Connect with us

Politika

Političari u Srpskoj pozivaju se na EU, a KRŠE NJENE PRINCIPE u vezi sa klevetom

Narodna skupština RS raspravljaće sljedeće sedmice o nacrtu zakona, po kojem bi u Krivični zakonik RS bila vraćena kleveta uz drakonske kazne. Uprkos zabrinutosti medijske zajednice, stručne javnosti i međunarodnih organizacija, namjera Ministarstva pravde RS ostala je ista i pomenuti zakon upućen je u skupštinsku proceduru.

Iako i sam predlagač u obrazloženju nacrta priznaje da EU teži ka dekriminalizaciji klevete, u zakon se uvodi njena kriminalizacija. U obrazloženju predlagač citira i član 10 Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda u kojem stoji da se pravo na slobodu govora može ograničiti ili kazniti usljed specifičnih okolnosti, poput interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta ili javne bezbjednosti. U istom članu, međutim, predviđena je i zaštita sprečavanja otkrivanja obavještenja dobijenih u povjerenju, što institucije ne primjenjuju uvijek, barem ne kada su novinari u pitanju. Osim toga, iako predlagač ističe da EU teži dekriminalizaciji klevete, prećutkuje da i Savjet Evrope, koji citiraju, takođe teži njenoj dekriminalizaciji.

“Savjet Evrope promoviše dekriminalizaciju klevete i pruža uputstva svojim zemljama članicama da osiguraju proporcionalnost zakona o kleveti i njihovog primjenjivanja u odnosu na ljudska prava”, ističu na zvaničnoj stranici te institucije. Savjet Evrope ima stav da bi posebno javni zvaničnici i političari trebalo da imaju viši stepen tolerancije kad je u pitanju javna kritika, pa čak i pretjerivanje.

“Zbog njihove dominantne pozicije, ove institucije ne bi trebalo da budu zaštićene krivičnim zakonom kada su u pitanju klevete i uvredljive izjave”, stoji u Deklaraciji o slobodi političke debate, koju je Komitet ministara Savjeta Evrope usvojio 2004.

Najveći dio političara, čije stranke će odlučivati o pomenutom zakonu, a koje smo kontaktirali, s nelagodom govori o ovom zakonu i obećava da će prije glasanja o konačnom tekstu, kroz javnu raspravu, saslušati argumente medijske zajednice.

Jedini političar koji je decidno za donošenje ovakvog zakona je Nenad Nešić, predsjednik DNSa, koji nam je rekao da je i sam žrtva zlonamjernog pisanja, jer smatra da pojedini mediji crtaju mete na čelo njemu i njegovoj porodici.

“Apsolutno podržavam kriminalizaciju klevete iz razloga što je vrijeme da se stane u kraj kvazinovinarima koji kroz klevetu, laži i obmane nastoje ostvariti lični interes kroz reketiranje pojedinih ljudi koji se nalaze na funkcijama, a sve kroz izmišljene vijesti. Ne razumijem zašto je neko protiv takvog zakona ako svi želimo istinu, jer nikom nije zabranjeno da govori istinu i optuži bilo koga za bilo šta ako posjeduje dokaze”, rekao je Nešić za “Nezavisne”.

Igor Žunić, šef Kluba SNSDa, rekao nam je da SNSD nije za gušenje ni slobode govora, ni slobode medija, i da lično nikad neće podržati propise kojima je to cilj.

“Svi ćemo imati priliku u narednom periodu da kažemo šta mislimo i donesemo rješenje koje je u najboljem interesu za svakog pojedinca u RS. Novinari će imati priliku da sve strahove i sumnje saopšte u javnoj raspravi”, rekao je Žunić.

Nenad Stevandić, predsjednik US, izbjegao je da se direktno izjasni o tome da li je za kriminalizaciju klevete. Pojasnio je da će u pravnom timu stranke raspravljati o zakonu i nakon javne rasprave djelovati u skladu sa impresijama i refleksijama. Na naše insistiranje da li je za uvođenje klevete u Krivični zakonik, ističe da bi prvo trebalo razjasniti na šta se to tačno odnosi.

“Ovdje vidim da se usmjerava stručna rasprava na prestroge kazne. Zato ne bih požurio”, rekao je on.

Dragan Galić, šef Kluba NPSa, takođe je izbjegao direktan odgovor i objasnio da će o tome biti rasprava u Klubu. Spomenka Stevanović, šefica Kluba Demosa, priznala nam je da i sama ima podijeljeno mišljenju o ovom zakonu. Ona smatra da treba zaštititi i slobodu novinara, ali i sankcionisati iznošenje ozbiljnih neistina od strane pojedinih portala.

“Bitno je da su predložene izmjene u formi nacrta i da će biti javna rasprava u kojoj će učestvovati i medijska zajednica i ukupna javnost”, rekla je ona.

U opozicionim partijama decidno su protiv ovog zakona i najavljuju da će se boriti protiv njegovog usvajanja. Branislav Borenović, predsjednik PDPa, rekao nam je da je ovaj nacrt do sada najgori udar na slobodu izražavanja, slobodu misli i medijske slobode.

“Iz samog nacrta jasno se vidi da se ovdje ne radi o ‘čišćenju medijskog prostora’, nego o obračunu sa neistomišljenicima i slobodnim medijima. Očigledno je da se ovim pitanjem nije bavio neko ko poznaje materiju, sve je toliko široko postavljeno da sutra bilo ko može odgovarati, a drakonske kazne će neminovno voditi i ka zatvaranju medija i vrlo moguće i autocenzuri mnogih koji nastupaju u javnosti. PDP se oštro protivi ovom zakonu i osim što ga, naravno, nećemo podržati u NS RS, razmatramo i dalje konkretne korake protiv ovog anticivilizacijskog akta”, rekao nam je on.

Vukota Goveradica, šef Kluba SDSa, kaže da bi kriminalizacija klevete značila vraćanje verbalnog delikta iz vremena bivše Jugoslavije u zakon.

“Ovo su katastrofalna rješenja. Stavljati ovako drakonske kazne to je odlika autokratskih društava. Ja svakako mislim da RS ne bi trebalo da bude takva”, rekao je on. Prema njegovom mišljenju, stvarna namjera je sprečavanje novinara da pišu o aferama vlasti.

Udruženje novinara RS: Nismo konsultovani o kriminalizaciji klevete

Predlagač izmjena i dopuna Krivičnog zakonika nije se konsultovao sa predstavnicima Udruženja novinara RS, rekla je Mira Kostović, potpredsjednica ovog udruženja za Srnu. Ona je istakla da očekuje da se uvaže stavovi profesionalne novinarske zajednice pri kreiranju konačnog dokumenta.

“Udruženje novinara RS će uskoro organizovati javnu raspravu, na kojoj ćemo pozvati ministra, kolege novinare, pravnike, advokate, tužioce i sudije. Najbitnije je da čujemo odgovore na nedoumice koje novinari ističu”, istakla je Kostovićeva.

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ: Vlast se naroda sjeti pred izbore, a Srpsku gura u rekordna zaduženja

Aktuelna vlast u Republici Srpskoj građana se, prema riječima poslanika PDP-a Bojana Kresojevića, sjeti uglavnom pred izbore, dok se istovremeno Srpska suočava sa sve većim zaduženjima, problemima u poljoprivredi i odlaskom stanovništva.

Kresojević je u rubrici „Bez uvijanja“ Jutarnjeg programa BN televizije rekao da vlast vanrednim davanjima pokušava da pridobije penzionere, demobilisane borce, ratne vojne invalide, poljoprivrednike, trudnice i porodice sa djecom.

Prema njegovim riječima, najveći problem predstavlja ubrzano zaduživanje Republike Srpske.

„Budžet se zadužuje milijardama“

Kresojević tvrdi da je prošle godine prvi put u istoriji Srpska imala više od milijardu KM zaduženja budžeta u jednoj godini.

„Već ove godine imamo 2,6 milijardi zaduženja samo budžeta, što sa javnim preduzećima i ustanovama iznosi četiri milijarde KM“, rekao je Kresojević.

On je izrazio sumnju u način na koji se troši pozajmljeni novac, ali i u sposobnost vlasti da u budućnosti servisira sve veće kamate i obaveze.

Posebno je kritikovao povećanje budžetskog deficita, tvrdeći da je Vlada Republike Srpske predložila, a Narodna skupština usvojila rebalans sa deficitom od šest odsto.

„Umjesto da minus u kasi bude kontrolisan, mi imamo deficit od šest odsto. To je suprotno zakonu i krivično djelo“, ustvrdio je Kresojević.

Poljoprivrednici sve teže opstaju

Poslanik PDP-a govorio je i o stanju u poljoprivredi, ocjenjujući da se proizvođači suočavaju sa sve težim uslovima poslovanja.

Kao jedan od problema naveo je smanjenje količina otkupa mlijeka, koje je, prema njegovim riječima, kod pojedinih proizvođača smanjeno i za 30 odsto.

Istovremeno, tvrdi Kresojević, premije nisu povećane u dovoljnoj mjeri, dok su podsticaji u Republici Srpskoj manji nego u Federaciji BiH.

Zbog toga, kako je rekao, pojedini poljoprivrednici razmišljaju o zatvaranju farmi od januara.

Kresojević je naveo i da su predstavnici opozicije tražili posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske posvećenu stanju u poljoprivredi, ali da je skupštinska većina taj zahtjev odbila.

„Imamo 40.000 manje osnovaca“

Govoreći o početku nove školske godine, Kresojević se osvrnuo i na demografske probleme Republike Srpske.

On je ocijenio da je pronatalitetna politika vlasti katastrofalna, navodeći da danas ima oko 40.000 manje osnovaca nego prije 20 godina.

Posebno je ukazao na položaj trudnica i mladih koji, kako tvrdi, zbog nesigurnosti zaposlenja i partijskog zapošljavanja sve češće napuštaju Republiku Srpsku.

„Trudnice se otpuštaju sa posla, pa i u javnim ustanovama, a ambijent zapošljavanja uz stranačku knjižicu i kumovsko-rodbinske veze tjera mlade iz zemlje“, rekao je Kresojević.

Prema njegovoj ocjeni, promjene su neophodne kako bi se zaustavili odlazak stanovništva, ekonomsko propadanje i sve veće zaduživanje.

„Vlast se svog naroda sjeti kada dođu izbori, a između izbora građani ostaju sami sa problemima“, poručio je Kresojević.

Nastavi čitati

Politika

„NEĆU SE NI POČEŠATI!“ Stanivuković odbrusio na prijave zbog čitulja Mladiću “TO NIJE VELIČANJE NEGO DUŽNOST”

Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PSS-a Draško Stanivuković oštro je reagovao na podnošenje krivičnih prijava protiv građana i zvaničnika koji su objavili posljednji pozdrav povodom smrti generala Ratka Mladića. Poručio je da izražavanje pijeteta prema ljudima koji su branili svoj narod ne predstavlja nikakvo „veličanje“, već osnovno ljudsko pravo i dužnost.

„Neću se ni počešati zbog prijava“

Komentarišući navode o procesuiranju, Stanivuković je istakao da izjavljivanje saučešća i odlazak na sahranu predstavljaju elementarno poštovanje žrtve svakog borca.

„Kako bezobrazan termin ‘veličanje’? Šta im to uopšte znači? Mi smo samo rekli ono što je istina — da je to bio general koji nije birao svoj poziv, nego je u najgora vremena taj poziv izabrao njega da brani našu zemlju. I zbog toga što poštujemo žrtvu svakog vojnika i generala koji je bio spreman dati život za Republiku Srpsku, sada nas neko procesuira. Vidite, neću se ni počešati za to“, poručio je Stanivuković.

Ukazivanje na dvostruke aršine

Stanivuković je skrenuo pažnju na evidentne dvostruke aršine u regionu, navodeći da se drugima toleriše nazivanje objekata i ulica po akterima stradanja srpskog naroda:

  • Regionalni nazivi i proslave: Aerodromi, ulice i autoputevi u okruženju nose imena po onima koji su odgovorni za protjerivanje Srba i akciju „Oluja“, što se u javnosti ne karakteriše kao veličanje.

  • Prisvajanje istorije: Podsjetio je da je Povelja Kulina bana pisana ćirilicom, a da je Tvrtko bio srpski vladar, ocijenivši da Sarajevo pokušava poistovjetiti pojam Bosne sa bošnjaštvom.

Tri perspektive jedne istorije

Naglašavajući važnost stvarnog suživota, Stanivuković je istakao da se prošlost na ovim prostorima neizbježno posmatra iz tri različita ugla. Onaj ko je za jedan narod bio branilac, za drugi je predstavljao prijetnju. Zbog toga, kako navodi, nametanje krivične odgovornosti i pritisci ne mogu promijeniti stavove naroda niti doprinijeti pomirenju.

Banjaluka ostaje posvećena građenju budućnosti kroz ekonomiju, sport i kulturu, uz jasnu poruku da srpski narod ima pravo da dostojanstveno i uz dane žalosti isprati svoje generale.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

MILANOVIĆ: SNSD-u ništa nije prioritet, građani najbolje vide šta je urađeno u Banjaluci

Odbornik PDP/PSS-a u Skupštini grada Banjaluka Dragan Milanović odgovorio je na kritike SNSD-a da „Pamp trek“ staza nije prioritet, poručivši da je riječ o još jednom u nizu projekata koje ova stranka proglašava nepotrebnim, dok su, kako tvrdi, brojni problemi iz vremena njihove vlasti godinama čekali rješenje.

Milanović je naveo da bi razumio tvrdnju SNSD-a da određeni projekti nisu prioritet, da se, kako kaže, ista ocjena nije ponavljala za brojne projekte koji su u prethodnom periodu realizovani u Banjaluci.

„Razumio bih da to nije ko zna koja po redu tvrdnja da nešto nije prioritet, što se gradi u Banjaluci“, rekao je Milanović.

Kao projekte koje je SNSD ranije, prema njegovim riječima, takođe smatrao neprioritetnim, naveo je park kod Delte, šetališta uz Vrbas, parkove „Oslobođenja“, „Knjige“ i „Tvrtko“, osvjetljenje Kastela, Kuću Milanovića i vidikovac na Banj brdu.

„A šta je onda prioritet?“

Milanović je potom postavio pitanje šta je, prema politici SNSD-a, trebalo da bude prioritet.

„Most u Česmi? Poplava ga je odnijela 2014. godine. Niko ga nije spomenuo do 2021, kada je SNSD otišao sa vlasti u Banjaluci. Očigledno nije bio prioritet“, naveo je on.

Kao primjer je izdvojio i Centralno spomen-obilježje, navodeći da tokom 20 godina vlasti SNSD-a, kako na republičkom tako i na gradskom nivou, po tom pitanju nije bilo konkretnog pomaka.

„Za 20 godina vlasti SNSD-a i na republičkom i na gradskom nivou niko po tom pitanju nije ništa uradio. Očigledno ni to nije bio prioritet“, rekao je Milanović.

„Dvije godine odbijali sanaciju toplovodne mreže“

Govoreći o komunalnim projektima, Milanović je kao primjer naveo i vodovod Tunjice.

Prema njegovim riječima, vodovod je urađen 2014. godine mimo projekta, što je kasnije dovelo do problema, dok su 2024. i 2025. godine odbijana kreditna zaduženja za njegovo rješavanje.

„Tek nakon pritiska javnosti ove godine završavamo. Šta god oni govorili, činjenica je da im ni to nije bio prioritet“, tvrdi Milanović.

Dodao je da SNSD-u, kako smatra, nije bilo prioritet ni grijanje, jer su dvije godine odbijali da glasaju za sanaciju toplovodne mreže, iako je uz kredit EBRD-a bilo obezbijeđeno više od dva miliona evra grant sredstava.

„Nama je prioritet i infrastruktura i ljudi“

Milanović je poručio da su prioriteti aktuelne gradske vlasti, osim pojedinačnih projekata, i velika ulaganja u infrastrukturu.

„Nama je prioritet i sve gore navedeno, ali i oko 300 kilometara nove vodovodne mreže, stotine kilometara novih puteva, nekoliko hiljada novih rasvjetnih tijela i desetine kilometara novoosvijetljenih ulica“, rekao je on.

Među prioritetima je naveo i podršku porodiljama, subvencije za vrtiće, besplatne udžbenike, besplatan javni prevoz za penzionere, pomoć djeci oboljeloj od dijabetesa i podršku maturantima.

Kako je istakao, među gradskim prioritetima bila je i legalizacija kuća građana, ali i organizacija manifestacija koje, prema njegovim riječima, doprinose turističkoj promociji Banjaluke.

„Građani su ih demantovali“

Milanović smatra da najbolji odgovor na tvrdnje opozicije daju sami građani.

„Satisfakciju predstavlja činjenica da su ih građani demantovali. Građani pale svijeće na Centralnom spomen-obilježju, idu preko mosta, rado dolaze u Kuću Milanovića, idu u parkove, slikaju se na vidikovcu, šetaju uz obalu Vrbasa“, poručio je on.

Prema njegovim riječima, građani svojim korištenjem novih sadržaja pokazuju da su oni bili potrebni.

„Ne mareći za ono što oni pričaju i pamteći da su sve to i oni mogli uraditi, ali nisu“, zaključio je Milanović.

Nastavi čitati

Aktuelno