Connect with us

Politika

PITA LI SE IKO KAKO JE TO MOGUĆE? U BiH glasača pola miliona VIŠE NEGO STANOVNIKA

Na centralnom biračkom spisku ove godine nalazi se čak 3.400.204 imena, što je za 850.000 više nego 2000. godine i 360.000 više nego na posljednjim prijeratnim izborima u BiH 1990. godine.

Ako se pogledaju podaci o broju registrovanih birača za lokalne i opšte izbore u posljednjih 30 godina, ova godina će biti rekordna po broju lica koja će moći glasati. Primjera radi, na lokalnim izborima održanim prije četiri godine na centralnom biračkom spisku nalazilo se 3.196.511 lica, oko 200.000 manje nego sada. Još veća razlika je ako se napravi poređenje sa 2016. ili recimo 2000. godinom. U prvom slučaju to je 420.000, a drugom čak 850.000.

Ovaj broj se inače konstantno povećava od jednog do drugog izbornog ciklusa. Primjera radi, 2018. se na ovom spisku nalazilo 3.355.429, a 2022. godine – 3.368.666 punoljetnih lica sa pravom glasa. U posljednje dvije godine centralni birački spisak bogatiji je za oko 32.000 imena.

S druge strane, prema procjenama demografa, odnosno njihovim proračunima, BiH je u posljednjih tridesetak godina ostala gotovo bez jedne trećine predratnog stanovništva. Oni smatraju da danas u BiH živi tek oko 2,9 miliona ljudi. Kako su pojasnili, ako se uzmu u obzir svi relevantni podaci, BiH je od 1990. godine ostala bez 1,3 miliona ljudi. Upozoravaju da se radi o negativnom trendu, koji će najvjerovatnije biti nastavljen i u narednim godinama i decenijama.

NESRAZMJERNOST

Kako je moguće da raste broj registrovanih birača, a u isto vrijeme smanjuje broj ljudi koji žive na ovim prostorima?! Komentarišući ovaj nesrazmjer i svojevrsni paradoks, bivši predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Vehid Šehić kaže da ga uopšte ne čude ovi podaci, jer je i posljednji popis stanovništva sproveden 2013. godine otkrio da je u BiH približno isti broj popisanih ljudi i onih koji se nalaze na centralnom biračkom spisku. Kako kaže, i ova činjenica ukazuje da popis stanovništva tada nije urađen kako treba te da se radi o bačenim parama. Navodi da ti podaci o popisu stanovništva nikome ne mogu koristiti, pa ni ekonomistima koji prave strategije, vlastima koje se bave socijalnom politikom, ali ni demografima koji prave procjene i analize migracija unutar zemlje. Inače, taj posljednji popis stanovništva pokazao je da u BiH navodno živi 3.531.159 ljudi.

Kada je u pitanju centralni birački spisak, Šehić pojašnjava da je svaki građanin BiH registrovan u civilnom registru, odnosno bazi podataka Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEA). Kada neko postane punoljetan i napuni 18 godina, odnosno dobije ličnu kartu, on po automatizmu biva registrovan i u centralni birački spisak. Isti postupak, ali obrnut, kako kaže, trebalo bi da bude sproveden i kada neko umre. Navodi i da nikako ne bi trebalo izgubiti iz vida, a da bi se shvatio ovaj nesrazmjer, da veliki broj građana, državljana BiH i porodica živi u inostranstvu.

Njihova djeca kada postanu punoljetna i izvade lična dokumenta u BiH, budu uvršteni na ovaj spisak, jer je to njihovo ustavom zagarantovano pravo. Oni pripadaju onoj kategoriji građana koji mogu glasati putem pošte. Taj broj nije nimalo zanemariv. I to nije slučaj, odnosno fenomen BiH, već i susjedne Hrvatske pa i Srbije. Radi se o državama koje imaju velikih problema zbog migracija, odnosno odlaska velikog broja ljudi. Kada je u pitanju BiH, vjerujem da više od milion ljudi sa pravom glasa danas živi i radi negdje u inostranstvu, u Njemačkoj, Austriji, Švajcarskoj ili u skandinavskim zemljama – navodi Šehić, dodajući da je i danas svjedok da se pred nadležnim centrima za izdavanje ličnih dokumenata nalaze veliki redovi onih koji čekaju da izvade ili promijene svoja lična dokumenta.

Kaže i da je CIK BiH dužan da prije svakih izbora kontroliše ažurnost centralnog izbornog spiska, što umnogome zavisi i od saradnje sa opštinskim kancelarijama koje se bave registracijom umrlih ili onih koji su se iz nekog razloga odrekli državljanstva BiH.

SELEKTIVNA ISTINA

S druge strane, sociolog Aleksandar Čavić, koji je specijalizovan za praćenje kretanja stanovništva, smatra da vlastima u BiH ne odgovara da svjesno priznaju koliko u zemlji danas živi ljudi, te da svjesno plasiraju selektivnu istinu kada je u pitanju stanje u BiH, pogotovo kada je u pitanju ekonomija i sveukupno stanje u društvu. Prema njegovim riječima, postoje samo dvije kategorije ljudi – oni koji su otišli iz BiH i oni koji pakuju kofere.

MIGRACIJE

Ako gledamo realnost, a ne selektivnu istinu vlasti, situacija je i više nego alarmantna. Prvi talas odlaska stanovništva desio se prije, za vrijeme i nakon rata. On je pokrenuo ono što danas imamo. Drugi talas je počeo kada je BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, jer su mnoge zemlje poput Njemačke, Slovenije i Austrije otvorile svoja tržišta za radnike iz BiH. I danas, nažalost, ovaj talas odlaska je sve jači i jači i ako se nastavi, za 40 godina u BiH neće živjeti više od 1,2 miliona ljudi. Samo prošle godine iz BiH je otišlo 60.000 ljudi – kaže Čavić.

Ukazuje i na podatke nekih od autoritativnih i renomiranih agencija i organizacija koje su ranije ukazivale na ovaj problem, navodeći da bi u narednih 20 godina sa ovih prostora moglo otići još 800.000 ljudi.

Oni koji odu, uglavnom i ostaju u tim zemljama i formiraju porodice. U BiH se vrate samo da prodaju imanja, pokretnu i nepokretnu imovinu. A mi, kao država, našim komšijama i članicama EU za džabe poklanjamo naše zlato i dijamante, odnosno mlade, pametne i obrazovane ljude. Važno je napomenuti da na ovo treba gledati sa više aspekata. Prvo kao na neprocjenjivi ekonomski gubitak, ali i na nešto što utiče na naš identitet. Da o tome govorimo za deceniju ili dvije, možda bi bilo kasno – kaže Čavić.

SCENARIO

Podsjeća i na sličan scenario koji se desio u Letoniji, koja je 2004. godine postala članica EU i kada je tržište rada, na primjer u Ujedinjenom Kraljevstvu, otvoreno za ljude iz ove zemlje.

Letonija je u posljednjih dvadesetak godina ostala bez skoro trećine stanovnika. Slična situacija je i u drugim zemljama istočne Evrope, koje su isto kao i mi imale probleme zbog rata, tranzicije, sankcija ili problema u privredi. U svakom slučaju, svi mi u BiH trebalo bi što prije da se probudimo, otvorimo oči i progovorimo gdje se nalazimo i šta nam se sprema, jer ako nastavimo da ćutimo i okrećemo glavu, bićemo beznadežan slučaj – kaže Čavić.

NAJSKUPLjI IZBORI DO SADA

Ovi izbori posebni su po još jednom interesantnom detalju – oni će koštati 19 miliona maraka, što je skoro tri puta više od onih koji su održani prije tačno dvije decenije. To će biti prije svega zbog izmjena Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit. Povećanje troškova rezultat je nabavke novih tehnologija, odnosno skenera i aparata za elektronsku identifikaciju birača. Nove tehnologije biće primijenjene u opštini Stari Grad Sarajevo, te Tešnju, Doboju, Bijeljini, Trebinju, Gradišci, Zvorniku, zatim Goraždu, Ljubuškom i Sanskom Mostu.

Politika

STANIŠIĆ: Ovakvu Bijeljinu smo već mogli da imamo

Nosilac liste Pokreta Sigurna Srpska za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u Izbornoj jedinici 2 Miloš Stanišić predstavio je novi nastavak video-serijala „Minut budućnosti“, ovoga puta posvećen Bijeljini.

Kako je saopšteno iz Pokreta Sigurna Srpska, Stanišić u novom spotu uz pomoć vještačke inteligencije prikazuje kako bi pojedini poznati dijelovi Bijeljine mogli izgledati kada bi, prema njegovoj viziji, razvoj grada bio zasnovan na dugoročnijem planiranju.

„Ovo je moja Bijeljina“

Stanišić u spotu govori o Bijeljini kao gradu u kojem je odrastao i u kojem živi, ističući da njegov pogled na budućnost grada nije ograničen samo na ono što danas postoji.

„Ovo je moja Bijeljina. Grad u kojem sam odrastao, u kojem živim i u kojem želim da žive i moja djeca. I zato je ne gledam samo onakvu kakva je danas. Gledam šta sve može da postane. I kakva je već mogla da bude da su o njoj brinuli, umjesto što su se preko nje inatili“, poručuje Stanišić.

U vizuelnom dijelu spota poznate lokacije dobijaju drugačiji izgled, dok se kroz AI prikaze predstavlja njegova vizija mogućeg uređenja i razvoja grada.

AI kao alat za prikaz moguće budućnosti

Stanišić vještačku inteligenciju u ovom serijalu koristi kao način da građanima vizuelno približi scenarije razvoja koje zagovara u okviru kampanje.

Poruka spota, kako je predstavljeno, nije usmjerena na udaljenu budućnost, već na ideju da bi pojedini elementi drugačije uređenog grada već mogli postojati.

„Ne pokazujem neku Bijeljinu iz daleke budućnosti. Ovo je naša Bijeljina. Ona koju smo već mogli da imamo“, navodi Stanišić.

„Minut budućnosti“ već je govorio o Semberiji

U prethodnim nastavcima serijala Stanišić je uz pomoć vještačke inteligencije prikazivao moguće scenarije razvoja Semberije, uključujući budućnost poljoprivrednog zemljišta i uticaj obnove industrijske proizvodnje na jedan grad.

RTRS je ranije objavio da Stanišić AI u kampanji koristi kao alat kojim želi da prikaže ono što bi, prema porukama Pokreta Sigurna Srpska, moglo postojati uz drugačije upravljanje resursima.

Novi nastavak serijala vraća fokus na Bijeljinu, a Stanišić ga završava porukom koja prati njegovu kampanju.

„A šta ako može drugačije?“ pitanje je kojim se spot završava, nakon čega slijedi odgovor: „SIGURNO može.“

Nastavi čitati

Politika

TOŠIĆ PROZVAO VLAST ZBOG „GRANICE KOJA NE POSTOJI“: „Godinama obećavaju otcjepljenje i vraćanje nadležnosti, a rezultat su samo politički spektakli“

Član Predsjedništva PSS-a i kandidat za Parlament BiH Igor Tošić, poručio je da su velike najave vlasti o vraćanju nadležnosti i otcjepljenju ostale samo politička obećanja bez rezultata.

-Sjećate li se kada je vlast organizovala skupove „Granica postoji“? Upravo ovdje 2023. godine SNSD je organizovao političku kampanju i skup pod nazivom „Granica postoji“.

Na ovom skupu pozivali su zaposlene u institucijama BiH da napuste svoja radna mjesta, najavljivali su otcjepljenje Srpske i „vraćanje nadležnosti koje su otete Srpskoj i prenesene na nivo BiH“ rekao je Tošić i dodao:

-Kakav paradoks, ako se prisjetimo da je upravo SNSD oslabio Republiku Srpsku i na nivo BiH prenio oko 130 nadležnosti, ali i učestvovao u formiranju Suda i Tužilaštva BiH, kao vandejtonskih kategorija – naveo je on.

Prisjetio je i na to kada je ova vlast donijela Zakon o nepriznavanju ovih institucija, SIPE i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta na području Republike Srpske.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Igor Tošić (@igor_tosic_)

-Donijela je te zakone pa ih ekspresno poništila i time obezvrijedila Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao najviši zakonodavni organ vlasti. Danas, tri godine kasnije, granica ipak ne postoji, osim na grafitima koji su upropastili zgrade širom Republike Srpske.

Sud, Tužilaštvo, SIPA i VSTS itekako postoje i u njima vedre i oblače kadrovi SNSD-a – rekao je Tošić i dodao: -Kao što su godinama obećavali referendume, otcjepljenja, uspostavljanje granice i slično, nastaviće i u budućnosti da daju lažna obećanja, ako im dozvolimo.

Niko nije dužan da trpi političke spektakle vlasti koja je odrođena od naroda, zato u oktobru glasajte za one koji neće vršiti pritisak na vas i koji vam neće davati lažna obećanja – zaključi oje Tošić u video snimku koji je objavio na društvenim mrežama.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ: „Narod teško živi i željan je pravde, dok vlast uzima milione“

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska Nebojša Drinić rekao je da Republika Srpska, prema njegovoj ocjeni, ne ide u dobrom smjeru, ukazujući na zaduživanje, rast cijena, odlazak stanovništva i upravljanje prirodnim resursima.

„Republika Srpska ne ide u dobrom smjeru. Narod koji teško živi željan je pravde, dok vlast uzima milione“, rekao je Drinić gostujući u emisiji „Bez uvijanja“ BN televizije.

On je kao neke od problema naveo, kako tvrdi, enormno zaduživanje, stalna poskupljenja, način upravljanja prirodnim bogatstvima i odlazak stanovništva.

„Jedna cijela osrednja opština godišnje ode iz Srpske“

Drinić je posebno govorio o demografskim trendovima, tvrdeći da se posljedice odlaska stanovništva i pada broja djece sve više vide u školama.

Prema podacima objavljenim početkom septembra 2026. godine, osnovne škole u Republici Srpskoj ove školske godine pohađa 80.370 učenika, što je za 39.482 manje nego u školskoj 2005/2006. godini. Broj prvačića ove godine iznosi 8.737.

„Za 20 godina upisano je tek pet hiljada prvačića u osnovne škole, jedna cijela osrednja opština godišnje ode iz Srpske, a sve to čine prvaci SNSD-a“, rekao je Drinić.

Njegovu ocjenu da stanovništvo kontinuirano odlazi prate i podaci o smanjenju broja učenika, iako različiti pokazatelji ne mogu sami po sebi pokazati koliko stanovnika Republika Srpska izgubi isključivo zbog iseljavanja.

„Imamo prirodna bogatstva za mnogo bolji život“

Drinić smatra da Republika Srpska, uprkos problemima koje navodi, raspolaže resursima i ljudskim potencijalom koji bi, prema njegovom mišljenju, mogli omogućiti znatno viši životni standard.

„Uz sva prirodna bogatstva koja imamo, Republika Srpska bi mogla biti druga Švajcarska i za nju ima nade“, rekao je Drinić.

Dodao je da upravo zbog mogućnosti koje vidi u Republici Srpskoj članovi Pokreta Sigurna Srpska, kako je naveo, nastoje da građanima predstave drugačiji politički program.

„Naravno da može. Da ne može, mi se ne bismo toliko borili, ne bismo toliko ubjeđivali ljude, ali ni ljudi ne bi išli za nama da ne vide nadu, da ne vide mogućnost“, rekao je.

„Ne treba nam mnogo – imamo kvalitetne i vrijedne ljude“

Drinić je govorio i o odlasku radne snage u zemlje Evropske unije, ističući da veliki broj građana iz Republike Srpske posao traži van zemlje.

„Vi kada vidite da oni 20 godina uništavaju, da je to još negdje na koljenima, da nisu uspjeli da dotuku određene sisteme. Ne treba nam mnogo, imamo mi kvalitetne, dobre ljude, imamo dobre radnike, vrijedne radnike, kojima su širom otvorene ruke u zemljama Evrope“, naveo je Drinić.

Prema njegovim riječima, cilj bi trebalo da bude stvaranje uslova u kojima bi radnici mogli ostvarivati dobra primanja i ostajati u Republici Srpskoj.

„Zbog čega ti ljudi ne bi imali dobra primanja, ostali ovdje i radili mnogo bolje ovdje nego tamo negdje drugo, ali su sada prinuđeni da idu“, rekao je.

„Možemo da živimo bar pet puta bolje“

Govoreći o privredi i javnim preduzećima, Drinić je kao primjere naveo Ljubiju, Ugljevik, Gacko, „Elektroprivredu Republike Srpske“ i „Šume Srpske“.

„Možete zamisliti šta sve možemo učiniti kada bismo sačuvali jednu Ljubiju, Ugljevik i Gacko stavili na zdrave noge, doveli prave, dobre domaćine, kada bi EP totalno restrukturirali u smislu kadra, planova i svega što jedno takvo preduzeće treba da radi“, rekao je.

Dodao je da Republika Srpska, kako smatra, ima značajne prirodne resurse koji predstavljaju prostor za razvoj.

„Kada imate šume koje su naši preci posadili, da i to ne uspijevaju, kada uzmete kakve vode imamo, kakvu obradivu zemlju imamo, onda je sasvim jasno da ovdje ima mnogo prostora da se naprave dobre stvari i da ovu zemlju za dvije do četiri godine preporodimo“, naveo je Drinić.

Prema njegovim riječima, za ostvarenje tog cilja potrebno je sprovesti reformske mjere.

„Držeći se naših programskih načela, da donesemo set reformskih zakona i da ono što radimo, radimo tako da kada za deset godina pogledamo, budemo ponosni na ono što smo uradili“, zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Aktuelno