Connect with us

Region

Pogromom pokazano Srbima da za njih nema mesta, TIHI POGROM JOŠ TRAJE

Direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Arno Gujon izjavio je danas da je martovskim pogromom Srba na KiM 2004. Srbima sa Kosova i Metohije pokazano da tamo za njih nema mjesta i naglasio da je tihi pogrom Srba i dalje u toku.

Gujon je za Tanjug rekao da je pogromom “u nepovrat otišao projekat UNMIK-a se napravi multijetničko, multikulturalno i funkcionalno društvo na KiM”.

Podsjetio je da je taj zločin je ostao bez kazne, i ocijenio da je zatim “dobio nagradu” tako što je tzv Kosovo proglasilo nezavisnost koju su, kako je rekao, odmah priznale vodeće zapadne zemlje.

“I to je izuzetno loša poruka za ceo svet”, poručio je Gujon.

Gujon je istakao da je pogrom bio “veoma organizovan”, jer je u njemu “u jednom malom Kosovu”, učestvovalo 50.000 ljudi.

“Svi oni nisu bili deo OVK. To znači da je svaka porodica dala ljude kao borce, a da je ostatak ljudi podržavao te borce i svi su čutali. I onda vidite da zapravo za Srbe u takvom okruženju i pre tih pogroma, a pogotovo posle njih, nema mnogo nade da će biti mesta za njih, da će moći tu da žive”, kazao je Gujon.

Naveo je da je pogrom nastao na osnovu lažne vijesti da su se tri albanska dječaka udavila kod Mitrovice zato što su ih napali Srbi, a da su tri lokalne televizije u Prištini podgrevale atmosferu i dodavali ulje na vatru.

“Pročitao sam podatak da je 12 minuta trajao taj izveštaj o navodnoj krivici Srba, a da je 30 sekundi bilo dato UNMIK-u za predstavljanje svega onoga što se zapravo desilo. Onda izvrše etničko čišćenje i dobiju nezavisnost”, rekao je Gujon.

On je ukazao na to da i danas, kada se zna istina, premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti objavljuje da su Srbi krivi zbog utapanja tri albanska djeteta kod Mitrovice, što je laž.

Gujon se pita sa kojom namjerom Kurti tvrdi da su Albanci su zatim pokrenuli mirne demonstracije, a da su ih Srbi napadali, čime, kako ističe, opet pravi potpuno lažnu sliku i ponovo kreira antisrpsku retoriku u javnosti.

“Tihi pogrom Srba je u toku. To je njihov cilj, od samog početka. I svi to znaju. Samo ima onih koji imaju hrabrost da o tome govore, a ima i onih kojima to odgovara i koji se prave da se to ne dešava. Ali svi znaju. I oni nisu to krili. To je njihov cilj od samog početka. Čisto albansko Kosovo, koje žele sutra da pripoje Velikoj Albaniji. I to je problem, ne samo za Srbiju, još jednom, za celu Evropu. A zašto svi u Evropi ćute o tome?”, pita Gujon.

Dodao je da je iznenađen što nevladine organizacije u Evropi na današnji dan nisu izdale nijedno saopštenje, niti objavili ni jedan tvit povodom 20 godina od posljednjeg pogroma u Evropi.

Gujon naglašava da do martovskog pogroma na KiM 17. marta 2004. nigdje u zapadnoj javnosti nisu prikazivani Srbi kao žrtve.

“Tek od tada, 17. marta 2004, prvi put u zapadnoj javnosti, možemo da čujemo i da vidimo slike pogroma, slike gde su Srbi žrtve i gde se govori jasno i javno o etničkom čišćenju. Moja porodica se uvek osećala bliska sa Srbijom, bila je pogođena nepravdom koja je Srbima načinjena bombardovanjem 1999. i bili smo pozitivno iznenađeni što prvi put u dnevniku na TF1 možemo da gledamo istinu i da čujemo prvi put istinu”, rekao je Gujon Tanjugu.

Gujon je dodao da su se tada prvi put čule osude ljudi iz međunarodne zajednice, ali i ističe da, osim osude, ništa nisu uradili.

Region

POZNATI REZULTATI REFERENDUMA: Slovenci rekli “ne” eutanaziji, zakon se poništava

Slovenački birači većinom su odbili zakon o potpomognutom samoubistvu, poništivši zakon iz jula, dok inicijator referenduma ističe pobjedu kulture života nad kultom smrti.

Slovenački birači na referendumu održanom juče većinski su odbili zakon o potpomognutom dobrovoljnom okončanju života, čime će zakon usvojen u parlamentu u julu ove godine biti poništen.

Prema neslužbenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, s 99,8 odsto prebrojanih glasova protiv zakona je glasalo više od 368.000 birača, odnosno 53,4 odsto izašlih. Za zakon je glasalo nešto više od 321.000 birača, odnosno 46,6 odsto.

Time je ispunjen i zakonski kvorum, jer je za odbacivanje zakona moralo glasati najmanje 339.205 birača. Na referendum je izašlo 40,91 odsto od ukupno 1,7 miliona osoba s pravom glasa.

U većini izbornih jedinica zakon je odbijen, a jedina iznimka bila je centralna Ljubljana, gdje je prevagnula podrška njegovom donošenju. Riječ je o 34. referendumu u istoriji nezavisne Slovenije, na kojem su biračka mjesta zatvorena u 19 časova, nakon čega su objavljeni prvi neslužbeni podaci.

Inicijator referenduma i čelnik Pokreta za djecu Aleš Primc rezultat je proglasio “velikom pobjedom saosjećanja i solidarnosti”. Zahvalio je građanima, ljekarima, vjerskim zajednicama i političkim strankama koje su podržale inicijativu, ističući da je “kultura života pobijedila kult smrti”. Rekao je da je poruka birača jasna i da država mora obezbijediti uslove u kojima će bolesni, invalidni i stariji imati dostupnu zdravstvenu i palijativnu zaštitu, a ne put ka potpomognutom okončanju života.

Odbijeni zakon predviđao je mogućnost potpomognutog samoubistva za punoljetne pacijente koji ispunjavaju stroge medicinske kriterijume. Pacijent bi morao dvaput izraziti želju ljekaru, nakon čega bi zahtjev procjenjivao nezavisni ljekar i psihijatar. Zdravstveni radnici zadržali bi pravo priziva savijesti. Potpomognuto okončanje života ne bi bilo dozvoljeno osobama mlađim od 18 godina, kao ni u slučajevima neizdržive patnje izazvane mentalnom bolešću. Eutanazija, odnosno smrt uz direktnu pomoć njegovatelja, ostala bi zabranjena.

Referendum tako poništava zakon iz jula, iako je na savetodavnom referendumu 2024. godine pravo na potpomognuto samoubistvo podržalo 55 odsto birača.

Nastavi čitati

Region

VULIN O IDEJI BELGIJSKOG PREMIJERA! EU po modelu srpskog svijeta

Lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin upitao je da li ideja srpskog svijeta i dalje zvuči nemoguće i opasno, nakon što se belgijski premijer Bart de Vever založio za ujedinjenje Belgije i Holandije, rekavši da ne odustaje od svog sna da svi koji govore holandskim jezikom žive u jednoj državi.

On je upitao da li i sada ideja srpskog sveta, ujedinjenja Srbije i Republike Srpske i zajedničke države svih koji govore srpskim jezikom i dalje zvuču nemoguće, opasno, destabilizujuće?

“Hoće li i De Vever pod sankcije, hoće li /evropski komesar za proširenje EU/ Marta Kos i njega da isključi iz Vlade? Evropske integracije po modelu srpskog sveta, veseli se srpski rode!”, izjavio je Vulin.

Nastavi čitati

Region

NIŠTA BEZ KEŠA! Slovenija upisuje pravo na plaćanje gotovinom u Ustav

Narodna skupština Slovenije odobrila je Ustavni zakon o izmjeni trećeg poglavlja Ustava sa 67 glasova za i jednim protiv, na osnovu kojeg će se pravo plaćanja gotovinom upisati u Ustav. Inicijativu za to dala je udruženje „Povezani smo“, koje je u novembru 2023. godine Narodnoj skupštini predalo 56.267 potpisa za unošenje ovog prava u Ustav.

Očekuje se da će Narodna skupština zakon proglasiti 1. decembra.

Kako objašnjavaju iz udruženja, cilj je jasna zaštita fizičke gotovine. Prema njihovom uvjerenju, pojam gotovina uvijek se mora odnositi na novac u fizičkom obliku. Time se sprječava da se digitalni oblici novca, poput elektronskog novca, kriptovaluta ili digitalnog eura, u budućnosti tumače kao gotovina. Ustavno povjerenstvo Narodne skupštine zatim je pripremilo radni tekst prijedloga ustavnog zakona. Nakon odobrenja, Ustavu će biti dodat novi član 74, koji će glasiti da svako ima pravo da koristi gotovinu u bankarskom i drugom pravnom prometu, u skladu sa zakonom.

Za odobrenje je bila potrebna dvotrećinska većina svih poslanika. U današnjoj raspravi poslanici su, između ostalog, naglasili važnost gotovine u kriznim situacijama i sa aspekta zaštite privatnosti.

U tom procesu Vlada je skrenula pažnju na pravne aspekte koji se tiču isključive nadležnosti Evropske unije u oblasti monetarne politike. Stoga je pozdravila odluku Skupštine da najnoviji prijedlog pošalje Evropskoj centralnoj banci (ECB) na mišljenje, kao i činjenicu da je ECB prepoznala glavni cilj prijedloga – jačanje dostupnosti i prihvatanja gotovine u Sloveniji. Linker
„Ovo je pravo koje uživa široku javnu i političku podršku i ima značajnu simboličku i praktičnu vrijednost“, naglasila je danas državna sekretarka u Ministarstvu finansija Gordana Pipan, prenosi Bankar.

Nastavi čitati

Aktuelno