Connect with us

Svijet

POKUŠAJ OTMICE DJECE: Banjalučanin heroj Njemačke – njegov kolega čuo VRISKE, a on BLOKIRAO put

Banjalučanin Duško Vukobrat i njegov radni kolega iz Turske spasili su u srijedu ujutro dvoje djece od otmice u njemačkom gradiću Boblingenu.

Banjalučanin Duško Vukobrat i njegov radni kolega iz Turske spasili su u srijedu ujutro dvoje djece od otmice u njemačkom gradiću Boblingenu. Vukobrat, koji je po struci bagerista i radi na gradilištu, kaže da nije ni slutio šta će se tog dana dogoditi i da će on i kolega spriječiti veliku tragediju.

U srijedu ujutru u Beblingenu odvijala se prava drama, kada je muškarac pokušao da otme dvojicu dječaka na putu do škole. Srećom, tu su se našli hrabri radnici koji su u posljednjem trenutku spriječili otmicu i spasili dječake.

Duško se javio iz Njemačke i iskreno priznao da ga od juče neprestano zovu novinari iz Njemačke, ali i iz Srbije i zemalja bivše Jugoslavije. Kaže da je bilo čak 50 televizija iz Njemačke.

“Juče je ovde bilo 50 televizija iz Njemačke, zovu me iz Srbije, Bosne, Hrvatske. Ono što je najbitnije jeste da su djeca spašena, što je meni i mom kolegi veoma drago”, kaže Duško.

On otkriva da su se čuli i vidjeli sa roditeljima dječaka jutros. “Došli su da nas pozdrave, djeca su u jako dobrom stanju i normalno idu u školu”, govori Duško.

Prema njegovim riječima, osumnjičeni (51) je pokušao da uvuče dječake u kombi oko osam sati ujutru. Čini se da je vozilo već bilo spremno za otmicu, jer su prozori na njemu bili prekriveni folijom.

Duško je rekao da je njegov kolega Zeki Jasik (48) stajao u građevinskoj jami dubokoj tri metra kada je začuo vriske. Prvo je pomislio da se otac svađa sa sinom, ali je ipak riješio da provjeri o čemu se radi.

“Izašao je iz jame i krenuo prema vapajima za pomoć, kada je shvatio da se ne radi o običnoj svađi. Prtljažnik kombija bio je otvoren, a pored njega je stajao dječakov bicikl. Pitao je čovjeka šta radi sa dječakom, a kada je otvorio vrata vozila, dječak je vikao upomoć”, prepričava Duško detalje otmice.

I Duško je tada reagovao brzo, a kada je shvatio šta se dešava, svojim bagerom je blokirao put kombiju. Njegov kolega je izvukao dječaka iz vozila i uzeo ključeve od kidnapera. Ubrzo je stigla i policija koja je privela otmičara, a Duško je na društvenim mrežama objavio snimak vozila otmičara.

“Uspjeli smo iz ovog auta sad oteti ne jedno nego dvoje djece, evo ih ovamo, momčići… Baja je folije stavio na auto i kidnapovao dvoje djece”, priča Duško.

Heroj je snimio i Dragana i njihovog kolegu kako daju izjavu.

“Tu je i moj bager, sve je preprečeno brzinski. Uspjeli smo djecu spasiti. Katastrofa”, dodaje Duško na kraju snimka.

Svijet

KINEZI STVORILI JEZIVO AI ORUŽJE: Novi rojevi dronova sami donose odluke i uništavaju 100% meta

Kinezi su razvili HG-STR, autonomni AI sistem za rojeve dronova koji donosi odluke za svega 6,6 milisekundi i potpuno samostalno postiže stopu uništenja meta od 100 odsto.

Kineski naučnici razvili su novi sistem vještačke inteligencije koji bi mogao iz korijena da promijeni način na koji dronovi traže i uništavaju neprijateljske mete na bojnom polju.

U uslovima elektronskog ratovanja, neprijateljski sistemi za ometanje često prekidaju komunikaciju između letjelica, zbog čega mete nestaju sa radara operatera. Međutim, novi algoritam omogućava rojevima dronova da donose ispravne odluke i ostanu koordinisani čak i uz nepotpune informacije i u uslovima prekinutih veza.

Sistem je nazvan HG-STR (Heterogeneous Graph Spatio-Temporal Reasoning) i predstavlja prvi AI algoritam koji može da postigne stopu uništenja meta od 100 odsto, tvrde istraživači sa Sjeverozapadnog politehničkog univerziteta u Sijanu.

Tehnologija se oslanja na takozvani sistem “heterogenog grafa”, gdje se svaki objekat mapira na mrežu u kojoj svaka nit nosi specifično značenje. Kroz ovaj model, informacije se dijele u korisne kategorije, pa dronovi momentalno znaju koga treba da proganjaju, a sa kim da sarađuju, piše Independent.

Unutar ove mreže, podaci su organizovani kroz tri ključna informaciona čvora:

Svaki pojedinačni dron nosi podatke o svojoj poziciji, brzini, preostaloj municiji i prethodnom zadatku.
Detektovana neprijateljska meta postaje čvor koji sadrži lokaciju i nivo oštećenja koji je potreban da bi bila uništena.
Okruženje svakog drona funkcioniše kao čvor sa podacima o tome koliki je dio terena ostao neistražen.
Istraživači su u sistem ugradili i naprednu kompresovanu memoriju koja pamti prethodna zapažanja svake letjelice. To znači da u trenutku kada komunikacija otkaže, dronovi ne kreću ispočetka, već nastavljaju misiju koristeći zapamćene podatke.

Tokom testiranja, roj od 10 dronova uspio je da pretraži prostor veličine 100×100 kilometara i uništi sve mete znatno efikasnije, uz kraću pređenu distancu leta. Cijeli proces donošenja odluka unutar HG-STR sistema traje svega 6,6 milisekundi, što je ključni faktor u borbenim situacijama.

Za razliku od dosadašnjih autonomnih algoritama koji sve podatke o prijateljskim i neprijateljskim snagama i terenu tretiraju na isti način – što često dovodi do zabune – kineski AI uči da se fokusira isključivo na prave mete. Kada uoči neprijatelja, to tretira kao prijetnju visokog prioriteta, dok bliskost drugog drona vidi kao priliku za zajednički napad.

Iako se dronovi na ratištima poput Ukrajine još uvijek u velikoj meri kontrolišu ručno preko ljudskih pilota, ovaj izum otvara vrata za stvaranje potpuno autonomnih flota. AI vođeni dronovi će moći da uđu u prostore potpuno odsječene od ljudske komande i samostalno izvrše samo jedno naređenje – da lociraju i eliminišu sve neprijateljske mete.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO saveza.

SAD razmatraju da li da rasporede nuklearno oružje u dodatnim evropskim državama iz NATO saveza, piše “Financial Times”.

Američki zvaničnici su nagovijestili da su otvoreni za dodatno raspoređivanje atomskog naoružanja izvan postojećih šest zemalja u kojima se nalaze nuklearni bombarderi, piše list pozivajući se na tri osobe upućene u razgovore.

Taj potez bi uključivao više zemalja koje će ugostiti američke letjelice sa dvostrukom sposobnošću, koje su u stanju da izvrše nuklearne napade, navodi list, uz upozorenje da sporazum o proširenju američkog nuklearnog raspoređivanja nije potvrđen.

Zemlje na istočnom krilu NATO saveza, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, zainteresovane su za potencijalno ugošćavanje baza sa nuklearnim bombarderima, piše list i dodaje da se unutar Alijanse vodi diskusija o ovom pitanju.

Šef političkog odjeljenja Pentagona Elbridž Kolbi ranije je javno rekao da će SAD nastaviti da koriste svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, iako evropski saveznici preuzimaju vođstvo nad konvencionalnim snagama.

Nastavi čitati

Svijet

METEOROLOZI UPOZORILI NA SNAŽAN El NINJO: Prijeti rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda

Svjetska meteorološka agencija /SMO/ prognozirala je umjeren ili vjerovatno jak vremenski fenomen “El Ninjo”, koji bi u narednim mjesecima mogao da poveća globalnu temperaturu i rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda.

“El Ninjo” je periodično zagrijavanje površinske temperature mora u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, koje obično traje između devet i 12 meseci, prema meteorološkoj agenciji UN.

SMO je saopštila da tople vode okeana podstiču razvoj El Ninja i predviđa natprosječnu temperaturu u većini dijelova svijeta od juna do avgusta.

U izvještaju se navodi da će El Ninjo vjerovatno trajati do novembra.

“Moramo da se pripremimo za potencijalno jak događaj `El Ninjo`, koji će pogoršati sušu i obilne padavine i povećati rizik od toplotnih talasa kako na kopnu tako i u okeanu”, izjavila je generalni sekretar SMO Seleste Saulo.

Ona je dodala da je prethodni “El Ninjo” doprinio da 2024. godina bude najtoplija u istoriji od kada se vrše mjerenja.

Poznato je da ovaj vremenski obrazac remeti regionalnu klimu i potencijalno dovodi do povećanja količine padavina u Južnoj Americi, južnom dijelu SAD, dijelovima Roga Afrike i centralne Azije, dok izaziva sušu u Australiji, centralnoj Americi, Indoneziji i dijelovima južne Azije.

Takođe može da ima efekat zagrijavanja na globalnu klimu i podsticanja uragana u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, navodi SMO.

Nastavi čitati

Aktuelno