Na centralnom biračkom spisku ove godine nalazi se čak 3.400.204 imena, što je za 850.000 više nego 2000. godine i 360.000 više nego na posljednjim prijeratnim izborima u BiH 1990. godine.

Ako se pogledaju podaci o broju registrovanih birača za lokalne i opšte izbore u posljednjih 30 godina, ova godina će biti rekordna po broju lica koja će moći glasati. Primjera radi, na lokalnim izborima održanim prije četiri godine na centralnom biračkom spisku nalazilo se 3.196.511 lica, oko 200.000 manje nego sada. Još veća razlika je ako se napravi poređenje sa 2016. ili recimo 2000. godinom. U prvom slučaju to je 420.000, a drugom čak 850.000.

Ovaj broj se inače konstantno povećava od jednog do drugog izbornog ciklusa. Primjera radi, 2018. se na ovom spisku nalazilo 3.355.429, a 2022. godine – 3.368.666 punoljetnih lica sa pravom glasa. U posljednje dvije godine centralni birački spisak bogatiji je za oko 32.000 imena.

S druge strane, prema procjenama demografa, odnosno njihovim proračunima, BiH je u posljednjih tridesetak godina ostala gotovo bez jedne trećine predratnog stanovništva. Oni smatraju da danas u BiH živi tek oko 2,9 miliona ljudi. Kako su pojasnili, ako se uzmu u obzir svi relevantni podaci, BiH je od 1990. godine ostala bez 1,3 miliona ljudi. Upozoravaju da se radi o negativnom trendu, koji će najvjerovatnije biti nastavljen i u narednim godinama i decenijama.

NESRAZMJERNOST

Kako je moguće da raste broj registrovanih birača, a u isto vrijeme smanjuje broj ljudi koji žive na ovim prostorima?! Komentarišući ovaj nesrazmjer i svojevrsni paradoks, bivši predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Vehid Šehić kaže da ga uopšte ne čude ovi podaci, jer je i posljednji popis stanovništva sproveden 2013. godine otkrio da je u BiH približno isti broj popisanih ljudi i onih koji se nalaze na centralnom biračkom spisku. Kako kaže, i ova činjenica ukazuje da popis stanovništva tada nije urađen kako treba te da se radi o bačenim parama. Navodi da ti podaci o popisu stanovništva nikome ne mogu koristiti, pa ni ekonomistima koji prave strategije, vlastima koje se bave socijalnom politikom, ali ni demografima koji prave procjene i analize migracija unutar zemlje. Inače, taj posljednji popis stanovništva pokazao je da u BiH navodno živi 3.531.159 ljudi.

Kada je u pitanju centralni birački spisak, Šehić pojašnjava da je svaki građanin BiH registrovan u civilnom registru, odnosno bazi podataka Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEA). Kada neko postane punoljetan i napuni 18 godina, odnosno dobije ličnu kartu, on po automatizmu biva registrovan i u centralni birački spisak. Isti postupak, ali obrnut, kako kaže, trebalo bi da bude sproveden i kada neko umre. Navodi i da nikako ne bi trebalo izgubiti iz vida, a da bi se shvatio ovaj nesrazmjer, da veliki broj građana, državljana BiH i porodica živi u inostranstvu.

Njihova djeca kada postanu punoljetna i izvade lična dokumenta u BiH, budu uvršteni na ovaj spisak, jer je to njihovo ustavom zagarantovano pravo. Oni pripadaju onoj kategoriji građana koji mogu glasati putem pošte. Taj broj nije nimalo zanemariv. I to nije slučaj, odnosno fenomen BiH, već i susjedne Hrvatske pa i Srbije. Radi se o državama koje imaju velikih problema zbog migracija, odnosno odlaska velikog broja ljudi. Kada je u pitanju BiH, vjerujem da više od milion ljudi sa pravom glasa danas živi i radi negdje u inostranstvu, u Njemačkoj, Austriji, Švajcarskoj ili u skandinavskim zemljama – navodi Šehić, dodajući da je i danas svjedok da se pred nadležnim centrima za izdavanje ličnih dokumenata nalaze veliki redovi onih koji čekaju da izvade ili promijene svoja lična dokumenta.

Kaže i da je CIK BiH dužan da prije svakih izbora kontroliše ažurnost centralnog izbornog spiska, što umnogome zavisi i od saradnje sa opštinskim kancelarijama koje se bave registracijom umrlih ili onih koji su se iz nekog razloga odrekli državljanstva BiH.

SELEKTIVNA ISTINA

S druge strane, sociolog Aleksandar Čavić, koji je specijalizovan za praćenje kretanja stanovništva, smatra da vlastima u BiH ne odgovara da svjesno priznaju koliko u zemlji danas živi ljudi, te da svjesno plasiraju selektivnu istinu kada je u pitanju stanje u BiH, pogotovo kada je u pitanju ekonomija i sveukupno stanje u društvu. Prema njegovim riječima, postoje samo dvije kategorije ljudi – oni koji su otišli iz BiH i oni koji pakuju kofere.

MIGRACIJE

Ako gledamo realnost, a ne selektivnu istinu vlasti, situacija je i više nego alarmantna. Prvi talas odlaska stanovništva desio se prije, za vrijeme i nakon rata. On je pokrenuo ono što danas imamo. Drugi talas je počeo kada je BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, jer su mnoge zemlje poput Njemačke, Slovenije i Austrije otvorile svoja tržišta za radnike iz BiH. I danas, nažalost, ovaj talas odlaska je sve jači i jači i ako se nastavi, za 40 godina u BiH neće živjeti više od 1,2 miliona ljudi. Samo prošle godine iz BiH je otišlo 60.000 ljudi – kaže Čavić.

Ukazuje i na podatke nekih od autoritativnih i renomiranih agencija i organizacija koje su ranije ukazivale na ovaj problem, navodeći da bi u narednih 20 godina sa ovih prostora moglo otići još 800.000 ljudi.

Oni koji odu, uglavnom i ostaju u tim zemljama i formiraju porodice. U BiH se vrate samo da prodaju imanja, pokretnu i nepokretnu imovinu. A mi, kao država, našim komšijama i članicama EU za džabe poklanjamo naše zlato i dijamante, odnosno mlade, pametne i obrazovane ljude. Važno je napomenuti da na ovo treba gledati sa više aspekata. Prvo kao na neprocjenjivi ekonomski gubitak, ali i na nešto što utiče na naš identitet. Da o tome govorimo za deceniju ili dvije, možda bi bilo kasno – kaže Čavić.

SCENARIO

Podsjeća i na sličan scenario koji se desio u Letoniji, koja je 2004. godine postala članica EU i kada je tržište rada, na primjer u Ujedinjenom Kraljevstvu, otvoreno za ljude iz ove zemlje.

Letonija je u posljednjih dvadesetak godina ostala bez skoro trećine stanovnika. Slična situacija je i u drugim zemljama istočne Evrope, koje su isto kao i mi imale probleme zbog rata, tranzicije, sankcija ili problema u privredi. U svakom slučaju, svi mi u BiH trebalo bi što prije da se probudimo, otvorimo oči i progovorimo gdje se nalazimo i šta nam se sprema, jer ako nastavimo da ćutimo i okrećemo glavu, bićemo beznadežan slučaj – kaže Čavić.

NAJSKUPLjI IZBORI DO SADA

Ovi izbori posebni su po još jednom interesantnom detalju – oni će koštati 19 miliona maraka, što je skoro tri puta više od onih koji su održani prije tačno dvije decenije. To će biti prije svega zbog izmjena Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit. Povećanje troškova rezultat je nabavke novih tehnologija, odnosno skenera i aparata za elektronsku identifikaciju birača. Nove tehnologije biće primijenjene u opštini Stari Grad Sarajevo, te Tešnju, Doboju, Bijeljini, Trebinju, Gradišci, Zvorniku, zatim Goraždu, Ljubuškom i Sanskom Mostu.

Related Topics:

Politika

ZORAN SAVANOVIĆ “Vrtići nisu poligon za političke ambicije Igora Dodika!”

Igor Dodik, organizacioni sekretar SNSD-a u pokušaju da se politički nametne kao neki budući kandidat izabrao je banjalučke vrtiće da preko njih gradi svoju političku karijeru. Posebno je sporno što Igor Dodik iznosi netačne informacije kada je u pitanju gradnja vrtića u Banjaluci, istakao je Zoran Savanović, organizacioni sekretar Pokreta Sigurna Srpska.

-Još jednom ponavljamo da je Grad Banjaluka ispunio sve svoje obaveze kada je u pitanju izgradnja novih vrtića u Banjaluci, ali da vlast neprestavno opstruiše izgradnju. Politikom „mi bismo gradili vrtiće, ali oni nam ne daju“ SNSD želi da ispolitizuje ovo suštinski važno pitanje i na kraju ne ispuni ono što su obećali javnosti – poručio je Savanović.

On kaže da Igor Dodik nepravedno upire prst u Gradsku upravu iako je problem u njihovoj kontinuiranoj politici da ne pomognu Banjaluci.

-Gradska uprava je predložila pet lokacija za izgradnju vrtića, riješeni su imovinsko-pravni odnosi, ali da bi se dobila građevinska i upotrebna dozvola, potrebno je završiti projektnu dokumentaciju što je obaveza Palate Predsjednika Republike – poručio je Savanović i dodao:

-Dok građani Lazareva, Кočićevog vijenca, Ade, Centra, Starčevice, Borika i Dragočaja čekaju vrtiće za svoje mališane, organizacioni sekretar SNSD poltiičkim pamfletima pokušava da za nerealizaciju obećanog od strane tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika okrivi druge. Poručujem mu da je puno tema na kojim možemo ukrstiti svoja politička koplja ali izgradnja vrtića za najmlađe svakako nije jedna od tih tema – zaključio je Savanović.

Nastavi čitati

Politika

KLJUČNI TRENUTAK! Pobjeda nad SNSD-om MORA BITI IZNAD svih razlika!

Pobjednički dogovor sa pobjedničkim kandidatima je naš imperativ!!! Zajednički opozicioni nastup za pojedinačne kandidature na izborima 4. oktobra je od presudne važnosti. Кod nas nema drugog kruga – sve se završava u jednom izbornom danu, i zato su potrebni mudrost, ozbiljnost i odgovornost u opoziciji.

Izuzetno je važna jednoglasna podrška Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska sporazumu koji je predložio SDS. To je značajan korak ka dogovoru koji mora uvažiti snagu, rezultate i narodnu podršku svih aktera, posebno PDP-a kao većinskog osnivača PSS-a.

Pobjednički dogovor znači izabrati kandidate sa pobjedničkim mentalitetom – ljude koji su se već dokazali u pobjedama nad vladajućim režimom i koji imaju jasnu podršku naroda. To podrazumijeva da se lične sujete, frustracije, besmislene teorije zavjere i ishitrene reakcije, kojima se svjesno ili nesvjesno pomaže režimu, ostave po strani, jer samo pobjednički koncept donosi promjene.

Da je to moguće, pokazali su rezultati – veliki trijumf našeg Draška Stanivukovića 2020, a posebno 2024. godine u Banjaluci, u veoma specifičnim i teškim uslovima.

Oktobar je prilika koja se ne smije propustiti. Pobjeda nad SNSD-om i stvarne promjene moraju biti prioritet svih prioriteta.

(BN) Foto: X

Nastavi čitati

Politika

JEDAN CILJ, JEDAN KANDIDAT! Drinić poslao poruku za izbore koji dolaze!

U trenutku kada se politička scena u Republici Srpskoj sve više zaoštrava, iz redova opozicije stiže upozorenje da unutrašnje podjele mogu skupo koštati sve one koji žele promjene. Umjesto zajedničkog nastupa, sve češće se u javnosti plasiraju ideje o više kandidata za ključne funkcije, što dodatno komplikuje političku situaciju.

Generalni sekretar PSS Nebojša Drinić poručuje da opozicija nosi istorijsku odgovornost i da nema prostora za greške koje bi mogle oslabiti njen položaj.

„Opozicija u Republici Srpskoj ima istorijsku odgovornost da ponudi ozbiljnu i pobjedničku alternativu aktuelnoj vlasti. Upravo zato, svako javno nametanje više kandidata za ključne funkcije – predsjednika Republike i srpskog člana Predsjedništva BiH – znači direktno slabljenje te šanse“, istakao je Drinić.

On naglašava da politička realnost mora biti zasnovana na rezultatima i povjerenju građana, a ne na ličnim ambicijama i unutrašnjim sukobima.

„Draško Stanivuković je u svim izbornim ciklusima u kojima je učestvovao ostvario pobjede – od odborničkog mandata, preko Narodne skupštine, do dva uzastopna izbora za gradonačelnika Banjaluke. To nije pitanje utiska, već činjenica koja nosi političku težinu i povjerenje građana. Zato je prirodno da bude kandidat za predsjednika Republike Srpske“, poručio je Drinić.

Ipak, kako navodi, umjesto podrške najjačim kandidatima, dio opozicije nastavlja sa međusobnim napadima, što, prema njegovim riječima, ide direktno u korist aktuelnoj vlasti.

„Nažalost, svjedočimo kontinuiranim napadima na Stanivukovića od strane pojedinih opozicionara. Politika koja se svodi na diskreditaciju opozicije, direktno ide u korist onima koji su danas na vlasti“, upozorio je on.

Drinić zaključuje da je pred opozicijom ključni trenutak u kojem mora pokazati političku zrelost i odgovornost.

„Vrijeme je da svi koji žele promjene stave interes Republike Srpske ispred ličnih ambicija“, poručio je Drinić, naglašavajući da samo jedinstven nastup može donijeti stvarne političke promjene.

Nastavi čitati

Aktuelno