Bojan Vujić, predsjednik inicijativnog odbora po pitanju dopuna Zakona o unutrašnjem platnom prometu, kojim se traži način da se osobama i firmama koje su stavljene na listu OFAC-a pri Ministarstva finansija SAD, otvore računi u bankama u Srpskoj, kazao je da su prikupili oko 9.000 potpisa za ovo pitanje jer su izostale reakcije Agencije za bankarstvo RS i drugih institucija i tako udareno na osnovna prava tih ljudi.

“Jako dobro znam šta znači dočekati prvi u mjesecu, kako je teško zaraditi svaku marku i obezbijediti platu sebi i porodici”, rekao je Vujić.

Poručio je da je pravnim licima oduzeta šansa da posluju, a fizičkim licima osnovno pravo.

“Bez banaka nema platnog prometa, propisa, niti sistema. Takva samovolja banaka je direktno odgovorna za prestanak rada naše tehnološke grupacije. Banke su onemogućile da se otvore računi čak i ljudima koji su otišli iz sankcionisanih firmi samo zato jer su eto radili u tim firmama”, istakao je on.

Pozvao se na zakone koji kažu da su banke dužne da otvore račune pravnim licima, ali da nigdje ne piše da ne mogu otvoriti račun bez zakonskog osnova.

“Zato se želimo zaštititi od samovolje banaka. Ovdje ne govorimo o zašititi nekih firmi, već o zaštiti prava na poslovanje, prava na rad firmi i svakog građanima Republike Srpske. Govorimo o tome dali će banke mogu same donijeti odkluku na osnovu inostranih sankcija da ukinu pristup i pravo fizičkim i pravnim licima, da banke donesu odluku da ne otvore račun na osnovu rekla- kazala. Nema suvereniteta ako se naši zuakoni ne primjenjuju, a to su banke uradile, stavile su van snage zakone Republike Srpske. Danas ne odlučujete o jednoj firmi i jednom zakonu, već o zaštiti osnovnih principa, institucija prava”, poručio je Vujić.

Mirjana Orašanin, poslanik u Klubu SDS-a u NS RS, istakla da je da nema ništa protiv ovoga, ali da je očigledno zakon pisan za firme bliske vlasti.

“Treba naći banku koja će obavljati unutrašnji platni promet za sankcionisana lica, i to treba regulisati u članu 10. Tražićemo da Agencija za bankarstvo da svoje mišljenje na ovaj nacrt zakona jer ga u inicijativi nema“, rekla je Orašanin.

Đorđe Vučinić, poslanik u Klubu Za pravdu i red, rekao je da su građanske inicijative uvijek dobrodošle, ali da se iza ovog nacrta krije politika i da nema nekih građanskih pobuda.

“Ovaj zakon se već zove Prointer zakon. Ovim se pokušava zaobići međunarodna intervencija, banke treba da se prisile da rade sa sankcionisanim licima, pa se postavlja pitanje da li je to dobro rješenje. Ovdje su predlagači naružili Agenciju za bankarstvo RS. Imamo situaciju da banke funkcionišu po međunarodnim pravilima i regulatorima i postoji veliki rizik od nekih blokada ako se ovo usvoji, pa se pitam kako mislite da natjerate banke da na ovaj način rade. Banke ovim gube diskrediciono pravo da raskidaju ugovore i rekli ste ako nema presude u BiH, banka mora otvoriti račun ako je Agencija tjera na to što je apsurdno jer onda bilo ko može napraviti neko krivično djelo vani, poput pranja novca negdje u inostranstvu, a da ovdje nema problema da se to riješi. Mislim da su i bankari lobirali da se ovo ne usvoji”, naveo je Vučinić.

Iz PDP su se najviše osvnuli na to da ni Vlada Srpske nije javno podržala nacrt dopuna ovog zakona.

“Imam besplatan savjet za predlagača, da se predloži zakon kojim će biti zabranjeno da se ljudima sa crne liste otvori račun. Jer smo imali situaciju da se nakon bilo kojeg usvojen zakona u NS RS radi suprotno, odnosno da se ne primjenjuju. Da li vi sad želite da se ovdje donese još jedan zakon koji se neće primijeniti?”, pitao je Bojan Kresojević, poslanik u Klubu PDP-a.

Njegov kolega, Slaviša Marković, kazao je da je ovo nastavak loše prakse da se ide u korist pojedincima.

“Sve sam očekivao, ali da se Prointer žali na vlast ovdje, i to firma koja je dosad dobila preko 1.000 ugovora, preko 320 miliona KM, to zaista nisam mislio da ćemo dočekati. Od kad ste se vi iz Prointera povukli, mi nismo imali problema sa IT sistemom ovdje. Da li je normalno da neko ko ima 80 odsto ugovora ovdje sa IT sektorom, nakon sankcija, više nema nijednog poremećaja od kad ste na crnoj listi?”, konstatovao je Marković.

On je upozorio i na mogućnost da banke tuže Srpsku.

“Ako bi usvojili ovaj nacrt dovodimo se u situciju da dođemo pred novu arbitražu, tužbu, pogotovo od strane banaka čije je sjedište van BiH. Tu smo imali primjer iz Hrvatske, gdje su imali želje da zaštite svoje klijente, a francuska banka koja je tužila Hrvatsku dobila je tužbu i preko 30 miliona evra”, rekao je Marković.

Elmedin Konaković, lider Naroda i pravde i šef bh. diplomatije, u ekskluzivnom razgovoru za portal Raport otvoreno je poručio da ne postoji nikakva šansa da predstavnici Trojke više ikada sjednu za isti sto sa Miloradom Dodikom. Bez obzira na ukidanje pritvora i povlačenje potjernice, Konaković ističe – nema kompromisa s onima koji ruše državu.

– Ako je bilo trgovine u ovom procesu, ako se Dodik s nekim nagađao i davao izjavu s ciljem da mu neko pomogne oko drugostepene presude, to je kraj pravosuđa u Bosni i Hercegovini, to je anarhija, i svi trebamo izaći na ulice – rekao je Konaković.

Naglašava da je Trojka, bez obzira na posljednja dešavanja, jedinstvena i odlučna u svom stavu – nema pregovora s Dodikom!

– To može reći samo neko ko ima skriveni kriminalni interes. Ako presuda bude potvrđena, Dodik je sam sebi suzio manevarski prostor. A ako je sve ovo dogovor, onda više ne postoji pravna država – dodaje Konaković.

Ističe i da je Dodik ponizio sam sebe time što se pojavio pred Sudom BiH, nakon godina pljuvanja po toj instituciji i pokušaja njenog rušenja kroz odluke Narodne skupštine RS.

– Pokazao je pravo lice. Ne prema političkim partnerima, to znamo odavno, već prema svom narodu, ljudima iz SNSD-a, Stevandiću, Viškoviću… Spreman je prodati svakoga za svoju slobodu! Kao što reče Zukan Helez – Dodik bi promijenio i vjeru ako treba, zarad interesa. Zato mu samo budala može biti partner – kategoričan je Konaković.

Na pitanje da li postoji prostor za razgovore sa Željkom Cvijanović, kao potencijalnom nasljednicom Dodika, Konaković odgovara:

– Željka je na momente gora od Dodika. Ne može nam prodati novu “proevropsku” šuplju priču. Oni koji je guraju su iz SDA. Mi u NIP-u smo to davno prozreli. SNSD s Dodikom i Cvijanović za nas nije partner dok iz korijena ne promijeni politiku prema BiH.

Konaković posebno ističe važnost daljeg toka sudskog postupka protiv Dodika i poručuje da građani moraju budno motriti:

– Ako je ovo bio deal koji treba uticati na presudu – to je katastrofa. Ako nije, i ako Dodik bude osuđen, to će biti pobjeda institucija BiH! Ali do tada, svi treba da budemo na oprezu – zaključio je Konaković.

Narodna skupština RS danas bi trebalo da razmatra Nacrt zakona o dopunama zakona o unutrašnjem platnom prometu.

Prema ovom Nacrtu zakona banke imaju pravo da jednostrano raskinu ugovor o platnom računu samo ako je korišten nezakonito i otvoren na osnovu falsifikovanih isprava, ali ne i da zatvaraju račune lica i firmi koji su na listama sankcionisanih od trećih zemalja, koje nisu liste UN.

U aktu, koji je građanska inicijativa, navedeno je da je prvi uslov za raskid ugovora ako je račun za obavljanje platnog prometa /platni račun/ korišten suprotno zakonu kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

Drugi uslov je ako je poslovni subjekt pravo na platni račun ostvarilo na osnovu falsifikovanih isprava.

U obrazloženju Nacrta zakona navedeno je da banke u Republici Srpskoj u posljednjih pola godine, a intenzivno u posljednja tri mjeseca, zatvaraju račune fizičkih i pravnih lica, bez pravnog osnova, bez pravosnažne odluke suda ili organa uprave Srpske ili BiH, odnosno lica koja se nalaze pod sankcijama Kancelarije za kontrolu strane imovine /OFAK/ američkog Ministarstva finansija.

U obrazloženju se napominje da pozitivno-pravni propisi Republike Srpske i BiH ne poznaju sankciju domaćeg pravnog ili fizičkog lica koje se nalazi na listi sankcionisanih od stranih zemalja, osim onih koja su sankcionisani od UN.

To znači da banke u Republici Srpskoj nemaju pravni osnov za otkaz ugovora i zatvaranje računa fizičkim i pravnim licima, kao i odbijanje otvaranja računa, koja se nalaze na nekakvim listama sankcionisanih, trećih zemalja, koje nisu liste UN.

“S ciljem obezbjeđenja pravne konzistentnosti i sigurnosti, potrebno je Zakon o dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu usvojiti i time stvoriti pravne pretpostavke za izbjegavanje širenja štetnog uticaja na poslovanje privrednih subjekata, svakodnevni život građana, kao i na izvršavanje dužnosti organa i organizacija, što je u opštem interesu”, navedeno je u oblazloženju akta.

Podsjećamo, nakon što su se brojne osobe i firme iz RS našle na američkoj crnoj listi, domaće banke ugasile su račune ovim licima.

Poslanici bi u nastavku redovne sjednice parlamenta Srpske trebalo da razmotre i Nacrt zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kulturi, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Srpskoj, te Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim preduzećima.

Trebalo bi da bude razmatran i Konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta Srpske za prošlu godinu, kao i više izvještaja i prijedloga odluka.

Nastavak redovne sjednice Narodne skupštine zakazan je za 10.00 časova.