Samo jedna preporuka sprovedena je u vezi s objavljivanjem informacija o finansijama političkih partija i političkih subjekata koji učestvuju na izborima, stoji u izvještaju Grupe zemalja za borbu protiv korupcije za BiH (GRECO).

Što se tiče transparentnosti finansiranja partija, kako je istaknuto, domaće vlasti predložile su samo djelimična rješenja koja ne zadovoljavaju evropske standarde.

“Na primjer, političke partije su bile u obavezi da vode evidenciju o članarinama i dobrovoljnim prilozima i da izdaju potvrde o tome, da u finansijskim računima uključe beneficije dobijene od povezanih lica i da uspostave mehanizme interne finansijske kontrole”, naveli su oni, uz napomenu da se to nije desilo.

Osim toga, kako je istaknuto, zahtijeva se da se za finansiranje koristi bankarski sistem kojim se uplaćuju iznosi političkim partijama, kao i da se uvede princip jedinstvenog računa kampanje, čime bi se, kako je naglašeno, povećala transparentnost računa i aktivnosti subjekata povezanih sa političkim partijama.

Poseban problem je, kako je naglašeno, nedostatak adekvatnih sankcija za kršenje pravila o finansiranju stranaka.

“Iako je pri Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH osnovana nova Služba za reviziju finansiranja političkih partija, nema dokaza o povećanju finansijskih i kadrovskih resursa dodijeljenih CIK-u za obavljanje njegovih nadzornih funkcija koje se odnose kako na finansiranje partija tako i na izbore, niti je saradnja i koordinacija između CIK-a i poreskih i organa za sprovođenje zakona ojačana na operativnom i izvršnom nivou”, istakli su oni.

Kako ističu, potrebno je nastaviti proces reformi kako bi se dodatno povećala transparentnost političkog finansiranja i podstakla uloga političkih partija kao osnovnog elementa demokratskog sistema.

“GRECO još jednom apeluje na BiH da u potpunosti sprovede osam od devet preporuka na temu II koje ostaju neriješene”, istaknuto je.

Azra Husarić Omerović, novinarka BIRN-a, za “Nezavisne novine” kaže da je finansiranje političkih stranaka transparentno u onoj mjeri u kojoj njima odgovara da to prikažu kako bi pokazali održivost i rad njihove stranke.

“To je ono što je javnosti dostupno putem stranice CIK BiH, odnosno iz finansijskih izvještaja objavljenih na njihovoj stranici. Međutim, problem u praćenju njihovog finansiranja nastaje u situaciji da CIK BiH ne može provjeravati ništa izuzev onoga što su oni dostavili kroz svoj izvještaj. Zbog toga javnosti, ali ni organizacijama koje prate finansijske tokove nisu poznati dodatni izvori finansiranja izuzev onim pojedincima koji se bave istraživanjima i uspiju doći do takvih navoda i dokaza”, ističe ona.

Kako navodi, primjer netransparentnog finansiranja su i donacije koje se dostavljaju u kešu za potrebe finansiranja terenskih aktivnosti, aktivista, druženja, naročito u predizbornoj kampanji, ali i organizovanje događaja od strane drugih lica, a koji se koriste u svrhu promocije političke stranke.

“Sve je ovo vidljivo ukoliko pogledamo koliko je koštala predizborna kampanja u vidu promocije, a koliko je stvarni prikazani trošak te političke stranke”, zaključuje Husarić Omerovićeva.