Connect with us

Svijet

Počinju pripreme za sahranu kralja Čarlsa III: Poznato ime operacije

​Kraljica Elizabeta Druga je sahranjena, a niz pažljivo pripremljenih koraka, koji su planirani još od šezdesetih godina, nazvan operacija “Londonski most”, uspješno je izveden.

Bivši oficir za bezbjednost, Sajmon Morgan, otkriva da od 21. septembra počinju pripreme planova za sahranu kralja Čarlsa Trećeg pod nazivom operacija “Most Menaj”.

Mada je Čarls tek postao kralj, planovi za slučaj njegove eventualne smrti počeli su odmah poslije sahrane kraljice Elizabete.

Rad na operaciji “Most Menaj” (Menai Bridge) koja će sadržati planove za dane i nedjelje nakon toga, počinju već 21. septembra, prema riječima bivšeg oficira, Sajmona Morgana.

“On ima 73 godine, toga svi moramo da budemo svjesni, a bezbjednosne službe moraju ponovo da počnu da planiraju naredne korake”, naglašava Morgan u intervjuu za TV stanicu Najnnjus.

Operacija “Most Menaj” podrazumijeva istu vrstu planova protokola kao i operacija “Londonski most” u slučaju kraljice Elizabete Druge i uključuje način objave smrti, period službene žalosti i detalje državne sahrane. Operacija “Londonski most” je nastala još šezdesetih godina, samo nekoliko godina nakon krunisanja, a revidirana je mnogo puta u godinama prije smrti kraljice Elizabete Druge.

Pretpostavlja se da će i operacija “Most Menaj”, koja je ime dobila po prvom čeličnom visećem mostu na svijetu podignutom u Velsu, imati mnogo sličnosti sa prethodnom operacijom i biće detaljno razrađen i prije krunisanja kralja Čarlsa Trećeg.

Kada kralj Čarls bude umro, princ Vilijam će odmah preuzeti tron kao sljedeći monarh Velike Britanije.

Uvijek postoji šansa da kralj Čarls poželi da abdicira prije ovoga, iako će vjerovatno služiti svoj mandat do svoje smrti, baš kao što je to činila njegova majka.

To će značiti da će u Velikoj Britaniji biti uveden period nacionalne žalosti, zajedno sa ostalim promjenama u izgledu novčanica, poštanskih maraka, zastava i ostalih kraljevskih obilježja, baš kao što se i sada dešava.

Vilijamov sin, princ Džordž, biće sljedeći u redu za prijesto i vjerovatno će preuzeti titulu princa od Velsa, baš kao što je to učinio njegov otac.

Kraljevska nasljedna linija će ostati relativno ista, samo će se svaki član porodice pomjeriti za jedno mjesto unaprijed, prenosi RTS.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno