Malo ko je u proteklim godinama došao na čelo Tužilaštva BiH a da karijeru nije neslavno završio, s tim što je sada takav primjer zabilježen i u Sudu BiH. Afere, suspenzije, smjene i istrage su gotovo postale matrica po kojoj funkcije gube nosioci visokih pravosudnih funkcija.

Hapšenje i smjena Debevca

Na dugom spisku ovakvih primjera je upisano i ime Ranka Debevca, koji je za predsjednika Suda BiH imenovan 14. decembra 2016. Uhapšen je u decembru 2023. godine, a prije nekoliko dana ga je Prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH razriješila pozicije i predsjednika i sudije Suda BiH.

Na tu odluku postoji mogućnost žalbe Drugostepenoj komisiji, a u međuvremenu Debevec se suočava i s optužnicom Tužilaštva BiH.

Prijava protiv Kajganića

U Tužilaštvu BiH je situacija, kada je riječ o rukovodiocima, drastično gora. Nakon što su njegovi prethodnici mandat napuštali prije vremena, i aktuelni glavni tužilac Milanko Kajganić se suočio sa problemima.

Početkom ove godine, naime, objavljeno je da je deset udruženja podnijelo zahtjev VSTS-u za pokretanje disciplinskog postupka i smjenu Kajganića zbog povreda službene dužnosti. Kajganić je u martu komentarisao prijave protiv njega.

“Svako ko smatra da sam počinio bilo kakvu disciplinsku ili drugu odgovornost može javno ili anonimno poslati prijavu Uredu disciplinskog tužioca. Ako oni zaključe da sam prekršio neke norme, ja više neću biti ovdje”, rekao je Kajganić, protiv kojeg je u junu na adresu Tužilaštva BiH stigla anonimna krivična prijava.

Smjena Tadićeve

Kajganić je na čelu Tužilaštva BiH naslijedio Gordanu Tadić, koja je funkciju izgubila zbog smjene u jesen 2021. godine. Disciplinskom tužbom ona je, između ostalog, prijavljena za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTS-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele.

Tadićeva je na čelu Tužilaštva BiH bila od septembra 2016. godine, prvo kao vršilac dužnosti, prije nego što je zvanično izabrana na funkciju 2019. godine.

Postupak protiv Salihovića

Naime, VSTS je na vanrednoj, telefonskoj sjednici 28. septembra 2016. godine donio odluku da će dužnost glavnog tužioca Tužilaštva BiH obavljati Gordana Tadić, za vrijeme spriječenosti tadašnjeg glavnog tužioca Gorana Salihovića da obavlja tu funkciju.

Salihović je, naime, od septembra 2016. godine suspendovan s pozicije glavnog tužioca, a potom je protiv njega vođen disciplinski postupak kojim je smijenjen s pozicije glavnog tužioca. U novembru 2018. godine Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv njega. Preminuo je u junu 2024. godine, dok je proces protiv njega još bio u toku.

Smijenjen i Barašin

Smijenjen je i njegov prethodnik Milorad Barašin, koji je preminuo u julu 2018. godine u bolnici u Mostaru. Njemu su se spočitavali “neprimjereni kontakti” sa pripadnicima kriminalnog miljea. Postupak je okončan tako što su on i predstavnici Prvostepene disciplinske komisije napravili sporazum o zajedničkoj saglasnosti o utvrđivanju disciplinske odgovornosti, te je kažnjen smjenom sa funkcije glavnog tužioca 2011. godine.

Odvojiti žito od kukolja

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, podsjeća da je u svim istraživanjima, koja mjere povjerenje građana u institucije, pravosuđe uvijek u vrhu liste onih kojima se najmanje vjeruje.

“Ovakvi slučajevi još više uzdrmavaju ionako poljuljano povjerenje građana u pravosuđe. Izgleda da je već odavno vrijeme da se u pravosuđu u BiH konačno odvoji žito od kukolja. Tu radi veliki broj nezavisnih profesionalaca, ali oni koji su na ključnim pozicijama su ili najčešće korumpirani, ili imaju ozbiljne profesionalne nedostatke. Potrebno je utvrditi ko je dostojan pravosudnih funkcija, a ko nije, kako bi pravosuđe ozdravilo, jer je to jedini način da ozdravi i cjelokupno društvo”, rekao je Ožegović u izjavi za “Nezavisne novine”.

Šta je trulo u državi

Novinar Nebojša Tomašević kaže da odluka prvostepene komisije da Ranko Debevec bude razriješen funkcije sudije i predsjednika Suda BiH samo dodatno potvrđuje da nam je pravosuđe korumpirano. Do sada su, dodaje Tomašević, zbog lošeg rada te upletenosti u korupciju smjenjivani tužioci, a sada se to prelilo i na sudije.

“Sve ovo nam govori da na ovim prostorima može da se kupi čak i pravda. Smjena Debevca je dokaz da nema nezavisnog pravosuđa niti prave pravde i da je ‘nešto trulo u državi Danskoj’, zbog čega se hitno mora reagovati. Bez nepristrasnog i nezavisnog pravosuđa nema ni prava, ni pravde, ni države”, rekao je Tomašević

Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci zatražilo je jednomjesečni pritvor za muškarca osumnjičenog da je prijetio ubistvom maloljetnom djetetu i roditeljima svoje supruge. Ranije je hapšen zbog slučaja u naselju Lauš.

Kako atv nezvanično saznaje, riječ je o muškarcu koji je i ranije hapšen nakon što je u banjalučkom naselju Lauš svog sina vezao za banderu.

Iz Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci saopšteno je da je pritvor predložen zbog sumnje da je S.R. počinio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, za koje je zaprijećena kazna zatvora od dvije do deset godina.

“Osumnjičeni je 30. juna 2026. godine u Banjaluci uputio prijetnje da će lišiti života maloljetno dijete i roditelje svoje supruge, čime je ugrozio njihovo spokojstvo i duševno zdravlje”, naveli su iz OJT Banjaluka.

Dodaju da je prijedlog za određivanje pritvora upućen zbog naročitih okolnosti koje ukazuju na opasnost da bi osumnjičeni mogao ometati krivični postupak uticajem na svjedoke, kao i zbog bojazni da bi mogao ponoviti krivično djelo.

O prijedlogu za određivanje pritvora odlučivaće sudija za prethodni postupak Osnovnog suda u Banjaluci.

Preduzeće “Alumina”, koje je bilo jemac-platac, a kasnije otkupilo potraživanja po osnovu spornog višemilionskog kredita firmi “Energolinija”, zbog kojeg se bivšem premijeru Republike Srpske Aleksandru Džombiću sudi za zloupotrebu službenog položaja, ne traži njegovo krivično gonjenje niti prema njemu ima bilo kakva potraživanja

To je na suđenju u Okružnom sudu u Banjoj Luci izjavio direktor “Nove Alumine”, pravnog sljednika “Alumine”, Radislav Filipović, koji je saslušan kao svjedok odbrane.

Imovina preuzeta u zamjenu za dug
Filipović je pojasnio da je, nakon kupovine potraživanja po osnovu spornog kredita, “Alumina” preuzela opremu i nekretnine “Energolinije”, čime je, kako tvrdi, nadoknađen iznos izdvojen za otkup potraživanja od firme “Standard Prva”.

– “Alumina” bez energane, koja je bila u sastavu “Energolinije”, ne bi mogla poslovati. Zato je kompaniji bilo u interesu da otkupi potraživanja po kreditu, tim prije što je bila jemac-platac. Ne znam koliko je tačno plaćeno za potraživanja, ali vrijednost preuzete opreme svakako je veća od tog iznosa. Preuzeta su, između ostalog, četiri kotla – rekao je Filipović.

Dodao je da su naknadno izbrisane i hipoteke koje su bile upisane kao obezbjeđenje spornog kredita.

IRB nije tražila naplatu od “Alumine”
Filipović je izjavio da, prema njegovom mišljenju, “Alumina” jeste mogla vraćati sporni kredit, ali da mu nije poznato da je Investiciono-razvojna banka Republike Srpske od tog preduzeća ikada zahtijevala naplatu.

Odgovarajući na pitanje tužioca zbog čega je firma ranije prestala izmirivati obaveze po kreditu, rekao je da pretpostavlja kako je u tom periodu imala i druge finansijske obaveze.

Kredit prodat kroz paket problematičnih potraživanja
Na ranijim ročištima prezentovana je dokumentacija IRB-a Republike Srpske prema kojoj su potraživanja po osnovu spornog kredita, zajedno s potraživanjima još 41 firme, prodata preduzeću “Standard Prva” iz Bijeljine.

Riječ je o portfelju potraživanja nominalne vrijednosti 125.533.870 KM, koji je prodat za 35.629.923 KM.

Kako je ranije navedeno tokom suđenja, “Standard Prva” je nakon kupovine tog portfelja potraživanja nastala po osnovu kredita “Energoliniji” prodala “Alumini” za 35 miliona KM.

Za šta ga tereti tužilaštvo?
Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske optužnicom tereti Aleksandra Džombića da je, kao predsjednik Vlade Republike Srpske i predsjednik Kreditnog odbora Skupštine akcionara IRB-a RS, vršio pritisak na članove Kreditnog odbora da odobre kredit, iako je, prema navodima optužnice, znao da je “Energolinija” bila prezadužena.

Tužilaštvo tvrdi da je to učinio s namjerom da tom preduzeću i njegovim vlasnicima pribavi imovinsku korist.

Prema optužnici, zahtjev za kredit prvobitno je bio odbijen, dok je Odjeljenje za plasmane kredita pravnim licima IRB-a RS dalo mišljenje da se može odobriti kredit do dva miliona KM. Nakon novog zahtjeva i dostavljanja dodatnih garancija, Kreditni odbor preporučio je odobravanje kredita do 6,24 miliona KM, ali je na kraju odobren kredit od 19,4 miliona KM, a odluku o njegovom odobravanju potpisao je Džombić.

Optužnicom se dalje navodi da je kredit isplaćen 31. maja 2012. godine, da je oko 10,6 miliona KM iskorišteno za izgradnju kotla za prelazak s tečno-plinskog na čvrsto gorivo, dok je preostalih oko 8,7 miliona KM, prema tvrdnjama Tužilaštva, izneseno iz Bosne i Hercegovine