Connect with us

Društvo

PLANIRAJU DOVODITI JOŠ! Iz godine u godinu sve više stranih radnika u BiH!

Da u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu postoji potreba za stranim radnicima, te da strani radnici postaju realnost domaćeg tržišta, govore i sami podaci, gdje je za ovu godinu planirano da se dovede 7.229 radnika, odnosno 1.156 više nego lani.

Naime, Savjet ministara utvrdio je u ponedjeljak godišnju kvotu radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za ovu godinu, koja iznosi 7.229 radnih dozvola i povećana je u odnosu na prošlu godinu, kada je iznosila 6.073.

Od ukupnog broja, na FBiH se odnosi 4.490, Republiku Srpsku 2.000 i Brčko distrikt 739 radnih dozvola.

Najviše radnih dozvola izdato je za djelatnosti građevinarstva (1.727), prerađivačku industriju (887), te hotelijerstvo i ugostiteljstvo (584).

“Donošenjem ove odluke kvalitetnije se zadovoljavaju potrebe tržišta rada u BiH, a da pri tom nije ugrožena ponuda domaće radne snage, te osigurava veća kontrola tržišta rada i smanjenje rada na crno stranih državljana”, navedeno je nakon sjednice Savjeta ministara.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine ” da oni zastupaju stav da mora doći do uvoza radne snage.

“Ono što je najbitnije je da pokušamo da pojednostavimo procedure, da ne bi proces trajao previše dugo, pa tako je potrebno i do pet mjeseci da uvezemo stranog radnika sa svim potrebnim dokumentima”, kazao je Škrebić.

Dodao je da se broj penzionera u odnosu na broj radnika konstantno povećava, a takođe velika je potražnja za radnicima.

Kako je rekao, dosta radne snage dolazi iz Nepala, Indije, Bangledaša.

“Građevina trenutno ima veliku ekspanziju, kako u Banjaluci, tako i ostalim gradovima, pa zato i ne čudi da je upravo za ovu privrednu granu izdato najviše dozvola”, kazao je Škrebić.

Da je BiH svake godine potrebno sve više radnika, kaže i Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, koji ističe da je ovogodišnja kvota povećana, za razliku od prethodnih godina.

“Još uvijek nam problem predstavljaju procedure za dobijanje svih dozvola za zapošljavanje stranih radnika, tako da mi intenzivno radimo na tome da pokušamo da pojednostavimo te procedure i ukoliko uspijemo tu da napravimo pomak, onda će nam sadašnje kvote biti premale”, kazao je Smailbegović.

Smatra da su sadašnje kvote, odnosno za ovu godinu, dovoljne.

“Ali već naredne godine moraćemo da tražimo znatnije povećanje, barem 15.000 radnih dozvola za strance”, kazao je Smailbegović.

Ističe da najviše radnika imaju iz Azije – Indije, Nepala, Filipina, ali dodaje da je dosta radnika iz Turske.

Pojasnio je da “uvezeni” radnici nikada neće doći na nivo bh. radnika, ali problem pravi što, kako kaže Smailbegović, postoje neka zanimanja koja domaći radnici više ne žele da rade.

Zbog nedostatka radne snage zvornička građevinska firma “Jokić invest” traži radnike i u Aziji, a od 2019. godine do sada su zaposlili više od 70 radnika iz Bangladeša.

“Mi ćemo vjerovatno da podnesemo zahtjev da ove godine dovedemo oko 50 radnika”, kazala je ranije za “Nezavisne novine” Marijana Milović, izvršna direktorica ovog preduzeća.

Dodala je da su zadovoljni ovim radnicima te, kako je pojasnila, radnici iz Bangladeša su vrijedni i poslušni, ali potrebno je nekada i do dvije godine da bi oni mogli samostalno raditi.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno