Region
POČAST HEROJIMA: Danas obilježavanje 26. godišnjice Bitke na Košarama
Izaslanik predsednika Srbije ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i predsednik Vladinog Odbora za negovanje tradicija oslobodilakčih ratova Srbije Milica Đurđević Stamenkovski predvodiće danas u Beogradu državnu ceremoniju polaganja venaca povodom obeležavanja 26. godišnjice Bitke na Košarama.
Ceremonija će početi u 11.00 časova preko puta KBC “Dr Dragiša Mišović – Dedinje” kod spomenika herojima sa Košara, saopštili su iz ministarstva.
Vence i cveće položiće i predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, predstavnici boračkih i veteranskih udruženja, udruženja za negovanje tradicija i članovi porodica poginulih boraca sa Košara.
Bitka na Košarama vođena je od 9. aprila, 1999. godine na graničnom prelazu Rasa Košare, na granici tadašnje SR Jugoslavije i Republike Albanije. Graničari VJ sa Košara pokrivali su inače standardno potez od oko sedam kilometara državne granice. Reč je o teško pristupačnom pojasu Juničkih planina, istočnih obronaka Prokletija
Teroristi OVK su napali pripadnike Vojske Jugoslavije, sa ciljem kopnene invazije na Kosovo i Metohiju i presecanja komunikacije između jedinica VJ u Đakovici i u Prizrenu.
Posle teških borbi, Vojska Jugoslavije je uspela da porazi napadača i spreči njegov ulazak na KiM.
Vojska Jugoslavije u borbama na Košarama izgubila je 108 ljudi, među kojima 50 vojnika, 13 rezervista, 24 dobrovoljca, dvojica iz Rusije, odnosno Ukrajine, kao i 18 starešina Vojske Jugoslavije, oficira i podoficira. Ranjeno je 256 pripadnika VJ.
Među poginulim napadačima, odnosno snagama NATO bili su, osim stotina pripadnika terorističke takozvane OVK i jedan Alžirac, verovatno islamistički veteran, i po jedan Francuz i Italijan.
Bitka za Košare je zvanično završena 10. juna 1999. godine, kada se Vojska Jugoslavije na osnovu Kumanovskog sporazuma sa snagama KFOR-a povukla sa Košara.
Vojno tehnički sporazum u Kumanovu, kojim je prekinuta agresija NATO na Srbiju, odnosno Saveznu Republiku Jugoslaviju, potpisan je 9. juna 1999. godine na vojnom aerodromu kod Kumanova.
Sporazum su potpisali britanski general Majkl Džekson, komandant KFOR-a, odnosno međunarodnih snaga na Kosovu i Metohiji, do oktobra 1999. godine, u ime NATO i generali Vojske Jugoslavije i policije Srbije Svetozar Marjanović i Obrad Stevanović, kao predstavnici Savezne Republike Jugoslavije.
Vojno tehničkim sporazumom određen je rok od 11 dana za povlačenje snaga Vojske Jugoslavije i Policije Srbije sa prostora Kosova i Metohije.
Umesto njih u južnu srpsku pokrajinu dovedene su jedinice KFOR (37.000 vojnika), većinom iz zemalja članica NATO.
Njihova obaveza bila je obezbeđenje mira, stabilnosti i bezbednost za sve građane KiM. Obaveza je takođe bila i povratak izbeglih.
Narednog dana agresija NATO na Srbiju, odnosno Saveznu Republiku Jugoslaviju, obustavljena je. Istog dana, 10. juna 1999, usvojena je Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti OUN.
Rezolucijom Saveta bezbednosti 1244. predviđen je takođe, kada se steknu uslovi, povratak određenog broja pripadnika osoblja SRJ i Srbije, što nikada nije realizovano.
Povratak vojske SRJ u Kopnenu zonu bezbednosti omogućen je 2001. godine, a vazdušna zona bezbednosti ukinuta je 2015. godine.
Počev od decembra 2008. godine, na Kosovu i Metohiji nalaze se takođe pripadnici EULEKS, civilne misija EU, sastavljene od policajaca i sudija.
Njihov mandat bio je sprovođenje aktivnosti vezanih za vladavinu prava na Kosmetu
Region
Vučić o izborima “BIĆE ODRŽANI PRIJE ROKA”
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da će se parlamentarni izbori održati prije zakonom propisanog roka. “Nadležna institucija u našoj zemlji u skladu sa ustavom i zakonom donosiće odluke o tome kada će biti izbori, ali ja želim da kažem da uvažavajući njihove zahtjeve da ti izbori budu pre vremena, da budu prije aprila, maja 2027. godine, da ću svakako razumijevajući potrebe blokadera, zahtjeve blokadera, značajne manjine u našoj zemlji, dakle, velikog broja ljudi, da ćemo im izaći u susret i da će ti izbori biti održani pre roka, kada o tome će odlučiti nadležna institucija u skladu sa ustavom Republike Srbije i zakonima Republike Srbije. Tako da obavijestiću vas kada tu odluku donese. A narod će na izborima pokazati za čiju i kakvu politiku želi da glasa”, rekao je Vučić odogovarajući na pitanja novinara prilikom posjete gradilištu stadiona u Surčinu
Vučić se zahvalio svima onima koji su bili prisutni na komemorativnom skupu u Novom Sadu. “Koliko god ih je bilo, bilo je skoro 40 hiljada tamo u 12 sati kada se odavala počast preminulima. Ono što je nevjerovatno to je da je 10 do 12 hiljada ljudi odmah napustilo skup, više nigdje nisu bili, ni u gradu, niti bilo gdje. Mi smo to pratili i po rampama naplatnim i po svemu. To su ljudi koji su došli samo da odaju počast ljudima i napustili. A ovi političari su ostali malo duže”, rekao je Vučić i nastavio:
“Na kraju ih je na Keju bilo koliko biješe, 15 ili 16 hiljada, kada su se svi ponovo skupili. Mnogo manje. To je veliki broj ljudi. Vidjećemo, biće drugih skupova pa ćemo da vidimo kako to ide. Ali ne mislim da je to važno, mnogo važnije od svega koliko je ljudi bilo, kako je to prošlo, pa prošlo je mirno, dostojanstveno, kao što je bilo i u Hramu Svetog Save i na svim drugim mjestima i veoma sam zadovoljan zbog toga”, rekao je Vučić.
(Euronews/MONDO)
Region
VUČIĆ “Nacionalni stadon biće izgrađen do kraja februara 2027, I BIĆE MEĐU NAJLJEPŠIM”
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da bi Nacionalni stadion trebalo fizički da bude izgrađen do kraja februara 2027, nakon čega će uslijediti unutrašnji radovi, koji bi trebalo da budu gotovi do Ekspo izložbe.
Vučić je tokom obilaska gradilišta Nacionalnog stadiona u Surčinu u okviru Ekspo projekta istakao da će Srbija dobiti fantastična stadion koji će imati 52.000 mjesta i dodao da će biti odlično saobraćajno povezan.
– Imaće mesta kao Marakana danas, ali neuporedivo lepši, bolji i luksuzniji- istakao je Vučić.
Istakao je će to biti jedan od tri najljepša stadiona u Evropi.
Podsjetio je da je Evropska fudbalska unija (UEFA) saopštila u petak da je Fudbalski savez Srbije (FSS) podnio kandidaturu da novi Nacionalni stadion u Beogradu bude domaćin finala Lige Evrope 2028. godine.
Pored Srbije, u konkurenciji za finale Lige Evrope 2028. godine nalaze se i Francuska sa stadionom u Lionu i “Parkom Prinčeva” u Parizu, Italija sa stadionom Juventusa u Torinu i Rumunija sa Nacionalnim stadionom u Bukureštu, rekao je Vučić i dodao da je konkurent za 2029. godinu i Ankara.
Vučić je rekao da su prije samo dvije godine na tom mjestu bile livade.
Ministar finansija Siniša Mali je rekao da se radi u dvije smjene, svakog dana po 20 sati kako bi sve bilo završeno na vrijeme, a Vučić je rekao da je angažovano 600 radnika i ukupno 5.000 na gradnji Ekspa i pruge.
Vučić je rekao izvođačima da se potrude da završe građevinski Nacionalni stadion do 28. februara 2027. da bi ostalo oko mjesec dana za unutrašnje radove.
– Da bismo mogli da imamo i Nacionalni stadion i ponudi sa nekim od aktivnosti muzičkih, igre, plesa, kako god se to naziva – rekao je Vučić.
Predsjednik Srbije je istakao da su je pobijeno do sada 2.448 šipova i da su temelji završeni na nekih 97 odsto.
Dodao je da će biti ukupno 120.000 kubika betona.
Vučić je naglasio da se koristi tehnologija koja je ” state of the art “.
– Poglejte tribine, tri nivoa tribine, nema ništa savremenije trenutno što se tiče praćenja projekata u svetu – istakao je Vučić i istakao da će taj stadion moći da parira svim svjetskim najvećim stadionima.
Kapacitet
Vučić je precizirao da će kapacitet stadiona biti 52.000 ljudi, a ukupna visina stadiona 51,5 metara.
– Prečnik zelenih površina će biti oko 5.000 metara kvadratnih. Imaćemo 3.700 parking mesta – naveo je Vučić.
Tokom obilaska je rečeno da je zaustavljeno kašenje, ali da su sada ubrzani radovi.
Aleksandar Vučić je podvukao da se Nacionalni stadion u Sručinu gradi po najvišim svjetskim standardima sa fokusom na bezbjednosti i istakao da stadion neće moći da privuče dovoljno posjetilaca kroz fudbal, zbog čega će se koristiti i za organizaciju drugih događaja.
– U blizini stadiona biće 43 lokala. Bezbednosne strukture su nam pokazale da moramo imati mogućnost za brži izlaz, kako bi ljudi u roku od 30 sekundi do minut mogli da napuste stadion ukoliko dođe do bilo čega. Tako da on mora biti najbezbedniji stadion sa bezbroj izlaza po najvišim svetskim standardima – rekao je Vučić prilikom obilaska Nacionalnog stadiona koji se gradi u okviru Ekspo projekta.
Vučić je naveo da će stadion imati veliki broj izlaza kako bi se osigurala bezbjednost posjetilaca, ali da stadion neće biti u stanju da privuče dovoljno ljudi kroz fudbal.
– Iako je fudbalski stadion, moraćemo da imamo ljude koji će da rukovode i da upravljaju stadionom i da dovode i prave najveće događaje na svetu – kazao je predsjednik Srbije.
Prema njegovim riječima, na Fudbalskom savezu Srbije biće odluka da li će se sve utakmice igrati na Nacionalnom stadionu.
– Mislim da je važno da se utakmice igraju i u manjim mestima. Moram da kažem da je publika u Leskovcu bila fantastična. Da gubite od Albanije, a da publika stoji uz reprezentaciju. Leskovac je zaslužio svako poštovanje i pokazao koliko se i kako voli Srbija – rekao je Vučić.
Vučić je izrazio uvjerenje da će i Partizan i Zvezda igrati utakmice na novom stadionu.
– Ljudi sve više gledaju sportske sadržaje, ljudi hoće da uživaju u tim sportskim sadržajima. Ljudi hoće da mogu da pojedu, da mogu da popiju, ne žele da imaju problema sa tvrdim sedištima, ne žele da imaju problema sa neudobnošću, sa odlaskom u toalet i sa svim drugim postupcima. Novi standardi se nameću i to moramo da prihvatimo. Za nas je najvažnije da imamo te ljude koji će da brinu o drugim događajima, da bi taj stadion pokazao isplativost – kazao je predsjednik Srbije.
Očekuje se da Nacionalni stadion organizuje oko 15 događaja godišnje.
Region
I državljani Hrvatske koji žive u BiH će MORATI DA ODSLUŽE VOJNI ROK!
Osobe koje posjeduju državljanstvo Republike Hrvatske, bez obzira na to u kojoj državi se nalaze, vojni su obveznici. To znači da će i državljani BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo morati odslužiti vojni rok ili odraditi civilnu službu, saopšteno je iz Ministarstva odbrane Hrvatske (MORH).
MORH podsjeća da je, prema novom Zakonu o odbrani, vojna obaveza dužnost svih državljana Hrvatske koji su za to sposobni. Ona nastaje u kalendarskoj godini kada državljanin Hrvatske napuni 18 godina života. Vojna obaveza podrazumijeva učešće u temeljnom vojnom osposobljavanju (TVO) ili obavljanje civilne službe, u skladu sa zakonom.
Državljani sa dvojnim državljanstvom
Za one koji su hrvatsko državljanstvo stekli prirodom ili po roditeljima, ili imaju više državljanstava, vojni rok neće važiti samo ako su u drugoj državi već odslužili obavezni vojni rok ili civilnu službu.
Šta kaže Zakon
– Temeljnog vojnog osposobljavanja (TVO) oslobađa se, između ostalog, regrut koji je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirodom ako je u državi čiji je bio državljanin regulisao obavezu vojnog osposobljavanja ili civilnu službu. Takođe, TVO oslobađa se regrut koji pored hrvatskog ima i strano državljanstvo, a regulisao je obavezu vojnog osposobljavanja ili civilnu službu u toj državi – objašnjavaju iz MORH-a.
Vojna obaveza nastupa u kalendarskoj godini kada državljanin napuni 18 godina, i traje do stupanja na TVO ili civilnu službu, odnosno do isteka 30. godine života, ili do prestanka vojne obaveze u skladu sa odredbama zakona.
– Vojni obveznik podliježe regrutnoj obavezi, obavezi TVO ili civilne službe i obavezi službe u rezervnom sastavu. Žena, kao vojni regrut, ne podliježe vojnoj obavezi, ali može dobrovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje i služiti u rezervnom sastavu Oružanih snaga Hrvatske“, navode iz MORH-a za portal tportal.
Kraj vojne obaveze
Vojna obaveza prestaje na kraju kalendarske godine u kojoj muškarac navrši 55 godina, a žena 50 godina, ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu ili na osnovu otpusta iz hrvatskog državljanstva.
Obaveza regruta koji živi u inostranstvu
Svi koji žive van Hrvatske, a imaju hrvatsko državljanstvo i nisu odslužili vojni rok, moraće se prijaviti u hrvatsku ambasadu ili konzulat.
– Regrut koji boravi u inostranstvu od rođenja ili je s roditeljima otišao u inostranstvo prije nastupanja vojne obaveze dužan je u kalendarskoj godini kada napuni 18 godina prijaviti se diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske radi upisa u vojnu evidenciju. Regrut koji boravi u inostranstvu i koji iz bilo kojeg razloga nije upisan u vojnu evidenciju u Hrvatskoj dužan je prijaviti se nadležnoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu najkasnije do napunjenih 29 godina života. Regrut može boraviti u inostranstvu do 30. juna kalendarske godine u kojoj napuni 29 godina, a nakon toga u roku od 30 dana mora se javiti nadležnom područnom odjelu za poslove odbrane – ističu iz MORH-a.
Kazne za nepoštovanje zakona
MORH ne pojašnjava na koji će način „utjerivati“ obavezu kod onih koji žive u inostranstvu, ali zakon jasno propisuje kazne.
– Novčanom kaznom od 250 do 1.320 evra kazniće se osoba koja se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu za učešće u vojnoj obavezi, pozivu za TVO ili ako bez opravdanog razloga ne obavi civilnu službu, te ako bez opravdanog razloga napusti službu – navodi zakon.
-
Politika1 dan agoStanivuković optužio Igora Dodika za PODMETANJE LAŽI! “Saplešćete se vi o Draškića KAO MNOGO PUTA DO SADA!”
-
Hronika3 dana agoU NESREĆI KOD BANJALUKE POGINULI OTAC I SIN: Tužilaštvo se oglasilo o okolnostima
-
Politika3 dana ago“NEPRISTOJNOST, NEKULTURA, BAHATOST”: Žestoka svađa Marinka Božovića i Gorice Dodik na društvenim mrežama
-
Svijet2 dana agoUHAPŠENA 3 MUŠKARCA: Satima silovali djevojku (18), njen poznanik sve snimao telefonom
-
Estrada2 dana agoPROPALI MU NASTUPI! Poznati pjevač deportovan iz Švedske, NIJE IMAO DOZVOLU!
-
Hronika2 dana agoPolicajci podvodili maloljetnice, USLUGE KORISTIO UNIVERZITETSKI PROFESOR?
-
Društvo1 dan agoI UGLJEVIK VAN POGONA! Od noćas ne rade ni oni, ni RITE GACKO
-
Hronika21 sat agoŽENA PRONAĐENA MRTVA NA PODU BOLNICE! Porodica bijesna, zaposleni se ovako pravdaju
