Connect with us

Društvo

POKATOLIČAVANJE SRBA U HRVATSKOJ: Spasena srpska djeca završila i u Vatikanu

Istoričar Momčilo Diklić izjavio je Srni da su srpska djeca koja su spasena iz ustaških logora upućivana širom svijeta i Evrope, kao i u Vatikan.

Diklić odavno prati situaciju o pokatoličavanju Srba u Hrvatskoj. On je ispričao da mu je njegov sada pokojni prijatelj Milan Divjak Lički, koji je istraživao Vatikanski arhiv prema nalogu Izvršnog veća Vojvodine, rekao da mu je jedan čovjek u tom arhivu, koji ga je opsluživao, rekao da nije Italijan, već da je iz Potkozarja, ali nije znao iz kojeg sela.

Na pitanje Divjaka kako je to saznao, taj čovjek mu je odgovorio da je bio zadužen da pazi nekog starog monsinjora, katoličkog velikodostojnika, koji mu je pred smrt rekao: “Pošto ste bili dobri prema meni, ja ću Vam reći – Vi niste taj i taj, imenom i prezimenom Italijan, nego ste Vi porijeklom otuda, jer ste distribuirani po čitavom svijetu”.

Diklić je naveo da je u vezi s tim interesantan i podatak da je 12. januara 1944. godine u Otočcu osnovan Srpski klub vijećnika u Zemaljskom antifašističkom vijeću narodnog oslobođenja Hrvatske /ZAVNOH/, koji je donio odluku o poništavanju svih pokatoličenja, odnosno da se svi pokatoličeni Srbi i ta srpska djeca vrate, ali da je jedan od tadašnjih glavnih hrvatskih komunističkih funkcionera Vladimir Bakarić rekao da taj klub “nije potreban”.

Prema Diklićevim riječima, pojavili su se podaci za djecu koja su bila u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ u “Zavodu za gluhonijeme”, gdje su jedno vrijeme bili smješteni srpski mališani koje je spasila Diana Budisavljević iz ustaških logora, a riječ je o više od 5.000 imena, sa podacima gdje su primljeni, gdje pokatoličeni, kuda su otišli.

“Djeca su završila ne samo u hrvatskim porodicama, nego i širom svijeta, Evrope i u Vatikanu. Ko to zna gdje još. Slučajnost je da je taj čovjek Milanu Divjaku rekao – ovo sam ja. On je dobio italijansko ime, nekad je dolazio sa Divjakom, bio je tri puta. Vozio ga je Divjak po Bosanskoj Krajini, ali nisu našli ništa jer su nestajale čitave porodice”, ispričao je Diklić.

Diklić je naveo da postoji mnogo takvih slučajeva, srpske djece koja su bila u hrvatskim porodicama, pa i po cijelom svijetu.

“Nastojali su, gdje je bilo iz jedne familije dvoje ili troje djece, da ih rasture na različite strane, tako da izgube svaku vezu o sebi”, ukazao je Diklić.

On je dodao da se zna da se to dešavalo, kao i da je znao i one koji nisu skrivali da su prešli nasilno u katoličanstvo prije rata, ali da je sada malo ko živ od njih.

POKATOLIČAVANjE U HRVATSKOJ U NOVIJE VRIJEME JE – IZ STRAHA

Diklić je istakao da je pratio i kako se sprovodi pokatoličavanje u Hrvatskoj u novije vrijeme, te dodao da su mnogi zbog straha prelazili na “drugu stranu” i navodi primjer kako su srpska djeca prevođena u katoličanstvo.

“Odrede da vjeronauka bude treći sat, a dio srpske djece ili mješanaca ne ide na vjeronauku. Onda su tu postojale grupe koje su ih tukle i šikanirale. I onda na kraju roditelji pišu zahtjev, mole da im djecu prime na vjeronauku. Neki su čak i pisali dva puta. A to će danas ili sutra za nekoga biti činjenica da kaže – evo, mi smo ih spasavali. Kao što je /ustaški nadbiskup Alojzije/ Stepinac spasavao”, naveo je Diklić.

“ŽIVIM DA DOČEKAM MEMORIJALNI CENTAR U DONjOJ GRADINI”

Diklić je istakao kao izuzetno značajnu izgradnju memorijalnih centara u Donjoj Gradini i Beogradu posvećenih srpskim jasenovačkim žrtvama.

On je napomenuo da na memorijalnom centru Donja Gradina, prije svega, treba da piše “Logor Gradina – dio koncentracionog logora Jasenovac” kako sa hrvatske strane, ali i sa nivoa BiH ili iz međunarodne zajednice ne bi to osporavali jer već postoji jedan centar Jasenovac u Hrvatskoj.

“Mora stajati uvijek natpis da je to dio logora Jasenovca, posebno ako sa druge strane /iz Hrvatske/ budu osporavali, kao i sa nivoa BiH, koji mogu reći – nama ne treba novi memorijalni centar, jer već postoji taj centar Jasenovac u Hrvatskoj, a Evropa će reći – šta hoćete?”, rekao je Diklić.

Tako bi, dodao je Diklić, centar u Gradini bio “dio Jasenovca”, ali njime bi upravljali ljudi iz Republike Srpske i kontrolisali bi ga Srbi, te bi posjetioci dobili sve informacije o tome šta se događalo u Jasenovcu.

“Taj centar je trebao već postojati, da desetine i stotine hiljada ljudi prođu i vide filmove, materijale i dokumentaciju. Živim za to da dočekam taj memorijalni centar u Donjoj Gradini”, naveo je Diklić, koji smatra da će i prilikom izgradnje tog memorijalnog centra pronalaziti kosti stradalih logoraša.

Diklić, koji je bio viši saradnik na Institutu za evropske studije u Beogradu, istakao je da je logor u Gradini bio užasno mjesto, te da mu je žao što je zaustavljeno prekopavanje nakon Drugog svjetskog rata, posebno što su i do 1955. godine Savom plutali leševi.

“Kada se raspala Jugoslavija, trebalo je organizovati radne akcije, par hiljada ljudi dobrovoljaca, ja bih bio prvi, da svu Gradinu prekopamo, 15 ili 20 kilometara. Pa onda bi dokazivali na način – desna butna kost, lijeva butna kost. Ne bi podatak bio sigurno precizan, ali bi bio uvjerljiv da pobija ove sada hrvatske priče”, rekao je Diklić.

On je ukazao na reviziju istorije u Hrvatskoj, gdje na Fakultetu hrvatskih studija Vlatka Vukelić, koja predaje istoriju NDH, tvrdi da je, kada logoraši idu u proboj Jasenovca, to “skup zombija”, te dodao da se ide ka negaciji svega što se dogodilo.

“A to ne bi moglo da smo mi blagovremeno upoznali svijet /o tom stradanju/. Mi smo doživjeli apsurd da nas neko proglašava genocidnom nacijom, i to naciju koja je najviše na ovim prostorima stradala od genocida, možda i u svijetu, s obzirom na broj stanovnika”, istakao je Diklić.

SKRIVANjE PODATAKA O JASENOVCU

Diklić je naveo da je poznato da je poslije Drugog svjetskog rata “Bakarićev sistem” sakrio sve podatke o broju stradalih u Jasenovcu, da su nestale tovarne liste i podaci u vezi sa koncentracionim logorom Gospić i njegovim filijalama.

“Nije koncentracioni logor Jadovno nego je koncentracioni logor Gospić, a Jadovno je jedan od najstrašnijih logora koji je tu bio. Ta dokumentacija je sklonjena 1966. godine. Jasenovačka je sklonjena ranije”, napomenuo je Diklić.

On i zbog toga smatra izgradnju memorijalnog centra u Donjoj Gradini velikim iskorakom, jer bi to bilo najznačajnije mjesto gdje bi se mogle dobiti informacije o stradanju Srba u Jasenovcu, i to ne samo u Jasenovcu, nego i u NDH, koja je cijela bila stratište Srba.

“Kao što su sve sklonjene tovarne liste vezane za Jasenovac, tako su zabranjeni i podaci i oduzeta dokumentacija austrijske humanitarke Diane Budisavljević, koja je spasila između 11.000 i 12.000 srpske djece da ih ne ubiju, mada se ne zna precizno tačan broj”, naveo je Diklić.

On je dodao da hrvatska strana pokušava raznim metodama da negira, prije svega, da se to uopšte dogodilo, da govore da je to bio smještajni prostor, pa “preodgojni” prostor i slično, kao i da je jedan od “spasitelja” bio Stepinac.

“To da je Stepinac bio jedan od spasitelja su apsurdne stvari. On se uključio 1943. godine, kada je shvatio da se mora uključiti, ali da /djeca/ pređu u katoličku vjeru. I oni su prešli”, rekao je Diklić.

Diklić se podsjetio da je 1974. godine, kada je bio student u Rijeci, na italijanskom televizijskom kanalu “RAI uno” gledao emisiju na čijim je snimcima bio natpis “Koncentracioni logor Gospić”, te dodao da sve filmove i dokumentaciju o tome šta se radilo sa Srbima imaju Italijani, ali da nije postojao interes jugoslovenskog lidera Josipa Broza Tita i vlasti da se to otkupi.

“Vjerujem da i Nijemci imaju filmova o Jasenovcu”, rekao je Diklić.

Momčilo Diklić je više od decenije radio u Institutu za evropske studije u Beogradu u zvanju višeg naučnog saradnika, sve do penzionisanja 2019. godine.

On je rođen 1954. godine u ličkom Otočcu u Hrvatskoj, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, Pedagošku akademiju u Rijeci, diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je odbranio i magistarsku tezu “Položaj Srba u Hrvatskoj” kao prvi Srbin u avnojevskoj Hrvatskoj.

Diklić je u Novom Sadu 2003. godine odbranio doktorsku disertaciju “Srpsko pitanje u Hrvatskoj 1941-1950”, što je prva doktorska disertacija sa takvom tematikom odbranjena u Srbiji.

On je objavio 15 monografija i više desetina naučnih radova, kao i više publicističkih tekstova o srpsko-hrvatskim odnosima.

Related Topics:

Društvo

NAREDNIH DANA TOPLIJE SA KIŠOM! Evo kad nam stiže prava zima

Od danas ulazimo u period stabilnog i monotonog vremena, a prava zima mogla bi da stigne sredinom decembra.

Oko 7. decembra u našem regionu malo hladnije, ali za sada bi se do oko 15. decembra trebalo zadržati relativno toplo.

Od danas slijedi stabilizacija vremena uz dosta sunčanih intervala i malo više maksimume, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo. „Ali, kako je to najčešće zimi, dugotrajno anticiklonalno stanje donosi temperaturnu inverziju i pojavu magle i niskih oblaka, posebno u nizijama. Do četvrtka suvo, u nizijama sve češće pojava dugotrajne magle ili niskih oblaka, a na planinama sunčanije i toplije. Jutra hladna, ali slab mraz samo ponegd‌je, u toku dana maksimumi od 5 do 10 stepeni Celzijusa, a u mjestima sa dugotrajnom maglom oko 3 stepena Celzijusa“, navodi se u objavi. Drugi dio sedmice donosi jačanje ciklonske aktivnosti nad Jonskim morem, jačanje vjetra i razbijanje niskih oblaka. Oko četvrtka bi na istoku regiona bilo manje magle uz pojačan jugoistočni

vjetar, dok bi više tmurnog vremena bilo na zapadu regiona. Jugoistočni vjetar bi nad Srbijom, sjeverom Crne Gore i istokom Hrvatske povremeno mogao biti jak. Dnevni maksimumi od 5 do 14 stepena Celzijusa. Na istoku regiona će od četvrtka biti moguća slaba kiša.

Za naredni vikend okretanje vjetra na sjeveroistočni smjer uz manje zahlađenje i kišu povremeno, najviše na jugu i istoku regiona. Maksimumi u manjem padu i kretaće se od 2 do 8 stepeni Celzijusa.

Bitna promena vremena se ne očekuje sve do sredine mjeseca, biće oblačno, često i tmurno, ali ne i hladno vrijeme, uz maksimume od 3 do 10 stepeni Celzijusa.

„Sredinom mjeseca, proračuni GFS-a i ECMWF modela sugerišu mogućnost promjene sinoptike, koja bi nas u drugoj polovini decembra mogla uvesti u pravu zimu“, stoji u objavi.

Nastavi čitati

Društvo

KREDITNI BUM U NAJAVI! Banke ublažavaju kriterijume, raste potražnja građana

Banke očekuju da će u četvrtom kvartalu ove godine doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu, te se očekuje rast potrošačkih i nenamjenskih kredita.

Ovo piše u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je uradila Centralna banka BiH.

“Rezultati analize ankete pokazuju da je neto procenat odgovora pozitivan, što upućuje na očekivanje banaka da će doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, te u četvrtom kvartalu 2025. godine očekuju njen porast, dok se u pogledu stambenih kredita predviđa da će potražnja ostati nepromijenjena”, navodi se u anketi.

Dodaje se da neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u zadnjem kvartalu ove godine.

“Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u četvrtom kvartalu 2025. godine”, piše u podacima.

Ističe se da je u trećem kvartalu 2025. godine neto procenat promjene ukazao da je došlo do neznatnog ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita, dok su standardi za odobravanje potrošačkih i nenamjenskih kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal.

U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u trećem kvartalu 2025. godine, kamatna marža, provizije i naknade su imale neto efekat ublažavanja, dok su zahtjevi kolaterala, ročnost i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal”, stoji u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH.

Neto rezultat ankete banaka pokazuje da je potražnja stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima nastavila da raste i u trećem kvartalu 2025. godine.

“Rast potražnje za stambenim kreditima bio je izraženiji u odnosu na potrošačke i nenamjenske kredite”, zaključuje se u anketi.

Ekonomista Admir Čavalić je rekao za “Nezavisne novine” da je došlo do značajnije formalizacije prihoda u realnom sektoru u vezi sa politikama minimalne plate.

“Ovo je omogućilo bankama da budu liberalnije po pitanju kreditiranja. Istina, riječ je o nominalno višim prihodima. Ne nužno realno višim”, istakao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, iz pozicije bankarskog sektora koji je posrednik kod datih transakcija, nominalni iznosi prave razliku.

“Pored toga, imamo kontinuitet rasta bankarskog sektora, kao i veću potražnju za kreditima, a kako bi se očuvao potrošački/životni standard”, istakao je Čavalić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je jedini razlog zašto banke bilo šta rade povećanje njihovog profita.

“Sigurno im namjera nije olakšanje života klijentima, pa je tako i sada slučaj. Da banke zanima interes klijenata, one bi, recimo, povećale kamatne stope na štednju, koje su trenutno besramno niske. Naravno da će, nažalost, mnogi klijenti biti spremni zbog olakšavanja kriterija, jer rast troškova života stvara pritisak na većinu građana, da se zadužuju jer ne mogu drugačije podmiriti svoje potrebe. U rijetkim slučajevima i uz vrlo pažljivo upravljanje vlastitim obavezama, kredit može imati pozitivan učinak”, ističe Gavran.

Dodaje da je, međutim, većinom to olakšavanje kriterija zaduživanja na štetu klijenata jer ih podstiče da uzmu kredit i kada možda mogu bez njega i onda ih dalje vodi u prekomjerno zaduživanje i dugoročne probleme s otplatom.

“I za same banke ovo može biti rizik jer se može povećati broj kredita koji se ne izmiruju redovno, ali vjerujem da će osigurati mehanizme da od toga zaštite sebe prije nego klijente. Više kredita bi potaklo i veću potrošnju, ali ako građani budu kupovali većinom uvozne proizvode, to je opet štetno,  a ne pozitivno za domaću privredu”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Društvo

Sud BiH odlučuje o “KUMOVSKOJ ZGRADI”! Hoće li Radišić postati bogatiji za skoro 100 miliona?

Kancelarija za razmatranje žalbi BiH nije donijela odluku o žalbi koju joj je uputilo Pravobranilaštvo BiH, a kojom su tražili da Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH obustavi kupovinu objekata u vlasništvu “Grand Tradea” u Banjaluci, vrijednih 99,5 miliona KM, te je žalba vraćena ugovornom organu, tj. UIO BiH.

Međutim, kako “Nezavisne novine” saznaju, predmet se trenutno nalazi pred Sudom BiH, koji će donijeti konačnu odluku o tome da li će se ovaj posao realizovati ili ne, odnosno da li će Mile Radišić, vlasnik “Grand Tradea”, biti solventniji za gotovo 100 miliona KM.

Pravobranilaštvo se obratilo Kancelariji za žalbe BiH i Sudu BiH

Podsjetimo, UIO BiH prihvatila je 24. jula 2025. ponudu da za potrebe smještaja svojih radnika i Regionalnog centra u Banjaluci kupi zgradu “Grand Tradea” za 99,5 miliona KM, a na javnom tenderu koji je objavljen, Radišićeva kompanija je bila jedini ponuđač.

Prema ovoj ponudi, predviđeno je da UIO za Glavnu kancelariju plati 66.607.346 KM sa PDV-om, a za smještaj Regionalnog centra Banjaluka 31.967.535 KM sa PDV-om.

Na ovo su odmah reagovali članovi Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine (PD PS) BiH, koji su se obratili Pravobranilaštvu BiH, tražeći da se kupovina obustavi.

Pravobranilaštvo im je izašlo u susret te je od UIO BiH tražilo da obustave sve aktivnosti po ovom pitanju dok se o njemu ne izjasne nadležne pravosudne institucije.

Sud BiH odmah odbio žalbu, Kancelarija ćutala mjesecima
Pravobranilac BiH je 12. avgusta 2025. poslao dvije žalbe, jednu prema Kancelariji za žalbe BiH, čime je po automatizmu zaustavljena kupovina, a drugu prema Sudu BiH, tražeći da se poništi osporeni akt zbog “nepotpunog i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, nepravilne primjene zakona i povrede pravila upravnog postupka, kao i da tenderska dokumentacija nije sačinjena u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama”.

Međutim, Sud BiH, u Vijeću za upravne poslove, već 26. avgusta 2025. godine donio je rješenje kojim odbacuje tužbu Pravobranilaštva BiH kao nedopuštenu i preuranjenu jer u “trenutku njenog podnošenja Sudu nije uopšte bila donesena odluka po žalbi tužitelja protiv zaključka ugovornog organa”.

Pravni stručnjaci u razgovoru za “Nezavisne” tom prilikom su kazali da je Sud BiH u pravu, te da je Pravobranilaštvo BiH napravilo procesnu grešku, jer je tužbu poslalo Sudu, umjesto da prvo sačeka šta će po ovom predmetu odlučiti Kancelarija za razmatranje žalbi BiH.

Ali za razliku od Suda BiH, iz Kancelarije za razmatranje žalbi nisu donijeli odluku u roku.

Naime, iako je na zahtjev Pravobranilaštva BiH trebalo da odgovore u roku od 30 dana, odnosno do 12. septembra, oni su predmet zadržali tri mjeseca, da bi na kraju saopštili da se nisu izjasnili, te da su žalbu vratili ugovornom organu, tj. UIO BiH.

Ova informacija potvrđena je “Nezavisnim” iz UIO BiH, te navode da su, nakon što im je dostavljena dokumentacija, donijeli konačan upravni akt, a protiv kojeg je Pravobranilaštvo BiH pokrenulo upravni spor pred Sudom BiH.

U toku postupak pred Sudom BiH
Iz UIO su dalje naveli da kao ugovorni organ očekuju ishod postupka pred Sudom BiH, a napominju da su u kontaktu sa Pravobranilaštvom BiH.

Da je predmet pred Sudom BiH trenutno otvoren, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz ove pravosudne institucije.

Ipak, na naša pitanja o daljim procedurama i rokovima u kojim Sud BiH treba da odgovori po žalbi Pravobranilaštva, te šta se dešava ukoliko Sud BiH prihvati ili odbije tužbu, nisu željeli da detaljišu.

“S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o aktivnom predmetu ovog Suda, koji nije pravnosnažno okončan, nismo u mogućnosti odgovoriti na Vaša pitanja u odnosu procesne radnje koja će se poduzimati u okviru istog kao i na pitanje o radnjama koje će nadležni organi eventualno poduzimati nakon okončanja postupka, a sve u cilju zaštite integriteta ovog sudskog postupak i donošenja konačne odluke”, rečeno je iz Suda BiH za “Nezavisne”.

Pravobranilaštvo ranije upozorilo na određene rizike
Način na koji je u ovom slučaju odreagovala Kancelarija za razmatranje žalbi BiH vjerovatno nije iznenađenje za pojedine u BiH.

Ovom prilikom podsjetićemo se na izjavu koju je prije nekoliko mjeseci dala Magdalena Papić, pravobranilac BiH, koja je istakla da je ishod žalbenog postupka pred Komisijom za razmatranje žalbi BiH neizvjestan zbog činjenice da je neizvjesno da li će ta Komisija kao i Sud BiH prihvatiti Pravobranilaštvo BiH kao ovlašćenog podnosioca žalbe.

Ona je tom prilikom upozorila da postupak prikupljanja i analize dokumentacije potrebne za pokretanje upravnog spora iziskuje dodatno vrijeme, zbog čega, tvrdi, postoji realna opasnost od isteka roka važenja ponude izabranog ponuđača.

Ako se to desi, poručila je tada, moguć je veliki problem.

“Usljed prolongiranja postupka i neizvjesnosti konačnog ishoda, upozoravamo da bi mogla nastupiti šteta po ugovorno tijelo, uključujući i mogućnost da izabrani ponuđač (Grand Trade) pokrene tužbu protiv BiH radi naknade štete zbog nemogućnosti realizacije ugovora, jer je ponuđač izabran”, navela je Papićeva tom prilikom.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno