Connect with us

Politika

PITA LI SE IKO KAKO JE TO MOGUĆE? U BiH glasača pola miliona VIŠE NEGO STANOVNIKA

Na centralnom biračkom spisku ove godine nalazi se čak 3.400.204 imena, što je za 850.000 više nego 2000. godine i 360.000 više nego na posljednjim prijeratnim izborima u BiH 1990. godine.

Ako se pogledaju podaci o broju registrovanih birača za lokalne i opšte izbore u posljednjih 30 godina, ova godina će biti rekordna po broju lica koja će moći glasati. Primjera radi, na lokalnim izborima održanim prije četiri godine na centralnom biračkom spisku nalazilo se 3.196.511 lica, oko 200.000 manje nego sada. Još veća razlika je ako se napravi poređenje sa 2016. ili recimo 2000. godinom. U prvom slučaju to je 420.000, a drugom čak 850.000.

Ovaj broj se inače konstantno povećava od jednog do drugog izbornog ciklusa. Primjera radi, 2018. se na ovom spisku nalazilo 3.355.429, a 2022. godine – 3.368.666 punoljetnih lica sa pravom glasa. U posljednje dvije godine centralni birački spisak bogatiji je za oko 32.000 imena.

S druge strane, prema procjenama demografa, odnosno njihovim proračunima, BiH je u posljednjih tridesetak godina ostala gotovo bez jedne trećine predratnog stanovništva. Oni smatraju da danas u BiH živi tek oko 2,9 miliona ljudi. Kako su pojasnili, ako se uzmu u obzir svi relevantni podaci, BiH je od 1990. godine ostala bez 1,3 miliona ljudi. Upozoravaju da se radi o negativnom trendu, koji će najvjerovatnije biti nastavljen i u narednim godinama i decenijama.

NESRAZMJERNOST

Kako je moguće da raste broj registrovanih birača, a u isto vrijeme smanjuje broj ljudi koji žive na ovim prostorima?! Komentarišući ovaj nesrazmjer i svojevrsni paradoks, bivši predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Vehid Šehić kaže da ga uopšte ne čude ovi podaci, jer je i posljednji popis stanovništva sproveden 2013. godine otkrio da je u BiH približno isti broj popisanih ljudi i onih koji se nalaze na centralnom biračkom spisku. Kako kaže, i ova činjenica ukazuje da popis stanovništva tada nije urađen kako treba te da se radi o bačenim parama. Navodi da ti podaci o popisu stanovništva nikome ne mogu koristiti, pa ni ekonomistima koji prave strategije, vlastima koje se bave socijalnom politikom, ali ni demografima koji prave procjene i analize migracija unutar zemlje. Inače, taj posljednji popis stanovništva pokazao je da u BiH navodno živi 3.531.159 ljudi.

Kada je u pitanju centralni birački spisak, Šehić pojašnjava da je svaki građanin BiH registrovan u civilnom registru, odnosno bazi podataka Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEA). Kada neko postane punoljetan i napuni 18 godina, odnosno dobije ličnu kartu, on po automatizmu biva registrovan i u centralni birački spisak. Isti postupak, ali obrnut, kako kaže, trebalo bi da bude sproveden i kada neko umre. Navodi i da nikako ne bi trebalo izgubiti iz vida, a da bi se shvatio ovaj nesrazmjer, da veliki broj građana, državljana BiH i porodica živi u inostranstvu.

Njihova djeca kada postanu punoljetna i izvade lična dokumenta u BiH, budu uvršteni na ovaj spisak, jer je to njihovo ustavom zagarantovano pravo. Oni pripadaju onoj kategoriji građana koji mogu glasati putem pošte. Taj broj nije nimalo zanemariv. I to nije slučaj, odnosno fenomen BiH, već i susjedne Hrvatske pa i Srbije. Radi se o državama koje imaju velikih problema zbog migracija, odnosno odlaska velikog broja ljudi. Kada je u pitanju BiH, vjerujem da više od milion ljudi sa pravom glasa danas živi i radi negdje u inostranstvu, u Njemačkoj, Austriji, Švajcarskoj ili u skandinavskim zemljama – navodi Šehić, dodajući da je i danas svjedok da se pred nadležnim centrima za izdavanje ličnih dokumenata nalaze veliki redovi onih koji čekaju da izvade ili promijene svoja lična dokumenta.

Kaže i da je CIK BiH dužan da prije svakih izbora kontroliše ažurnost centralnog izbornog spiska, što umnogome zavisi i od saradnje sa opštinskim kancelarijama koje se bave registracijom umrlih ili onih koji su se iz nekog razloga odrekli državljanstva BiH.

SELEKTIVNA ISTINA

S druge strane, sociolog Aleksandar Čavić, koji je specijalizovan za praćenje kretanja stanovništva, smatra da vlastima u BiH ne odgovara da svjesno priznaju koliko u zemlji danas živi ljudi, te da svjesno plasiraju selektivnu istinu kada je u pitanju stanje u BiH, pogotovo kada je u pitanju ekonomija i sveukupno stanje u društvu. Prema njegovim riječima, postoje samo dvije kategorije ljudi – oni koji su otišli iz BiH i oni koji pakuju kofere.

MIGRACIJE

Ako gledamo realnost, a ne selektivnu istinu vlasti, situacija je i više nego alarmantna. Prvi talas odlaska stanovništva desio se prije, za vrijeme i nakon rata. On je pokrenuo ono što danas imamo. Drugi talas je počeo kada je BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, jer su mnoge zemlje poput Njemačke, Slovenije i Austrije otvorile svoja tržišta za radnike iz BiH. I danas, nažalost, ovaj talas odlaska je sve jači i jači i ako se nastavi, za 40 godina u BiH neće živjeti više od 1,2 miliona ljudi. Samo prošle godine iz BiH je otišlo 60.000 ljudi – kaže Čavić.

Ukazuje i na podatke nekih od autoritativnih i renomiranih agencija i organizacija koje su ranije ukazivale na ovaj problem, navodeći da bi u narednih 20 godina sa ovih prostora moglo otići još 800.000 ljudi.

Oni koji odu, uglavnom i ostaju u tim zemljama i formiraju porodice. U BiH se vrate samo da prodaju imanja, pokretnu i nepokretnu imovinu. A mi, kao država, našim komšijama i članicama EU za džabe poklanjamo naše zlato i dijamante, odnosno mlade, pametne i obrazovane ljude. Važno je napomenuti da na ovo treba gledati sa više aspekata. Prvo kao na neprocjenjivi ekonomski gubitak, ali i na nešto što utiče na naš identitet. Da o tome govorimo za deceniju ili dvije, možda bi bilo kasno – kaže Čavić.

SCENARIO

Podsjeća i na sličan scenario koji se desio u Letoniji, koja je 2004. godine postala članica EU i kada je tržište rada, na primjer u Ujedinjenom Kraljevstvu, otvoreno za ljude iz ove zemlje.

Letonija je u posljednjih dvadesetak godina ostala bez skoro trećine stanovnika. Slična situacija je i u drugim zemljama istočne Evrope, koje su isto kao i mi imale probleme zbog rata, tranzicije, sankcija ili problema u privredi. U svakom slučaju, svi mi u BiH trebalo bi što prije da se probudimo, otvorimo oči i progovorimo gdje se nalazimo i šta nam se sprema, jer ako nastavimo da ćutimo i okrećemo glavu, bićemo beznadežan slučaj – kaže Čavić.

NAJSKUPLjI IZBORI DO SADA

Ovi izbori posebni su po još jednom interesantnom detalju – oni će koštati 19 miliona maraka, što je skoro tri puta više od onih koji su održani prije tačno dvije decenije. To će biti prije svega zbog izmjena Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit. Povećanje troškova rezultat je nabavke novih tehnologija, odnosno skenera i aparata za elektronsku identifikaciju birača. Nove tehnologije biće primijenjene u opštini Stari Grad Sarajevo, te Tešnju, Doboju, Bijeljini, Trebinju, Gradišci, Zvorniku, zatim Goraždu, Ljubuškom i Sanskom Mostu.

Related Topics:

Politika

KOME ODLAZE MILIONI ZA KIRIJE? Bivši ministri i njihove porodice na spisku državnih stanodavaca!

Za institucije Bosne i Hercegovine koje nemaju riješeno pitanje smještaja, u prošloj godini se mjesečno iz državnog budžeta izdvajalo oko 720.000 KM po osnovu najma, odnosno 8,7 miliona maraka godišnje, podaci su Ministarstva finansija i trezora.

Najviše novca za kirije izdvaja Uprava za indirektno oporezivanje BiH, ukupno 1,7 miliona KM, a najveći ugovor, vrijedan nepunih 811.000 KM za zakup je dobilo preduzeće „Tam“ iz Banjaluke.

UIO BIH ima ukupno sedam ugovora o zakupu a drugi najveći je sklopljen sa firmom „Soling“ iz Banjaluke koja je za svoj ustupljeni prostor dobila 523.505 KM.

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) ima najveći pojedinačni ugovor o zakupu. Preduzeću „Energana“ iz Banjaluke prošle godine su platili 1,1 milion maraka kirije, odnosno preko 91.000 KM mjesečno.

Ukupno IDDEEA za kirije izdvaja 1,4 miliona KM, a njihov drugi najveći zakupodavac je Nebojša Torbica koji po osnovu najma naplaćuje 19.803 KM mjesečno ili 237.636 KM kada se sve to sabere za period od godinu dana.

Na spisku onih koji dobijaju novac od IDDEEA je i firma „Oktan promet“ u vlasništvu porodice bivšeg ministra privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojina Mitrovića.

Porodica Mitrović je državi iznajmila 120 kvadrata za 2.925 KM mjesečno.

Ozbiljan novac po osnovu najma uzima i javna ustanova Studentski centar Sarajevo koji Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH godišnje naplaćuje preko 700.000 KM.

Bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragomir Jovičić godinama je na spisku onih koji od države naplaćuju kiriju.

U njegovim prostorijama u Banjaluci je smještena Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH.

Prema ugovoru koji je sklopljen u martu prošle godine, za 1.500 kvadrata prostora je uzeo ukupno 351.000 maraka, a saradnja će se nastaviti i u narednom periodu jer trajnog rješenja za ovu instituciju nema.

„Zakonom o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH propisano je da na prijedlog Direkcije, Savjet ministara donese Odluku o kupovini objekta za smještaj a ona bi se finansirala iz prihoda od preleta i prihoda koje Direkcija ostvari na osnovu Zakona o civilnom vazduhoplovstvu. Odluka još uvijek nije donesena“, navode u resornom ministarstvu.

Generalno, u toku je nabavka prostora za UIO BiH, Kancelariju za reviziju institucija BiH, Jedinice za specijalnu podršku Državne agencije za istragu i zaštitu, terenskih centara Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine.

Novac nedostaje za objekat IDDEEA koji od potrebnih 24,8 imaju 10,1 miliona KM na raspolaganju te nabavku objekta za smještaj Obavještajno – bezbjednosne agencije BiH u Sarajevu gdje je vrijednost projekta 30 miliona KM.

„Realizacijom navedenih višegodišnjih projekata ostvariće se značajne uštede n izdacima za zakup prostora“, navode u ministarstvu.

Prema raspoloživim podacima, od 2023. do 2025. godine riješen je problem smještaja za Državnu agenciju za istrage i zaštitu, terenskih centara Službe za poslove sa strancima BiH u Trebinju, Ljubuškom i Zenici, te Kancelarije za veterinarstvo BiH, odnosno Agencije za označavanje životinja u Banjaluci.
Capital

Nastavi čitati

Politika

PENZIONERI NEMAJU ZA PAŠTETU, a Fond PIO mijenja kompletan vozni park

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske odlučio je da promijeni kompletan vozni park i da iznajmi devet novih automobila putem finansijskog lizinga vrijednih 668.810 KM, saznaje CAPITAL.

Fond je ugovor dodijelio firmama „Porsche leasing“ iz Sarajeva i „Auto rad“ iz Pelagićeva.

Trajanje ugovora je četiri godine, a okvirni sporazum je zaključen 25. maja.

U Fondu su za CAPITAL rekli da su na osnovu odobrenog plana nabavki za 2026. godinu sproveli otvoreni postupak nabavke devet vozila putem lizinga za potrebe Centralne službe fonda i šest filijala sa poslovnicama.

„U sprovedenom postupku nabavljena su vozila marke škoda. Fond trenutno raspolaže sa 13 vozila od čega je 12 škoda i jedan volkswagen. Tokom 2014. godine nabavljeno je 11 vozila, dok su dva vozila nabavljena 2019. godine i prešla su više od 300.000 kilometara“, istakli su u Fondu.

Kažu da će nakon ovog postupka Fond 11 vozila nabavljenih tokom 2014. godine prodati u skladu sa propisima putem javne licitacije, dok će zadržati dva vozila nabavljena 2019. godine.

„Sa ovom nabavkom Fond će smanjiti vozni park sa postojećih 13 na 11 vozila“, navode u Fondu.

Dodali su da je značajno smanjenje voznog parka Fonda izvršeno i 2014. godine kada je sa 23 vozila smanjeno na sadašnjih 13 vozila.

Nastavi čitati

Politika

VIŠKOVIĆ NA DJELU! „Autoputevi RS“ se zadužuju po kamati od 7,8 odsto

Vlada Republike Srpske dala je garanciju „Autoputevima Republike Srpske“ za zaduženje od 48,7 miliona maraka kod „Unicredit banke“ za kapitalne investicije.

Riječ je o dva kredita u bankama u Mostaru i Banjaluci, međutim, po ocjeni ekonomista veoma nepovoljnim po preduzeće.

Iako Vlada garantuje budžetom da će obaveze biti vraćene, a „Autoputevi“ imaju ogromnu dobit, ugovoreni uslovi i kamate su daleko iznad tržišnog prosjeka za sigurne klijente.

Primjera radi, kredit kod mostarske „Unicredit banke“ od 33,47 miliona maraka na deset godina i grejs periodom od godinu dana ugovoren je po fiksnoj marži od 4,91 odsto godišnje uz šestomjesečni EURIBOR.

Riječ je o prosječnoj kamatnoj stopi po kojoj evropske banke međusobno pozajmljuju novac, a koji trenutno iznosi 2,62 odsto što u konačnici dovodi do kamate od oko 7,5 odsto.

Na sve to treba dodati i 0,3 odsto troškova obrade kredita.

Drugi kredit, kod banjalučke „Unicredit banke“ iznosi 15 miliona maraka i na njega će se plaćati fiksna kamatna stopa od čak 7,8 odsto. Period otplate je takođe deset godina.

„U slučaju dospjelog, a neplaćenog anuiteta od strane “Autoputeva Republike Srpske” prema poslovnim bankama, Republika Srpska izvršiće plaćanje svih dospjelih, a neplaćenih obaveza iz budžeta u skladu sa anuitetnim planom“, navodi se u odluci Vlade.

Ekonomista Igor Gavran kaže da je odluka Vlade problematična po više osnova.

Prema njegovom mišljenju nije logično da preduzeću koje ima toliku dobit uopšte treba kredit.

Zbog toga on sumnja da ranije ostvarena dobit nije odraz stvarnog stanja.

„Preuzimanje ovakve apsolutne garancije direktno opterećuje poreske obveznike u Republici Srpskoj koji dolaze u rizik nadoknade štete uzrokovane lošim upravljanjem ovim preduzećem i javnim finansijama“, kaže Gavran.

Ocjenjuje da su uslovi kredita izuzetno nepovoljni, pogotovo onog sa manjim iznosom.

„Generalno, cjelokupan kredit je podložan rizicima daljeg rasta kamatnih stopa jer je ugovorena varijabilna kamata, a EUROBOR bukvalno sada raste i ova referentna stopa će rasti jer na nju utiče stopa ECB koja je nedavno povećana. Dakle, kamatne stope će biti uskoro još više“, izjavio je Gavran.

Smatra i da je naknada za obradu kredita besramno visoka jer niko razuman ne može prihvatiti da je trošak obrade nekoliko stotina hiljada KM.

„Mislim da je ovakav način određivanja naknade za obradu kredita nezakonit za potrošače jer nema nikakve dodirne tačke sa stvarnim troškovima usluge. Nisam siguran o legalnosti za pravna lica ali je jasno da je nerazuman. Na nivou lihvarenja“, zaključuje Gavran.

Podsjećamo, „Autoputevi Republike Srpske“ su prijavili preko 175 miliona maraka prihoda u prošloj godini i dobit od skoro 114 miliona maraka.

Direktor preduzeća Radovan Višković nam se nije javljao na telefon.
CAPITAL

Nastavi čitati

Aktuelno