Svake godine 3. maja obilježava se Svjetski dan slobode medija, dan posvećen osnovnom principu slobodnog izražavanja i neometanog rada novinara.

Ustanovljen 1993. godine od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, ovaj datum podsjeća na značaj nezavisnih, pluralističkih i slobodnih medija kao temelja svakog demokratskog društva.

Inicijativa za obilježavanje Dana slobode medija potekla je iz Deklaracije iz Vindhuka, usvojene 1991. godine u Namibiji, gdje su afrički novinari zatražili garancije za slobodu medija, zaštitu novinara i ukidanje cenzure. Dvije godine kasnije, UNESKO i UN su ovaj datum proglasili zvaničnim praznikom, dajući time međunarodni legitimitet borbi za slobodu štampe.

Ipak, više od tri decenije kasnije, sloboda medija u svijetu i dalje je pod ozbiljnim pritiscima.

Prema izvještajima organizacija poput Reportera bez granica, novinari se širom svijeta suočavaju sa prijetnjama, cenzurom, hapšenjima i nasiljem – često i sa smrtnim ishodima. Digitalni prostor je otvorio nove mogućnosti, ali i izazove, uključujući dezinformacije, manipulaciju algoritmima i sveprisutni nadzor.

U mnogim zemljama, uključujući i one sa formalno demokratskim institucijama, mediji se bore sa političkim pritiscima, ekonomskim ucjenama i koncentracijom vlasništva. U takvom ambijentu, uloga nezavisnog novinarstva – da postavlja pitanja, raskrinkava korupciju i informiše građane – postaje ne samo izazovna, već i opasna.

Prema Indeksu slobode medija za 2024. godinu koji je objavila organizacija Reporteri bez granica (RSF), Bosna i Hercegovina je zabilježila pad od 17 mjesta, zauzevši 81. poziciju na listi. Ovo je najznačajniji pad među zemljama Zapadnog Balkana, a glavni razlozi su politički pritisci i ograničenja Republikci Srpskoj, uključujući kriminalizaciju klevete i političku kontrolu nad javnim emiterom RTRS.

Izveštaji ukazuju na sve veći broj slučajeva zastrašivanja, uznemiravanja i napada na novinare. Rekriminalizacija klevete u avgustu 2023. godine izazvala je zabrinutost među organizacijama za slobodu medija, jer se smatra da takvi zakoni mogu imati “hladeći efekat” na slobodu izražavanja.

Transparentnost vlasništva nad medijima u Bosni i Hercegovini ostaje problematična. Nedostatak jasnih informacija o vlasničkim strukturama otežava identifikaciju političkih i ekonomskih uticaja na medijske sadržaje. Takođe, javni emiteri često su podložni političkim uticajima, što dodatno kompromituje njihovu nezavisnost.

U svjetlu ovih izazova, Dan slobode medija predstavlja priliku za refleksiju i akciju. Nezavisno novinarstvo je stub demokratskog društva, a njegovo očuvanje zahtijeva zajednički napor institucija, civilnog društva i međunarodnih partnera.

Dan slobode medija nije samo simboličan podsjetnik, već i poziv na akciju – za medijske radnike da istraju u svojoj profesiji, a za društvo i institucije da osiguraju uslove u kojima istina može slobodno da se izgovori i čuje.

U Istočnom Sarajevu i Sarajevu danas će biti obilježene 33 godine od zločina nad vojnicima ЈNA u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici gdje su napadnuti od muslimanskih paravojnih jedinica.

U Hramu Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima služen je parastos za stradale pripadnike ЈNA.

Potom je predviđen odlazak autobusima u Sarajevo u bivšu Dobrovoljačku ulicu gdje će u 11.00 časova mirnom šetnjom, polaganjem cvijeća i prisluživanjem svijeća biti odat pomen stradalim pripadnicima ЈNA.

Riječ je o istorijskom događaju od republičkog značaja čije obilježavanje organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

Napadom na kolonu ЈNA u Dobrovoljačkoj, koja se mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje takozvane RBiH.

Iako je za bezbjednost vojnika garantovao tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona ЈNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta i napadnuta.

Politički predstavnici institucija Republike Srpske već godinama naglašavaju da su glavni krivci za tragične događaje u Dobrovoljačkoj ulici članovi političkog vrha tadašnje RBiH, ali i paravojne muslimanske jedinice u Sarajevu, poput “Zelenih beretki”, “Patriotske lige” i drugih kriminalnih formacija.

Pomoćnik ministra za boračko-invalidsku i zaštitu civilnih žrtava rata Republike Srpske Nebojša Vidaković rekao je ranije da je kolona ЈNA, kada je krenula 3. maja uz pratnju Unprofora, presječena u Dobrovoljačkoj ulici i u unakrsnoj vatri mučki napadnuta od muslimanskih paravojnih jedinica.

Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, 2. i 3. maja u Sarajevu poginulo je najmanje 28 pripadnika ЈNA.

CЈB Istočno Sarajevo podnio je 2005. godine krivičnu prijavu protiv 15 lica osumnjičenih za ovaj zločin, ali je Tužilaštvo BiH tek u novembru 2007. godine pokrenulo istragu. Međunarodni tužilac u BiH DŽud Romano donio je u januaru 2012. godine odluku o obustavljanju istrage.

Tužilaštvo BiH je 20. novembra 2018. godine donijelo naredbu o ponovnom otvaranju istrage u predmetu “Dobrovoljačka”, te je Sud BiH u maju 2022. godine potvrdio optužnicu protiv 10 lica koja se terete za ratni zločin.

Među optuženima su Ejup Ganić, kao član Predsjedništva RBiH, Zaim Backović, kao član operativnog centra Štaba Teritorijalne odbrane RBiH i Јusuf Pušina, kao pomoćnik ministra unutrašnjih poslova RBiH i načelnik štaba MUP-a RBiH.

Ovaj postupak je još u toku.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme, uz temperaturu vazduha do 31 stepen Celzijusov.

Poslije podne i tokom večeri očekuje se postepeno naoblačenje od zapada ka jugu i istoku uz jačanje vjetra, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U noći sa subote na nedjelju biće oblačno, na sjeveru i zapadu vjetrovito. Slaba kiša je u noći moguća samo ponegdje na zapadu i jugu.

Duvaće slab do umjeren zapadni i jugozapadni vjetar, a uveče i naredne noći na sjeveru i zapadu povremeno jak.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od osam do 13, na jugu 16, u višim predjelima četiri, a dnevna od 26 do 31, u višim predjelima 21 stepen Celzijusov.