Connect with us

Biznis

Plata i do 4.400 evra: Medicinske sestre nikada lakše do posla u Njemačkoj

Njemačka se već duže vrijeme suočava sa ozbiljnim nedostatkom radne snage u bolnicama, zato i ne čudi što iz godine u godinu smanjuje uslove za stane radnike.

Poznato je da je vrlo naklonjena medicinarima sa Balkana. Plate i bolji uslovi rada glavni su razlozi što medicinari sa srednjom školom odlaze na rad u ovu zemlju, a do posla je sve lakše da se dođe.

Zvanični podaci pokazuju da su u Njemačkoj oko dvije trećine priznatih diploma upravo iz ove branše, a najviše se traže njegovatelji, bolničari, medicinske sestre, tačnije kadar sa završenom medicinskom školom. Visoko obrazovani i obučeni radnici koji znaju njemački jezik svakako jesu u prednosti, ali medicinske sestre imaju veće mogućnosti da biraju jer je ovaj profil tražen i u bolnicama, ustanovama za brigu o zdravlju, staračkim domovima, banjama i raznim ustanovama.

Medicinari sa srednjom školom koji žele da odu u Njemačku da rade najprije moraju da dobiju radnu dozvolu ali i da nađu posao u Njemačkoj. Uslovi za podnošenje malo se razlikuju u zavisnosti od kvalifikacija i za koji grad se aplicira ali neke stavke važe za sve profile:

Nostrifikovana diploma medicinske škole,

Dokaz o položenom stručnom ispitu,

Sertifikat o stečenom znanju njemačkog jezika – B2 nivo,

Izjava o radnom odnosu

Prema nekim podacima u dijaspori živi dva miliona Srba, a najviše ih je u Njemačkoj. Njemačka i danas mijenja pravila za njihov uvoz, a najviše ih je otišlo od 2016. godine kada su na snagu stupili olakšavajući uslovi za odlazak, a zapažena brojka upravo je u oblasti medicine.

Ono što i glavni razlog za odlazak medicinara i pronalazak posla u Njemačkoj znatno viša plata, koja iz godine u godinu raste u skladu sa tamošnjim pravilima. Plate za medicinsku sestru trenutno se u prosjeku kreću od 1.600 do 4.400 evra, dok plata glavne sestre ide do 7.000 evra, piše Blic.

(SrpskaInfo)

 

Biznis

I NJIH STIGLI DUGOVI! „Prijedorputevi“ traže na berzi četiri miliona KM

Preduzeće „Prijedorputevi“ ide u prvu emisiju dugoročnih obveznica kojom planira da se na berzi zaduži četiri miliona KM, a novac će, između ostalog, iskoristiti i za vraćanje duga prema Investiciono – razvojnoj banci RS.

U javnom pozivu investitorima navedeno je da preduzeće u vlasništvu Igora Čorokala, emituje 4.000 obveznica, pojedinačne nominalne vrijednosti 1.000 KM.

Dospijeće emisije je sedam godina od dana upisa emisije u Centralni registar hartija od vrijednosti, a investitorima se nudi kamata od 5,5 odsto na godišnjem nivou.

„Sredstva dobijena prodajom obveznica koristiće se za redovno poslovanje emitenta. Cilj emisije je refinansiranje dospjelog duga prema Fondu za razvoj i zapošljavanje RS u iznosu glavnice od 1,96 miliona KM te pripadajućih troškova kamate obveznicama sa dužim rokom dospjeća, diverzifikacija izvora finansiranja te prikupljanje sredstava za investicije u novu, moderniju opremu čime će se povećati produktivnost društva i tržišni udio“, navodi se u javnom pozivu.

Upis i uplata obveznica počinje 19. maja i trajaće mjesec dana, do 19. juna.

Emisija će se smatrati uspješnom ako se proda najmanje 60 odsto od ukupnog broja ponuđenih obveznica.

Garant emisije je povezano preduzeće „Kozaraputevi“.
Capital

Nastavi čitati

Biznis

BiH NUDI CARINE OD 0%: Trampu stiže ponuda koja mijenja trgovinsku igru

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara priprema nacrt verziju ugovora o slobodnoj trgovini između BiH i SAD, koji podrazumijeva da carina na proizvode bude nula odsto, izjavio je resorni ministar Staša Košarac.

Košarac je rekao nakon sjednice Savjeta ministara da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa dobilo pozitivno mišljenje Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kao i Kancelarije za zakonodavstvo, te da se nada da će se odluka o ovome donositi na narednoj sjednici Savjeta ministara.

On smatra da bi ovaj korak bio veoma značajan i za investicioni ciklus u BiH, pogotovo jer bi zemlje koje nemaju ugovor o slobodnoj trgovini sa SAD, poslovale preko BiH, prenosi Indikator ba.

Pokušavamo da obezbijedimo da proizvodi koji iz BiH ne budu u carinskom režimu 35 odsto prilikom izvoza u SAD. Smatramo da bi bilo najisplativije za ekonomiju Republike Srpske i Federacije BiH da obezbijedimo ovu vrstu odnosa o slobodnoj trgovini – rekao je Košarac novinarima.

On je dodao da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, po usvajanju ove odluke, nadležno za dijalog sa SAD.

– Nadležni sektor u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa već priprema prvu draft verziju ugovora o trgovinskim odnosima sa SAD kako bismo ponudili trajno nula odsto carinske stope za proizvode iz SAD, kao i proizvode proizvedene u BiH – rekao je Košarac.

Prema njegovim riječima, odluka o ovom pitanju mogla bi da bude donesena početkom jula, prenosi Biznis.ba.

Nastavi čitati

Biznis

U OPASNOSTI 1.000 RADNIH MJESTA: Opel zatvorio jedna od NAJSTARIJIH FABRIKA automobila na svijetu

Zatvoren je pogon kompanije Vauxhall za proizvodnju vozila u Lutonu nakon 120 godina proizvodnje.

Stellantis je najavio premještanje proizvodnje električnih kombija u drugu tvornicu, a sada je proizvodnja u Lutonu završena.

Nakon 120 godina proizvodnje vozila u Lutonu, proizvodnja je zatvorena. Fabrika Vauxhall u Velikoj Britaniji (kod nas marka poznata kao Opel) više neće proizvoditi vozila, izvještava BBC.

Fabrika u Lutonu bila je jedna od najstarijih fabrika automobila na svijetu koja je još uvijek u funkciji.

U novembru je automobilska grupa Stellantis najavila da će premjestiti proizvodnju električnih kombija u drugu fabriku. Sada je proizvodnja u Lutonu gotova. Umjesto toga, proizvođač automobila investiraće u fabriku Ellesmere u Portu. Kao rezultat zaustavljanja proizvodnje, 1000 radnih mjesta je upitno.

Opel je počeo proizvoditi automobile 1903. godine, a fabriku je izgradio u Lutonu 1905. godine. Proizvodnja ličnih automobila završila je 2002. godine, ali proizvodnja poslovnih vozila nastavila se do prošlog petka, kada je proizveden posljednji Vivaro, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

Aktuelno