Connect with us

Svijet

PLATA I DO 6.500 EVRA: Besplatan obrok i bakšiš, a nema radnika

Njemačkim restoranima i hotelima trenutno nedostaje više od 65.000 zaposlenih, informacija je udruženje ugostitelja Dehoga.

Nedostatak zaposlenih, prema istraživanjima koja se rade mjesečno, je stalna boljka branše, rekli su u udruženju za dpa.

“Savezna agencija za rad prijavila je 33.160 slobodnih radnih mjesta u ugostiteljstvu za juni. Međutim, pretpostavljamo da je stvarna potražnja najmanje dvostruko veća, jer mnoge firme više ne prijavljuju svoja slobodna radna mjesta”, rekla je Sandra Warden, stručnjak za tržište rada iz Dehoge.

Wardenova je ukazala na brojke iz juna 2019. kada je prijavljeno skoro 40.000 slobodnih radnih mjesta.

“A kao što znamo, problem se od tada pogoršao (u jeku pandemije),” rekla je Wardenova.

“Posebno sada u sezoni godišnjih odmora i povećanog interesa za turističke destinacije, potreba i dalje raste,” rekla je ona.

U međuvremenu, gastronomski biznis nosio se sa situacijom kako je umio. “Ima objekata koji su zbog manjka zaposlenih prinuđeni skratiti svoje radno vrijeme, zatvore određenim danima ili ograničiti ponudu u jelovniku.”

Neki restorani su počeli više uvoditi samoposluživanje.

Dehoga se nada da će se brzo osjetiti efekti zakona o stručnoj radnoj snazi iz inostranstva i da će izbjeglice moći lakše do posla.

Pored toga, udruženje je pozvalo na kampanju za obuku iz višestrukih vještina i da se praktične profesije i vještine više cijene.

U ugostiteljstvu se prosječne plate kreću od 2.000 do 3.000 evra.

Evo primjera prosječnih plata u Njemačkoj za najčešće pozicije u restoranima:

Konobar: do 3.750 evra

Kuvar: do 6.500 evra

Pekar: do 4.000 evra

Recepcioner: 1.700 evra

Event menadžer: 3.500 evra

Radnici u ugostiteljstvu često imaju napojnicu i besplatan obrok tokom radnog vremena, a tu su i beneficije poput fleksibilnog radnog vremena i mogućnosti napredovanja u karijeri, prenosi Poslovni.hr.

Nezavisne

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno