Connect with us

Svijet

POPLAVLJENA SAHARA: Pogledajte zadivljujući prizor koji se rijetko viđa (Video)

Sahara obično primi samo nekoliko centimetara kiše godišnje, a kasni ljetnji pljuskovi su veoma rijetki.

Jedna od najsušnijih pustinja na svetu, Sahara, doživela je neviđene poplave nakon što su jake kiše pogodile jugoistočni Maroko. Ovo je prvi put u nekoliko decenija da je ovaj pustinjski region iskusio toliku količinu padavina, pretvarajući pješčane dine u pejzaž ispunjen jezerima.

Sahara obično primi samo nekoliko centimetara kiše godišnje, a kasni ljetnji pljuskovi su veoma rijetki. Međutim, početkom septembra sistem niskog pritiska prešao je sjeverozapadnu Saharu, donevši intenzivne kiše koje su trajale dva dana. Prema preliminarnim podacima NASA, u pojedinim dijelovima regiona palo je čak 20 centimetara kiše.

U pustinjskom regionu Erahidija za samo dva dana palo je skoro osam centimetara kiše, što je više od četiri puta više od prosječnih padavina za cijeli septembar. “Prošlo je 30 do 50 godina otkako smo imali toliko kiše za tako kratko vrijeme”, rekao je Husin Juabeb iz Marokanske meteorološke agencije.

Dok je većina kiše palo na slabo naseljena udaljena područja, nešto je palo na marokanske gradove i sela, uzrokujući smrtonosne poplave prošlog mjeseca u kojima je poginulo više od deset ljudi, prenosi CNN. Neke od najdramatičnijih fotografija potiču iz pustinjskog grada Merzuge, gdje je rijetka poplava urezala nova jezera u pješčane dine. Kiša je takođe napunila jezera koja su inače suva, kao što je jedno u Nacionalnom parku Iriki, najvećem nacionalnom parku u Maroku.

Inače, Sahara, koja je sa 9,4 miliona kvadratnih kilometara najveća vrela pustinja na svijetu, proteže se kroz desetak zemalja sjeverne, centralne i zapadne Afrike.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno