Connect with us

Društvo

Pod palicom SNSD ne uspijevaju ni SIMPOZIJUMI LJEKARA

Dobar primjer šta se dogodi kada politika bahato umiješa svoje prste u zdravstvo jeste svojevrsni debakl Simpozijuma aritmija koji je 24. i 25. maja održan u Bijeljini, a koji je dobrim dijelom poslužio za ličnu promociju pojedinaca.

Drugi po redu Simpozijum aritmija održan u organizaciji Udruženja kardiologa Republike Srpske i JZU Bolnica „Sveti Vračevi“ najavljivan je kao skup koji će okupiti brojne eminentne stručnjake iz Republike Srpske, Srbije i Federacije BiH. Ipak, očekivanja organizatora nisu se u potpunosti ispunila.

U tom smjeru idu i komentari na društvenim mrežama:

Dobro upućeni u organizaciju ovog događaja značajnog za oblast kardiovaskularne medicine u Republici Srpskoj, tvrde da je Simpozijum o aritmijama doživio fijasko, jer mnogi najavljeni predavači iz Banjaluke, Beograda i Sremske Kamenice nisu ni došli.

Neki su se, poput prof. dr Tamare Kovačević – Preradović, u rad simpozijuma uključili online, dok se mnogi od najavljenih učesnika nisu ni pojavili. Iz Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine iz Sremske Kamenice nije došao niko, a ni doc. dr Marija Zdravković, direktorka KBC Bežanijska Kosa koja je bila najavljena, nije se pojavila na skupu.

Teško se oteti utisku da nije u pitanju slučajnost, jer sve upućuje na svojevrstan bojkot ovog događaja.Razloge ovakvog odnosa prema simpozijumu upućeni vide u prenaglašenom uplivu politike i neprimjerenim aktivnostima članova vladajućeg SNSD-a u Bijeljini i Republici Srpskoj, koji zdravstvene ustanove posmatraju kao svojevrsne partijske baze preko kojih se propagiraju stranački stavovi i vrbuju kadrovi, ali i manipuliše budžetskim novcem.

Rijetko se događa da u organizaciji ovakvog skupa broj učesnika bude nepoznanica, a još rjeđe da bojkotuju „vannastavne“ aktivnosti kao što su druženja uz hranu, piće i muziku nakon simpozijuma.

U subotu naveče, po završetku simpozijuma, u bijeljinskom hotelu „Drina“ gdje je skup i održan, prema prvobitnom planu trebalo je da se za večerom okupi oko 300 učesnika. Međutim, u posljednjem trenutku je uprava obaviještena da se planira večera i muzika za 50 osoba.

Na fotografijama je vidljivo da su mnogi stolovi bez gostiju i da muzičari pjevaju u polupraznoj sali.

Ostaje otvoreno pitanje zbog čega je uslijedio čak i bojkot kolega koji su došli sa strane, a već popodne se spakovali i napustili Bijeljinu, dok je pojedinim predavanjima prisustvovalo svega 5-6 slušalaca.

Za organizatore skupa očito je bilo najvažnuje da se pojavi resorni ministar Alen Šeranić, kome su se neizmjerno zahvaljivali, kao i predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

Ovoliko dodvoravanje ljudima koji su samo usmjerili dio budžeta u opremanje Bolnice „Sveti Vračevi“, ili omogućili kreditno zaduženje, ne bi bilo primjereno ljudima od struke i vrhunskim ljekarima, čak i da su pomenuti donirali vlastita sredstva.

Prim. dr Mikajlo Lazić, v.d. direktora Bolnice „Sveti Vračevi“ Bijeljina istakao je da je bijeljinska bolnica prepoznala značaj kardiovaskularnih bolesti i su izdvojena velika ulaganja za razvoj dijagnostike i terapijskih procedura u bijeljinskoj bolnici.

„Bijeljinska bolnica sada ima dvije angiosale, a zahvalnost dugujemo predsjedniku Republike Srpske, Vladi Republike Srpske i ministarstvu zdravlja koji su prepoznali ove probleme i značajna sredstva uložili u razvoj ove vrste medicine u našem regionu“, rekao je Lazić.

Vlada Republike Srpske je 11. aprila ove godine imenovala prim.dr Mikajla Lazića za v.d. direktora ЈZU Bolnica “Sveti Vračevi” u Bijeljini, nakon što je smijenila prethodnog direktora prof.dr Zlatka Maksimovića. Istovremeno, Vlada je razriješila dužnosti direktora još dvije zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj: Na mjesto direktora Bolnice u Prijedoru, umjesto Andrije Vukotića, imenovan Miroslav Bijelić, dok je za novog direktora fočanske Univerzitetske bolnice postavljen Nenad Lalović, koji je zamijenio Radmila Marića.

Ova sječa kadrova, nakon famozne „analize poslovanja“ uslijedila je u izbornoj godini i to baš u vrijeme kada zdravstveni radnici u Republici Srpskoj zahtijevaju povećanje plata i bolji odnos vlasti prema zaposlenima u ovoj oblasti.

Related Topics:

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno