Pješčane mušice su se pojavile u Srbiji.

Pješčane mušice, koje su bile karakteristične za tropska područja, počele su da se pojavljuju i u Srbiji. Ovi insekti mogu da prenesu lajšmaniju i virus koji izaziva meningitis. Suzana Blesić, viša naučna saradnica Instituta za medicinska istraživanja u Beogradu je naglasila da zastupljenost peščanih mušica u Srbiji nije velika.

Koji insekti prenose bolesti
Kako je objasnila, postoje tri vrste insekata koji su prenosnici bolesti, komarci, krpelji i pješčane mušice. Prema njenim riječima, iako se zovu peščane mušice, nikada ne žive u pijesku, već samo imaju boju pijeska. “Nevidljive su zato što veoma slabo lete i ne čuju se kao komarci, pa ne čujete onaj zvuk zujanja i ne znate ni kada vas ubodu”, ukazala je Blesić.

Predočila je da pješčane mušice prenose dvije grupe bolesti: ukoliko prenesu parazit, onda životinju ili čovjeka mogu zaraziti lajšmanijozom ili lajšmanijom, ako prenesu flebo virus, onda se može oboleti od meningitisa (upala moždanih ovojnica)

Lajšmanija kod čovjeka može da se manifestuje na 3 načina:

na koži kada se javljaju plikovi koji pucaju
drugi oblik su upale gornjih disajnih puteva (grla i nosa)
dok je treći praćen visokom temperaturom i uvećanjem (zbog prisustva parazita u tijelu) raznih unutrašnjih organa. Treći oblik ove bolesti je i najopasniji (zove se visceralna lajšmanija), čak smrtonosan ako se ne liječi pravilno i na vrijeme
Kako je precizirala, razne vrste tropskih insekata, poput tigrastih komaraca i krpelja, dolaze u područja koja nisu mediteranska, jer se u tim područjima promijenila klima, pa im pogoduju uslovi za život i razmnožavanje. “Komarcima su potrebni određena temperatura i stajaća voda, jer polažu jaja u vodu, dok za pješčane mušice čak ni to nije potrebno”, kazala je Blesić. Naglasila je da naučnici još nisu sigurni koliko na pješčane mušice utiče vlažnost, ali je utvrđeno da im pogoduju više temperature.

Da li će ljudi oboljevati masovno?
Blesić smatra da ne mora da znači da će ljudi ili životinje oboljevati od zaraznih bolesti koje prenose peščane mušice, ali naglašava da je potrebno napraviti matematički model na osnovu kog će naučnici moći da zaključe koliko ima peščanih mušica na našem području i kojom brzinom se razvijaju. “Čak i ovako bez modela, sudeći samo po hvatanju u klopke, može se vidjeti da raste broj peščanih mušica i da se pojavljuju na mjestima gdje nisu postojale do sada”, upozorila je Blesić.

Pojavile se potpuno nove pješčane mušice
Ona je ukazala na to da i naučnici iz Njemačke, Austrije i Slovenije hvataju u svojim klopkama pješčane mušice koje do sada nisu postojale na tim prostorima i najavila da će istraživanje o tome ove godine početi i u Srbiji. Blesić se pozvala na tehnički izvještaj o stanju lajšmanije od 2005. do 2020. godine i napomenula da je u šest regiona našeg područja došlo do pojave zaraznih bolesti koje prenose ovi insekti.

“Onda sam gledala neki izvještaj od 2001. do 2007. godine iz našeg Instituta za tropske bolesti, u kojem su registrovana 22 slučaja lajšmanije”, rekla je Blesić. Prema njenom stavu, važno je da se postojanje pješčanih mušica i lajšmanije na našem području ne negira, već da se radi na izučavanju tih insekata i bolesti koje prenose.