Društvo
“POPUNJENI KAPACITETI SIGURNE KUĆE”: U Prijedoru rekordan broj prijava za nasilje
Centar za socijalni rad u Prijedoru u prošloj godini je zabilježio najveći broj prijava otkad se sistemski bilježe podaci i znatno je povećan broj djece koja su izložena nasilju, rekla je socijalni radnik Dragana Grujičić.
Porast broja prijava govori o rastu povjerenja u subjekte zaštite i stručnjaci kontinuirano ohrabruju žrtve da prijavljuju svaki oblik nasilja.
Centar je prošle godine zabilježio 206 prijava porodičnog i rodno zasnovanog nasilja, a broj djece izložene nasilju povećan je sa 18 na 47 direktnih žrtava nasilja i sa 140 na 175 prisutnih prilikom nasilja.
Grujičićeva je navela da je u borbi protiv porodičnog i rodno zasnovanog nasilja prošla godina u Prijedoru bila u znaku jačanja multisektorskog pristupa između Centra za socijalni rad i policije prijavama nasilja.
Ona je pojasnila da je jedan od najvidljivijih rezultata tog trenda utrostručen broj izrečenih hitnih mjera zaštite od Osnovnog suda u Prijedoru.
“U 2022. godini imali smo ih tri, a prošle godine devet. Sud ove mjere donosi na osnovu zajedničke procjene ova dva subjekta zaštite”, rekla je Grujičićeva Srni.
Prema njenim riječima, bilo je i slučajeva da je stručni radnik Centra za socijalni rad odlazio u policiju prilikom saslušanja žrtve kako bi je zaštitio od retraumatizacije.
“Takođe, kao i ranije, bilo je zajedničkih direktnih postupanja na terenu, kako u dežurstvu, tako i u redovnom radnom veremenu Centra”, naglasila je Grujičićeva.
Kada je riječ o prijavama nasilja, u prvoj godini pandemije virusa korona bio je jedan skok i te 2020. zabilježeno je 170 prijava, a ostale su bile između 120 i 150, a 2022. bilo je 159 ili 47 manje nego lani.
Prema njenim riječima, djeca više prijavljuju i nasilje prema njima i prema drugom članu porodice, a udvostručen je i broj prijava iz škola Centru sa šest u 2022. na 12 u prošloj godini.
U 206 slučajeva bilo je 220 žrtava, od kojih su 164 žene, a među žrtvama su žena i muškarac sa invaliditetom, dvije žene romske nacionalnosti i jedna punoljetna osoba koja je pod starateljstvom i koja je smještena u ustanovu socijalne zaštite, dok je među počinocima nasilja jedna trudnica.
Kao i u 2022. godini, i lani je u više od polovine ukupnog broja slučajeva, od njih 108, nasilnik muškarac, žrtva je žena, odnosno bračni, vanbračni i emocionalni partneri, sadašnji i bivši, dok je u devet slučajeva žena počinila nasilje nad muškarcem.
Centra za socijalni rad prema žrtvama nasilja u porodici postupa kroz smještaj u sigurnu kuću, posredovanje kod ostvarivanja zdravstvene zaštite i savjetovanje, a oni su približno isti kao i 2022. godine, dok je posredovanje kod ostvarivanja pravne pomoći više nego udvostručeno sa četiri na devet.
“Bilo bi poželjno da u narednom periodu pokušamo da iniciramo uspostavljanje proširenih prava na nivou grada za žrtve nasilja u porodici, bar neka od onih koje ima, na primjer, Bijeljina. Ono što je poteškoća u odnosu na 2022. godinu je što su smještajni kapaciteti sigurne kuće popunjeni od polovine 2023. godine”, pojasnila je Grujičićeva.
U prihvatilište Centra za socijalni rad Prijedor lani je bila smještena jedna žrtva nasilja i troje djece.
Jedan od subjekata prevencije i zaštite od nasilja u porodici, prijedorski Centar “Sunce”, koji pohađaju djeca s razvojnim poteškoćama, u 2023. godini nije zabilježio nijedan slučaj nasilja u porodici.
Socijalni radnik iz ovog centra Ljubica Ivetić rekla je da je to prvi put da godišnji izvještaj nema nijednu prijavu još otkad je ova ustanova 2015. godine pristupila lokalnom multisektorskom timu i potpisala protokol.
“Bez obzira na takvu statistiku, uvijek naglašavam značaj stručnih službi u školama – pedagoga i psihologa, te trend da škole sada više prijavljuju slučajeve porodičnog nasilja za koje imaju saznanja. To se malo uozbiljilo u odnosu na raniji period, pa čak imamo i dobre primjere gdje radnici škole odvedu dijete ljekaru”, istakla je Ivetićeva.
Ona je navela da škole imaju definisana postupanja u slučajevima uočavanja devijantnih pojava i ponašanja, ali da sve češće i same preduzimaju inicijativu i ne čekaju da se slučajem bave drugi subjekti zaštite.
“Naše je da pažljivo provjerimo svaku sumnju”, poručila je Ivetićeva.
(Srna)
Društvo
IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio
Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.
ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.
Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.
Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.
– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.
srpskainfo.com
Društvo
ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je
Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.
zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.
Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.
Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.
Društvo
Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?
Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.
Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.
I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.
Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.
SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.
Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.
“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.
Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.
“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.
Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.
On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.
Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.
“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.
-
Politika3 dana agoKOME JE KOŠARAC DIJELIO NOVAC U RUSIJI: Revizori otkrili sporne isplate?!
-
Društvo3 dana agoSRPSKA IMA ČIME DA SE PONOSI: Sofija i Petar prvi diplomirali sa prosjekom 10 u Palama
-
Politika3 dana agoPIC DANAS ODLUČUJE O NOVOM VISOKOM PREDSTAVNIKU: Hoće li Luis Krišok ostati ili stiže Šmitov nasljednik?
-
Politika2 dana agoZDRAVSTVO NIJE SAMO BIJELI MANTIL: Dragojević Stojić traži veće uvažavanje svih zaposlenih u sistemu
-
Horoskop3 dana agoZVIJEZDE DANAS DONOSE IZNENAĐENJA: Provjerite šta vas očekuje 14. jula!
-
Društvo2 dana agoVELIKO SRCE MALIH HEROJA: Djeca iz Banjaluke prikupila 1.650 KM za liječenje Adelise
-
Društvo3 dana agoINDUSTRIJA U RS NE IZLAZI IZ KRIZE: Proizvodnja pala 7,6 odsto, manje i zaposlenih
-
Društvo2 dana agoLIDL ŠIRI MREŽU U BIH: Poznato gdje stižu novi marketi
