Njemačka nije uspjela da osvoji nestalno mjesto u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija za mandatni period 2027-2028, što predstavlja značajan diplomatski udarac za vladu kancelara Fridriha Merca.

Na glasanju u Generalnoj skupštini UN-a prednost su dobile Austrija i Portugal, koji su osvojili dvije pozicije namijenjene grupi zapadnoevropskih i drugih država.

Ovakav ishod izazvao je veliku pažnju u njemačkim političkim i diplomatskim krugovima, posebno zato što je Berlin važio za jednog od ozbiljnih kandidata zahvaljujući dugogodišnjem angažmanu u okviru Ujedinjenih nacija i statusu jednog od najvećih finansijskih donatora ove organizacije.

Kritike zbog bliskih odnosa sa Izraelom

Prema ocjenama brojnih analitičara i diplomatskih izvora, jedan od razloga neuspjeha mogla bi biti njemačka politika prema Bliskom istoku, odnosno snažna podrška Izraelu tokom rata u Gazi. Pojedine države članice UN-a smatraju da je Berlin zauzeo previše jednostranu poziciju, što je uticalo na spremnost dijela zemalja da podrže njemačku kandidaturu.

Kritičari ističu da je upravo njemački stav prema izraelskoj vojnoj operaciji u Gazi posljednjih mjeseci izazivao nezadovoljstvo među brojnim članicama UN-a, posebno u zemljama Globalnog juga, koje su tražile uravnoteženiji pristup sukobu.

Berlin pominje i ruski uticaj

Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful ocijenio je da su na ishod glasanja mogli uticati različiti geopolitički faktori, uključujući i ruske diplomatske aktivnosti. On je naglasio da Njemačka ostaje posvećena međunarodnoj saradnji i multilateralizmu bez obzira na rezultat izbora.

Vadeful je ranije tokom kampanje isticao da Njemačka želi da djeluje kao posrednik i branilac međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, te da je spremna da preuzme dodatnu odgovornost u rješavanju globalnih kriza.

Ambicije za veću ulogu u UN-u

Njemačka je u više navrata bila nestalna članica Savjeta bezbjednosti, posljednji put tokom mandata 2019-2020. godine. Berlin godinama zagovara reformu ovog tijela i zalaže se za veće učešće država iz Afrike, Azije i Latinske Amerike u njegovom radu.

Njemačke vlasti često ističu da Savjet bezbjednosti treba bolje da odražava političku realnost 21. vijeka, a ne odnose snaga uspostavljene nakon Drugog svjetskog rata, navodi “Anadolija”. Takođe, Berlin je jedan od najglasnijih zagovornika povećanja zastupljenosti zemalja Globalnog juga u najvažnijem bezbjednosnom tijelu UN-a.

Poraz koji otvara nova pitanja

Neuspjeh na izborima predstavlja neugodan trenutak za njemačku diplomatiju, koja je posljednjih mjeseci intenzivno lobirala za podršku među članicama UN-a. Iako zvanični Berlin naglašava da će nastaviti aktivno da učestvuje u radu Ujedinjenih nacija, rezultat glasanja pokazao je da međunarodni odnosi postaju sve složeniji i da tradicionalni politički uticaj više nije garancija uspjeha u globalnim institucijama.

Za mnoge posmatrače, ovaj ishod predstavlja i signal da se geopolitičke podjele oko rata u Gazi i odnosa prema Izraelu sve snažnije odražavaju na rad međunarodnih organizacija, uključujući i Ujedinjene nacije.