Connect with us

Društvo

“POPUNJENI KAPACITETI SIGURNE KUĆE”: U Prijedoru rekordan broj prijava za nasilje

Centar za socijalni rad u Prijedoru u prošloj godini je zabilježio najveći broj prijava otkad se sistemski bilježe podaci i znatno je povećan broj djece koja su izložena nasilju, rekla je socijalni radnik Dragana Grujičić.

Porast broja prijava govori o rastu povjerenja u subjekte zaštite i stručnjaci kontinuirano ohrabruju žrtve da prijavljuju svaki oblik nasilja.

Centar je prošle godine zabilježio 206 prijava porodičnog i rodno zasnovanog nasilja, a broj djece izložene nasilju povećan je sa 18 na 47 direktnih žrtava nasilja i sa 140 na 175 prisutnih prilikom nasilja.

Grujičićeva je navela da je u borbi protiv porodičnog i rodno zasnovanog nasilja prošla godina u Prijedoru bila u znaku jačanja multisektorskog pristupa između Centra za socijalni rad i policije prijavama nasilja.

Ona je pojasnila da je jedan od najvidljivijih rezultata tog trenda utrostručen broj izrečenih hitnih mjera zaštite od Osnovnog suda u Prijedoru.

“U 2022. godini imali smo ih tri, a prošle godine devet. Sud ove mjere donosi na osnovu zajedničke procjene ova dva subjekta zaštite”, rekla je Grujičićeva Srni.

Prema njenim riječima, bilo je i slučajeva da je stručni radnik Centra za socijalni rad odlazio u policiju prilikom saslušanja žrtve kako bi je zaštitio od retraumatizacije.

“Takođe, kao i ranije, bilo je zajedničkih direktnih postupanja na terenu, kako u dežurstvu, tako i u redovnom radnom veremenu Centra”, naglasila je Grujičićeva.

Kada je riječ o prijavama nasilja, u prvoj godini pandemije virusa korona bio je jedan skok i te 2020. zabilježeno je 170 prijava, a ostale su bile između 120 i 150, a 2022. bilo je 159 ili 47 manje nego lani.

Prema njenim riječima, djeca više prijavljuju i nasilje prema njima i prema drugom članu porodice, a udvostručen je i broj prijava iz škola Centru sa šest u 2022. na 12 u prošloj godini.

U 206 slučajeva bilo je 220 žrtava, od kojih su 164 žene, a među žrtvama su žena i muškarac sa invaliditetom, dvije žene romske nacionalnosti i jedna punoljetna osoba koja je pod starateljstvom i koja je smještena u ustanovu socijalne zaštite, dok je među počinocima nasilja jedna trudnica.

Kao i u 2022. godini, i lani je u više od polovine ukupnog broja slučajeva, od njih 108, nasilnik muškarac, žrtva je žena, odnosno bračni, vanbračni i emocionalni partneri, sadašnji i bivši, dok je u devet slučajeva žena počinila nasilje nad muškarcem.

Centra za socijalni rad prema žrtvama nasilja u porodici postupa kroz smještaj u sigurnu kuću, posredovanje kod ostvarivanja zdravstvene zaštite i savjetovanje, a oni su približno isti kao i 2022. godine, dok je posredovanje kod ostvarivanja pravne pomoći više nego udvostručeno sa četiri na devet.

“Bilo bi poželjno da u narednom periodu pokušamo da iniciramo uspostavljanje proširenih prava na nivou grada za žrtve nasilja u porodici, bar neka od onih koje ima, na primjer, Bijeljina. Ono što je poteškoća u odnosu na 2022. godinu je što su smještajni kapaciteti sigurne kuće popunjeni od polovine 2023. godine”, pojasnila je Grujičićeva.

U prihvatilište Centra za socijalni rad Prijedor lani je bila smještena jedna žrtva nasilja i troje djece.

Jedan od subjekata prevencije i zaštite od nasilja u porodici, prijedorski Centar “Sunce”, koji pohađaju djeca s razvojnim poteškoćama, u 2023. godini nije zabilježio nijedan slučaj nasilja u porodici.

Socijalni radnik iz ovog centra Ljubica Ivetić rekla je da je to prvi put da godišnji izvještaj nema nijednu prijavu još otkad je ova ustanova 2015. godine pristupila lokalnom multisektorskom timu i potpisala protokol.

“Bez obzira na takvu statistiku, uvijek naglašavam značaj stručnih službi u školama – pedagoga i psihologa, te trend da škole sada više prijavljuju slučajeve porodičnog nasilja za koje imaju saznanja. To se malo uozbiljilo u odnosu na raniji period, pa čak imamo i dobre primjere gdje radnici škole odvedu dijete ljekaru”, istakla je Ivetićeva.

Ona je navela da škole imaju definisana postupanja u slučajevima uočavanja devijantnih pojava i ponašanja, ali da sve češće i same preduzimaju inicijativu i ne čekaju da se slučajem bave drugi subjekti zaštite.

“Naše je da pažljivo provjerimo svaku sumnju”, poručila je Ivetićeva.

(Srna)

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno