Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da posebni kolektivni ugovor za zaposlene u javnim ustanovama u oblasti zdravstva donosi važna unapređenja procesa rada i povećanja prava radnika.

Šeranić je u intervjuu Srni rekao da je tim dokumentom predviđeno povećanje naknade za noćni rad sa 30 na 40 odsto.

“Prihvatili smo i prijedlog sindikata da za mjesta pod posebnim rizikom naknada iznosi od dva do 20 odsto, a bila je do 15 odsto”, rekao je Šeranić.

On je naveo da je posebno značajna mjera da se zdravstvenim radnicima koji rade u izrazito nerazvijenim i nerazvijenim lokalnim zajednicama omogući naknada na platu do 25 odsto.

“To je bio i zahtjev načelnika manjih lokalnih zajednica kako bi mogli da privuku i zadrže zdravstvene radnike”, dodao je Šeranić.

On je naveo da su, po zahtjevu sindikata, kolektivnim ugovorom i vozačima hitnih sanitetskih vozila odobrene naknade za obavljanje tog posla.

“Definisali smo i da su zdravstvene ustanove u obavezi da u roku od 60 dana donesu pravilnik o određivanju stimulacija zdravstvenim radnicima kako bi sve bilo jasno i transparentno. Imali smo dobru saradnju sa sindikatom u okviru pregovora”, naglasio je Šeranić.

ZAVRŠETAK RADOVA NA BOLNICI U TREBINJU U POSLJEDNJEM KVARTALU OVE GODINE

Šeranić je rekao da radovi na novoj bolnici u Trebinju napreduju dobrom dinamikom, podsjetivši da su završeni građevinsko-konstruktivni radovi i da su u toku radovi na unutrašnjosti objekta.

“Trenutno se radi na nabavci opreme, s obzirom na to da je potrebno da se poruči prije kako bi se mogla instalirati i kako bi zdravstveni radnici mogli da prođu obuku”, naveo je Šeranić.

On je dodao da grad Trebinje završava poslove kada je riječ o kanalizacionoj i elektromreži, te ostale stvari u vezi sa logistikom.

“Nadam se da ćemo u skladu sa ugovorom završiti sve poslove”, rekao je Šeranić.

On je istakao da se u posljednjem kvartalu ove godine može očekivati završetak svih radova na novom objektu bolnice, kao i svih ostalih poslova.

“U okviru ugovora predviđeno je da se obavi i edukacija zdravstvenih radnika za nove aparate koje će koristiti. Ima mnogo stvari koje je potrebno završiti u skladu sa ugovorom. Očekujem da bi to moglo biti u posljednjem kvartalu ove godine”, dodao je Šeranić.

On je ocijenio da će izgradnjom nove bolnice u Trebinju biti unaprijeđeni uslovi rada, što je jedan od segmenata sprečavanja odlaska medicinskih radnika.

“Osim toga, i posebni kolektivni ugovor i sve ono što govorimo o platama je paket kojim pokušavamo da obezbijedimo ostanak zdravstvenih radnika u Srpskoj”, rekao je Šeranić.

On je ukazao da je važno završiti poslove kada je riječ o bolnici u Prijedoru i dobiti idejno rješenje za rekonstrukciju i dogradnju ove zdravstvene ustanove.

“Razgovarali smo sa menadžmentom bolnice, ali i grada Prijedora koji su se aktivno uključili u ovaj posao, tako da se nadam da ćemo uskoro dobiti takvu vrstu idejnog projekta. U nekoliko navrata Vlada je pomogla prijedorskoj bolnici za određene hitne stvari. Međutim, ovdje treba ozbiljno pristupiti projektu kako bi zdravstveni radnici i pacijenti mogli da dobiju kvalitetniju zdravstvenu zaštitu”, rekao je Šeranić.

On je dodao da je dobra saradnja Vlade i Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju “Dr Miroslav Zotović”, te da se uskoro očekuje otvaranje ortopedije na lokaciji u Slatini, ali i banjsko-rekreativnog centra u Srpskim toplicama.

POVEĆANJEM PLATA DO UNAPREĐENJA EKONOMSKO-SOCIJALNOG STATUSA RADNIKA

Šeranić je podsjetio da će medicinskim sestrama i tehničarima od januarske plate primanja biti povećana za 100 KM, što je učinjeno na zahtjev sindikata.

“Za to će trebati dodatno da se izdvoji 15 miliona KM i taj će novac biti obezbijeđen. Ne smijemo doći u situaciju, kao što se to desilo u jednom domu zdravlja, da se smanjuju koeficijenti zdravstvenim radnicima. To se ne smije dovoditi u pitanje”, rekao je Šeranić.

On je naveo da će povećanjem plata od 10 odsto svim zdravstvenim radnicima od 1. aprila na inicijativu predsjednika Srpske Milorada Dodika biti projektovano ono što je sindikat očekivao iz aspekta povećanja plata.

Šeranić je rekao da Republika Srpska za povećanja plata u zdravstvu treba da obezbijedi dodatnih oko 53 miliona KM, te dodao da će Ministarstvo nastaviti da radi na unapređenju ekonomsko-socijalnog položaja zdravstvenih radnika.

NOVE USLUGE NA NIVOU PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Resorni ministar je naveo da je Fond zdravstvenog osiguranja ove godine planirao više aktivnosti kada je riječ o uvođenju novih usluga u primarni nivo zdravstvene zaštite.

“Oni su predvidjeli u ovoj godini proširenje ugovora domova zdravlja za određene usluge. Na primjer, da usluge centara za mentalno zdravlje u vezi sa problemima djece sa govorom ili iz autističnog spektra poremećaja prebacimo na nivo domova zdravlja”, rekao je Šeranić.

On je dodao da je važno da se u okviru domova zdravlja planiraju i usluge za rano otkrivanje šećerne bolesti ili drugih hroničnih oboljenja.

“Radićemo i na ranom tretmanu i prepoznavanju simptoma depresije”, rekao je Šeranić.

NA TREZORSKI SISTEM POSLOVANJA NIJE PREŠLO OSAM DOMOVA ZDRAVLJA

Šeranić je naveo da je prošle godine obezbijeđena isplata oko 51 milion KM za dugovanja domova zdravlja kako bi prešli na trezorski sistem poslovanja, te dodao da još osam domova zdravlja nije ušlo u taj sistem poslovanja.

“Neki to nisu učinili zbog neusvajanja opštinskih budžeta, što će biti učinjeno u
narednom periodu. Neki su svoj ulazak u trezor pomjerili za 1. februar, a neki nisu završili proces donošenja odluka, tako da ćemo i sa njima nastaviti da radimo”, rekao je Šeranić.

On je naglasio da je važno što je obezbijeđeno da domovi zdravlja više nemaju dugovanja prema Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje, tako da radnici mogu bez problema da odlaze u penziju i da im staž bude povezan.

OMOGUĆITI MAKSIMALNU BEZBJEDNOST RADNICIMA U ZDRAVSTVU

Govoreći o inicijativi Udruženja doktora porodične medicine da u Krivični zakonik bude uvedeno krivično djelo napad na lice zaposleno u zdravstvenoj ustanovi, Šeranić je rekao da Ministarstvo to podržava i da svi zajedno treba da rade na tome da radnicima u zdravstvu bude omogućena maksimalna bezbjednost u obavljanju njihovih radnih zadataka.

“Radnici socijalne zaštite takođe se dovode u pojedinim situacijama u vrlo izazovne bezbjednosne situacije. Ne smijemo dozvoliti da dolaze u situacije u kojima će im biti narušena bezbjednost”, zaključio je Šeranić.

Sedam ukrajinskih dronova kamikaza pogodilo je grad Energodar u kojem se nalazi Zaporoška nuklearna elektrana, saopšteno je iz ove elektrane.

“Danas je zabilježeno sedam pokušaja ukrajinskih oružanih snaga da napadnu Energodar koristeći bespilotne letjelice kamikaze. U gradu nema žrtava ni požara”, rekla je portparol elektrane Jevgenija Jašina za RIA Novosti.

Ona je precizirala da napadi dronovima nisu zahvatili teritoriju nuklearne elektrane.

“Situacija u gradu i elektrani je pod kontrolom, ali rizik od novih napada ostaje”, istakla je Jašina.

Carina i državno tužilaštvo u Njemačkoj preduzeli su mjere protiv krijumčarenja i nezakonitog rada u građevinarstvu. U velikim pretresima uhapšene su tri osobe, saopštili su njemački carinici.

“Istražitelji finansijske kontrole nezakonitog zapošljavanja pri Glavnoj carinskoj kancelariji u Giesenu, mjesto Kasel, pod nadležnošću Kancelarije javnog tužioca u Kaselu, danas su uspjeli zadati uspješan udarac nezakonitom zapošljavanju u građevinskoj industriji i krijumčarenju stranaca. Dva istražna kompleksa, sažeta pod kodnim nazivom “Honeypot”, dovela su do tri hapšenja.

Dvojica bh. državljana i Nijemac starosti između 55 i 66 godina uhapšeni su u Kaselu i privedeni sudiji. To su ljudi iza scene koji su odgovorni. Više od 300 službenika istovremeno je pretražilo 21 stambeni i poslovni prostor u Hesenu, Bavarskoj i Bremenu”, navodi njemačka carina u saopštenju.

Pretresi u Sloveniji

I u Sloveniji su tamošnje vlasti na temelju zahtjeva za pravnu pomoć državnog tužilaštva pretražile računovodstvenu kancelariju te kuće i poslovne prostore tamošnjih nalogodavaca.

Mjeru je koordinisala Agencija Evropske unije za kazneno-pravnu ssradnju (Eurojust) u Den Hagu. Optuženi su optuženi za kriminalnu i trgovačku prevaru, utaju poreza i doprinosa u milionskim iznosima, te krijumčarenje stranaca.

Tvrdi se da su lažno prijavili svoje pretežno bh. građevinske radnike slovenskim “fiktivnim firmama” i slali ih na gradilišta u Njemačku koristeći radne papire koje su tamo dobili na prevaru.

Fiktivni računi i ugovori

Time su prikriveni stvarni poslodavački odnosi i izbjegnuto plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje u Njemačkoj. Istovremeno se navodi da su preko takozvanih “uslužnih firmi” u Njemačkoj i inostranstvu više godina dobijali fiktivne račune za ugovore o gradnji milionske vrijednosti i unosili ih u računovodstveni sistem.

Nakon što su lažni računi plaćeni, novac je podizan u gotovini, vraćan optuženicima, a oni su njime isplaćivali neprijavljene plate.

“Današnjoj zapljeni prethodile su opsežne tajne istrage o djelimično isprepletenim korporativnim strukturama”, rekao je Mihael Bender, portparol glavne carinske kancelarije u Giesenu.

U drugom istražnom kompleksu takođe se navodi da su počinitelji koristili lažne fakture takozvanih “uslužnih firmi” iz Njemačke i Slovenije za prikupljanje neprijavljenog novca kako bi nezakonito obavljali građevinske poslove velikih razmjera.

Šteta od 12 miliona evra

U oba slučaja počinitelji su postupali izrazito konspirativno kako bi prikrili kaznena djela. “Trenutno pretpostavljamo da je ukupna šteta oko 12 miliona evra”, rekao je Mihael Bender.

U pretresima su izuzeti brojni dokazi, uključujući računare i mobitele. U radničkom smještaju zatečeno je devet građevinskih radnika koji su ilegalno boravili u Njemačkoj na temelju navodno lažno dobijenih radnih viza.

Predani su imigracijskim vlastima. U svrhu osiguranja imovine izrečeno je zadržavanje u visini utvrđene štete. U tu svrhu carina je zaplijenila račune i nepodmirena dugovanja. Osim gotovine, interventne službe zaplijenile su i tri vozila (lična vozila) te uređaj za elektrošokove, prenosi “Fenix-Magazin”.