Connect with us

Banjaluka

Polumaratonska trka: Pogledajte koje ulice će danas biti zatvorene u Banjaluci

Povodom održavanja sportske manifestacije „Run and More Weekend“ festivala, u okviru kojeg će se održati polumaratonska trka, Gradska uprava Banjaluka obavijestila je građane da će od 3. do 4. juna doći do izmjene u režimu odvijanja saobraćaja.

–3. juna u vremenskom periodu od 16 do 22 časa biće obustavljen saobraćaj u sljedećim ulicama: Ulica dr Mladena Stojanovića (od Ulice Trive Amelice do Ulice olimpijskih pobjednika), Ulica olimpijskih pobjednika (na dijelu od Bulevara srpske vojske do Ulice kralja Petra 1 Karađorđevića), Ulica Gundulićeva (na dijelu od Aleje Svetog Save do Ulice Olimpijskih pobjednika) i Ulica kralja Petra 1 Karađorđevića, (od Ulice olimpijskih pobjednika do Aleje svetog Save).

Na linijama javnog prevoza putnika vrše se sljedeće korekcije trase:

-autobusi koji saobraćaju Ulicom dr Mladena Stojanovića i kralja Petra 1 Karađorđevića, biće preusmjereni iz Ulice kralja Petra I Karađorđevića lijevo u Ulicu Vuka Karadžića, desno u Prvog krajiškog korpusa, kralja Petra II i Trive Amelice i dalje postojećom trasom, u povratku istim ulicama u suprotnom smjeru,

-republičke linije javnog prevoza putnika iz smjera Čelinca biće preusmjerene iz Bulevara vojvode Stepe Stepanovića u Bulevar vojvode Petra Bojevića i Bulevar srpske vojske te dalje registrovanom trasom u povratku istim ulicama u suprotnom smjeru i linije javnog prigradskog i republičkog prevoza iz smjera sjevera izvrši skraćenje trase linija do stajališta „Malta“.

-4. juna u vremenskom periodu od sedam do 11 časova doći će do obustave saobraćaja u sljedećim ulicama: kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Bulevara cara Dušana do Ulice  olimpijskih pobjednika, Bulevar cara Dušana, na dijelu od Ulice krajiških brigada do Ulice Teodora Kolokotronisa, Ulica Jovana Dučića, na dijelu od Bulevara cara Dušana do Ulice srpskih pilota, Ulica srpskih pilota, na dijelu od Ulice Jovana Dučića do Ulice Milana Radmana, Ulica Milana Radmana, na dijelu od Ulice srpskih pilota do Ulice kralja Petra drugog, Ulica prvog krajiškog korpusa, na dijelu od Vidovdanske ulice do Ulice olimpijskih pobjednika, Ulica kralja Petra II, na dijelu od Ulice Milana Radmana do Ulice Trive Amelice, Ulica Trive Amelice, na dijelu od Ulice kralja Petra II do Ulice Dr Mladena Stojanovića, Ulica Dr Mladena Stojanovića, na dijelu od Ulice Trive Amelice do Ulice olimpijskih pobjednika, Ulica olimpijskih pobjednika, na dijelu od Ulice prvog krajiškog korpusa do Bulevara srpske vojske, Gundulićeva ulica, Ulica Gavre Vučkovića, Ulica majke Jugovića, na dijelu od Ulice Gavre Vučkovića do Bulevara vojvode Stepe Stepanovića, Bulevar vojvode Stepe Stepanovića, na dijelu od Ulice majke Jugovića do Ulice cara Lazara, Ulica cara Lazara, na dijelu od Bulevara vojvode Stepe Stepanvića do Patre, Ulica Patra, do Ulice Teodora Kolokotronisa, Ulica Teodora Kolokotronisa, na dijelu od Ulice Patre do Bulevara cara Dušana, Kninska ulica, Vidovdanska ulica, Aleja svetog Save od kružnog toka sa Gundulićevom do raskrsnice sa Ulicom kralja Petra 1 Karađorđevića i Ulica Vuka Karadžića.

Na linijama javnog prevoza putnika vršiće se sljedeće korekcije trase:

-linije broj 1 i 6 se preusmjeravaju iz Ulice braće Pišteljića u ulice Ivana Gorana Kovačića, Krajiških brigada i dalje postojećom trasom, u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,

-linije 3 i 3b iz Bulevara vojvode Stepe Stepanovića u Bulevar Desanke Maksimovića, novoizgrađeni istočni tranzita do kružnog toga sa Ulicom Cara Lazara,

-linija broj 7 se preusmjerava iz Ulice Skendera Kulenovića u ulice Solunsku, Omladinsku, Krajiških brigada, Ranka Šipke i dalje postojećom trasom, u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,

-linija broj 8 se preusmjerava iz Ulice braće Pišteljića u ulice Ivana Gorana Kovačića, Krajiških brigada, Omladinska, Solunska, Skendera Kulenovića i dalje postojećom trasom, u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,

-linije broj 9 i linija Banjaluka – Ljubačevo  se preusmjeravaju iz Bulevara Srpske vojske u Bulevar vojvode Petra Bojovića, Bulevar Desanke Maksimović, novoizgrađeni dio istočnog tranita, Ulicu Gavrila Principa, Vojvode Pere Krece i dalje postojećom trasom, u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,

-linija broj 9B se preusmjerava iz Bulevara Petra Bojevića pravo Bulevarom srpske vojske i dalje postojećem,

-linije broj 12, 19, 39 i 39a se preusmjeravaju u Ulicu Krajiških brigada do kružnog toka kod Gimnazije i nazad istom trasom u obrnutom smjeru,

-linije broj 10 i 13 se preusmjeravaju iz Bulevara srpske vojske u Bulevar vojvode Petra Bojovića, Bulevar Desanke Maksimovića, novoizgrađeni dijelom istočnog tranzita do Cara Lazara, Gavrila Principa i dalje postojećom trasom, u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,

-linije broj 13a i 13c se preusmjeravaju iz Ulice braće Pišteljića u ulice Ivana Gorana Kovačića, Krajiških brigada, do kružnog toka i nazad istom trasom obrnutim redoslijedom,

-linija broj 13b se preusmjerava iz Ulice Knjaza Miloša u ulice Ivana Gorana Kovačića, Krajiških brigada, Omladinska, Solunska, Skendera Kulenovića, Radoje Domanovića i dalje postojećom trasom, u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,

-linija broj 13p se preusmjerava ulicama Krajiških brigada, Omladinska, Radoje Domanovića, Gavrila Principa i novoizgrađenim dijelom istočnog tranzita do okretnice u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,

-linija broj 14 se preusmjerava tako da autobusi saobraćaju ulicama Srpskih ustanika, Jug Bogdana, Bulevar Desanke Maksimovića, Bulevar Petra Bojevića, Bulevar srpske vojske, Ivana Gorana Kovačića, Krajiških brigada do kružnog toka kod Gimnazije, u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,

-linija broj 14 b se preusmjerava iz Bulevara Petra Bojevića pravo u Bulevar srpske vojske i dalje postojećem,

-linija broj 17 se preusmjerava iz Krfske ulice u novoizgrađeni istočni tranzit, Gavrila Principa, Branka Morače, Skendera Kulenovića, Solunska, Omladinska, Karađorđeva i dalje postojećom trasom, u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,

-linija broj 17 a i 20 se preusmjeravaju iz Bulevara vojvode Petra Bojovića, Bulevar srpske vojske, Ivana Gorana Kovačića, Krajiških brigada i dalje postojećom trasom, u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,

-linije javnog prigradskog i republičkog prevoza iz smjera Bronzanog Majdana se preusmjeravaju ulicama Krajiških brigada, Ivana Gorana Kovačića i dalje postojećom trasom prema stanici,

-linije javnog republičkog prevoza iz smjera Čelinca se preusmjeravaju Bulevarom srpske vojske i dalje postojećom trasom i

-linije javnog prigradskog i republičkog prevoza iz smjera sjevera izvrši skraćenje trase linija do stajališta „Malta“.

Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja regulisanje i preusmjeravanje saobraćaja vršiće se na propisan način od strane pripadnika službenih lica MUP-a RS.

Mole se svi učesnici u saobraćaju za oprez i razumjevanje, zbog otežanog odvijanja saobraćaja za vrijeme održavanja sportske manifestacije „Run and More Weekend“ festivala.

Related Topics:

Banjaluka

TANJA PALAČKOVIĆ PROSLAVILA NIKOLJDAN! “Sveti Nikola nas uči da darujemo druge”

Danas, 19. decembra, Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Nikolu Čudotvorca, jednog od najpoštovanijih svetitelja među pravoslavnim vernicima. Ovaj dan je posebno značajan za mnoge porodice koje ga slave kao svoju krsnu slavu, među kojima je i odbornica PDP-a u Skupštini Grada Banja Luka, Tanja Palačković.

Palačkovićeva je u svom domu okupila porodicu, prijatelje i goste kako bi zajednički obeležili ovaj važan praznik. Tom prilikom istakla je značaj porodičnog okupljanja i tradicije koju Sveti Nikola simbolizuje.

– “Ovo je krsna slava moje porodice i blagoslovljeni smo da se okupljamo svake godine i da nas svake godine ima sve više. Sveti Nikola nam je ostavio u amanet da danas darujemo druge, pa je ovo poseban dan i za sve najmlađe. Braćo, neka nam je srećna krsna slava!” – poručila je Palačkovićeva uz simbolično posluženje gostiju i poklone za najmlađe.

Ovaj dan, osim porodičnog slavlja, podseća na humanost i nesebično deljenje, što je u duhu Svetog Nikole. Mnogi vernici na ovaj praznik nastoje da pomognu onima kojima je pomoć potrebna, što je tradicija koju je i Tanja Palačković posebno naglasila.

Sveti Nikola Čudotvorac, poznat kao zaštitnik dece, moreplovaca i putnika, svojim primerom pokazuje put milosrđa, pa je Nikoljdan postao simbol radosti i solidarnosti među pravoslavnim vernicima.

Nastavi čitati

Banjaluka

NEBOJŠA DRINIĆ “Praznično jutro i Nikoljdan – krsna slava moje porodice”

Odbornik PDP-a Nebojša Drinić uputio je čestitke svim vjernicima koji danas slave Svetog Nikolu, prisjećajući se porodične tradicije i duhovnog nasljeđa svog kraja.

„Praznično jutro i Nikoljdan – krsna slava moje porodice – uvijek dočekujemo s radošću i ponosom. Brat i ja zajedno smo bili u crkvi u Razboju, gdje smo kao djeca prvi put molili Boga i duhovno sazrijevali. Danas radost dijelimo s našim bratancem Markom, podsjećajući ga na naše korijene.

S posebnim ponosom pričamo o našem pretku, Đurađu Driniću, prvom svešteniku i neimaru crkve u našem selu. On je ostavio neizbrisiv trag, a duh Svetog Nikole, koji simbolizuje dobrotu, skromnost i milosrđe, vodi nas kroz život.

Srećna i od Boga blagoslovena slava svim poštovanim domaćinima i dragim ljudima!“ – poručio je Drinić.
Banjaluka24

Nastavi čitati

Banjaluka

VESELIN MIŠINIĆ KNJIŽEVNIK “Banjaluka je NAJSRPSKIJI grad na Balkanu”

Književnik Veselin Mišnić i njegov roman “Drugom stranom tišine” ovogodišnji je dobitnik nagrade “Đuro Damjanović”, Udruženja književnika Republike Srpske – Podružnica Banjaluka.

Priznanje mu je uručeno u Kući Milanovića. Bio je to povod  da sa ovim književnikom zavidne bibliografije razgovara i ekipa portala Banjaluka.net.

Kolašinac po rođenju, sa beogradskom adresom, iskazuje to i u svom govoru odnosno pisanju, ekavica ili ijekavica, za njega nije bitan izgovor srpskog jezika, bitno je da razgovaramo. Do sada je objavio 50 knjiga (romana, zbirki pripovijedaka, poezije, satire, kritika i eseja).

Prevođen je na dvadeset stranih jezika i zastupljen u svim značajnijim književnim antologijama, zbornicima i almanasima. Višestruko je nagrađivan za svoje književno djelo, član je Udruženja književnika Srbije i ima status istaknutog umjetnika.

Koliko Vam znači nagrada koju dodjeljuje Udruženje književnika Republike Srpske, Podružnica Banjaluka? Povezuje li Vas još nešto, osim dobijenog priznanja, sa ovim krajevima ?

Mišnić: …Činjenica je da je ovo moja prva književna nagrada koju sam dobio u Republici Srpskoj i koja nosi ime istaknutog književnika iz Banja Luke Đura Damjanovića. Činjenica je takođe da sam dobio niz značajnih književnih nagrada poput nagrade Milan Rakić, Simo Matavulj, Radoje Domanović, Srboljub Mitić i još mnogo drugih, što u Srbiji, što u Crnoj Gori, ali kažem meni je ova nagrada posebno draga jer sam je dobio u najsrpskijem gradu na Balkanu, dakle u Banja Luci. Draga mi je što sam kao mlad pisac poznavao Đuru dok je boravio u Beogradu. Kasnije kada se vratio da živi u rodnoj Banjaoj Luci, nisam ga više sretao. Đuro je umro prije 15 godina, a Udruženje Književnika Srpske, Podružnica Banja Luka je ustanovilo ovu nagradu u znak sjećanja na velikog boema i nesvakidašnjeg čovjeka i književnika Đuru Damjanovića. Đura je bio i ostao značajno ime u okvirima sveukupne srpske književnosti i jako je dobro da je Banja Luka kao njegov zavičajni grad, prepoznala značaj ovog pisca, kao pravog naslednika Kočića i Ćopića. Sa ovim krajevima me povezuje mnogo toga, prije svega jezik naroda, koji se ne razlikuje od onog iz mojeg zavičaja (Mojkovac- Crna Gora), povezuje me kultura govora, nasleđe i vjera pravoslavna, i nekolicina pisaca i prijatelja koji žive u Banja Luci.

Pomenuću neke: Zoran Kostić, Miladin Berić, Živko Vujić, dr. prof. Duško Pevulj, dr. prof . Đorđe Vuković, pjesnikinja Neda Gavrić…

Nagradu ste dobili za knjigu proze „Drugom stranom tišine“ , to je Vaša 50. knjiga po redu, koja obuhvata pet decenija pisanja. Unutar korica je 120 tema i nevjerovatnih 4200 sentenci, i mudrih misli. Šta Vas inspiriše na toliko količinu zapisa?

Mišnić: Ovo je jedna od onih rijetkih knjiga koje se napišu jednom ili nikad. Ja sam ovu knjigu od 550 strana, u fragmentima sklapao preko 40 godina a intezivno sam na tekstu u njoj radio poslednjih pet godina. Znate, knjige umiru kao i ljudi, neke mnogo prije od njihovih autora, neke se otrgnu od života stvaraoca i krenu nekim svojim putem, ne mareći za protok vremena. Vjerujem da je ovo jedna od takvih knjiga. Ovakve knjige su dokaz da pisci mislioci nijesu protjerani iz književnosti, da ih još ima, mada rijetko. Današnja književnost je nažalost prepuna trivijalija, svakojakog mešeteranja, ispraznosti, lišena je ljepote jezika i ljepote pisanja, forma i sadržinska struktura su krajnje pojednostavljeni i ogoljeni. Knjige vizuelno izgledaju kao bombonjere, mada u bombonjerama ima kakav –takav sadržaj a ove knjige koja se prodaju u konditoraju, po samoposlugama, trafikama, sem celofana u koji su upakovane, nemaju ni jedan sadržaj vredan pomena, naravno mislim u književnom smislu. Prava književnost je nešto drugo, i nešto više. Umjetnost prije svega.

U obrazloženju stručnog žirija za nagradu “Đuro Damjanović” stoji: “U žanrovskom smislu ova zbirka misli i fragmenata najbliža je “Znakovima pored puta “Ive Andrića i predstavlja štivo koje će mnogi držati uz uzglavlje,…”. Koliko godi poređenje sa Nobelovcem?

Mišnić: Svako poređenje sa velikim piscima prija. Neke moje ranije knjige su poređivane, recimo sa Ernestom Sabatom, Emilom Sioranom, Danilom Kišom, Mešom Selimovićem, a evo ova i Andrićevim “Znakovima”. Smatram da svaki pisac, ali i svaki čovjek ima neke svoje “Znakove pored puta”. Vidljive ili nevidljive. Makar i djelovalo sve asocijativno sličnost možda postoji samo u domenu promišljanja. Sve drugo nema sličnosti, ali kako god bilo, priznajem: ovo su moji “znakovi”.

Slobodan ste umjetnik. Isključivo se bavite književnim radom. Koliko je važno umjetniku da bude slobodan u svakom smislu, za njegov kraetivan rad i kako ste se Vi izborili za takav status i mogućnost da se bavite isključivo književnim radom?

Mišnić: Rano sam prestao da se bavim pedagoškim radom i profesurom. Opredelio sam se za književnost i tim putem, kakav god on bio, idem poslednjih 50 godina. Sloboda je nužno relativan pojam. Ako pisac dosegne prag samosvojnosti, to je za njega sloboda. Izbori nas nekada vode i na pogrešnu stranu. Vreme na kraju presudi, jesmo li ili nijesmo izabrali pravi put. Pedeset mojih knjiga u raznim žanrovima daju odgovor na ovo pomalo hipotetičko pitanje.

“Ubi me prejaka reč”, zapisa čuveni Branko Miljković. S obzirom da pišete aforizme i kroz jedno kritičko oko posmatrate svijet oko sebe, koliko danas vodimo računa šta ćemo reći ili zapisati? Danas, kada svako ima priliku da iznese mišljenje. Da li je riječ umjetnika u tom smislu obezvrijeđena?

Mišnić: Miljlković je takođe napisao: Putuj, pevaj, prkosi/ Samo te pesma hoće/ Ali dok pevaš ko će/ Tvoje breme da nosi./ Javna riječ, ona zapisana je obavezujuća, to je piščeva testamentarna oporuka. Satira je samo jedan od književnih žanrova gdje sam se ja u jednom periodu stvaralaštva iskazivao. Jer, kako neko reče: kratka riječ dugim mislima daje povoda. A aforizam kao najkraća književna forma ima više uloga i više značenja. To je bila i moja šansa da budem oštar kada je trebalo i gdje je trebalo. Osjećao sam se ugodnije u svojoj koži. Ova ekspanzija društvenih mreža je obezvrijedila svako kritičko mišljenje. Riječi su potrošna roba i svako se oseća prozvanim i pozvanim da daje neki svoj sud, bilo da je reč o društvenim ili kolokvijanim pitanjima svakodnevice. Tu je prvo stradao jezik. Potom pismenost i onda ne sledi ništa drugo do sunovrat istinske kreativnosti. Da li je neko pisac ako piše jelovnike?

Piše: Marina Majkić Miletić

Banjaluka.net

Nastavi čitati

Aktuelno