Connect with us

Društvo

PORAZNO! Djecu vraćaju tamo gdje su ih tjerali da prose

U BiH je lani registrovano 37 žrtava trgovine ljudima, od čega 25 maloljetnika, koji su najčešće iskorištavani za prosjačenje, a naši sagovornici ističu da je najveći poraz što se ta djeca vraćaju u sredinu u kojoj su bila eksploatisana.

Naime, Savjet ministara BiH je na sjednici održanoj u utorak usvojio izvještaje Ministarstva bezbjednosti o stanju u oblasti borbe protiv trgovine ljudima i o implementaciji Strategije suprotstavljanja trgovini ljudima u BiH za 2024, a navodi se da je od navedenog broja žrtava trgovine ljudima bio 21 muškarac i 16 žena.

“Među žrtvama trgovine 12 ih je bilo punoljetno, a 25 žrtava su maloljetnici. Dominantni oblik eksploatacije žrtava trgovine bilo je prosjačenje, gdje je zabilježeno 12 slučajeva, dok je osam žrtava korišteno za radnu eksploataciju, a njih šest je bilo seksualno iskorištavano”, navodi se u saopštenju.

Dodaju da su lani 24 žrtve bile državljani BiH, a 13 strani državljani, među kojima je osam državljana Turske, po jedna iz Rusije, Hrvatske i Njemačke, a dvije žrtve su državljani Avganistana.

“U izvještajnom periodu u sigurnim kućama su boravile 24 žrtve trgovine ljudima. Među žrtvama trgovine ljudima je bilo 67 odsto djece. Istovremeno je zabilježen porast broja stranih državljana žrtava trgovine ljudima, najviše iz Turske”, ističe se.

Sociolog Mirjana Čeko za “Nezavisne” ističe da trgovina ljudima predstavlja ozbiljan društveni problem, koji se ne može posmatrati samo kroz brojke.

“Najčešći oblik eksploatacije kroz prosjačenje posebno pogađa djecu koja dolaze iz siromašnih, često etnički marginalizovanih sredina, a koja su izložena višestrukim oblicima zanemarivanja. Ovdje ne govorimo samo o kriminalu, već o simptomima dubljih strukturalnih nejednakosti”, istakla je Čeko.

Kako kaže, kada društvo dozvoli da djeca odrastaju bez osnovnih uslova za život, obrazovanja i zaštite, ono zapravo normalizuje eksploataciju.

“Trgovina ljudima je povezana sa siromaštvom, institucionalnom zanemarenošću, nedovoljnom koordinacijom službi i široko rasprostranjenim društvenim predrasudama. Zato je borba protiv trgovine ljudima, a posebno protiv eksploatacije djece, mnogo više od sprovođenja zakona. Ona podrazumijeva ulaganje u preventivne mehanizme, rad na terenu, osnaživanje porodica i lokalnih zajednica”, kazala je Čeko i dodala da je potrebno razviti sistem koji će prepoznati i na vrijeme reagovati na rizike, ali i društvo koje će imati nultu toleranciju prema svakoj vrsti iskorištavanja.

“Svaka eksploatisana djevojčica ili dječak podsjećaju nas da se promjene neće desiti same od sebe. One zahtijevaju političku volju, odgovornost institucija i kolektivnu svijest da ljudsko dostojanstvo nema cijenu”, naglasila je ona.

I Gordana Rajić, ombudsman za djecu Republike Srpske, ističe da trgovina djecom predstavlja ozbiljno kršenje osnovnih prava djeteta i jedan je od najtežih oblika nasilja nad djecom.

“Posebno zabrinjava podatak da je prosjačenje djece najzastupljeniji oblik trgovine djecom u BiH, pri čemu se većina slučajeva odvija unutar porodica ili šire rodbinske mreže. Djeca se svakodnevno izlažu opasnim uslovima, često prisiljena da satima borave na ulicama bez hrane, zaštite ili nadzora, dok novac od prosjačenja završava u rukama odraslih koji ih iskorištavaju”, rekla je Rajićeva za “Nezavisne” i dodala da u mnogim slučajevima nadležni organi tretiraju ovu djecu kao počinioce prekršaja, a ne kao žrtve trgovine ljudima, što dodatno otežava njihovu zaštitu i oporavak.

“Još je poraznije kada se djeca, nakon što budu identifikovana kao žrtve, vraćaju u istu sredinu u kojoj su bila eksploatisana, bez adekvatne procjene rizika ili kontrole nad roditeljima/starateljima. Djeca iz marginalizovanih zajednica, naročito romska djeca, posebno su ranjiva – izložena su ne samo fizičkoj eksploataciji, već i stigmatizaciji, uskraćena za obrazovanje i osnovne uslove za dostojanstven život”, naglašava Rajićeva.

Navodi da prosjačenje djece mora biti jasno prepoznato kao oblik trgovine ljudima. “Neophodno je razviti mehanizme za identifikaciju žrtava među djecom koja prose, uz adekvatnu zaštitu i izmještanje iz sredina koje ih eksploatišu, te obavezno uključivanje centara za socijalni rad, policije, obrazovnih i zdravstvenih ustanova u rani odgovor”, dodala je.

Djeci žrtvama, kako kaže, mora se osigurati psihološka i socijalna podrška, pravo na školovanje i siguran smještaj, kao i dugoročni plan reintegracije.

“I konačno, institucije pravosuđa moraju odgovorno goniti odrasle koji koriste djecu u svrhu prosjačenja. Nijedno dijete ne smije biti na ulici, ni kao žrtva, ni kao optuženi. Prosjačenje nije izbor te djece, već posljedica siromaštva, marginalizacije i, u previše slučajeva, organizovane trgovine ljudima. Svi zajedno – institucije, roditelji, obrazovne ustanove, mediji i građani – moramo djelovati brzo, odgovorno i koordinisano kako bismo zaštitili najranjivije članove društva”, zaključuje Rajićeva.

Related Topics:

Društvo

PROGNOZE SVE GORE: Rast BDP-a smanjen, inflacija se diže

Projekcija rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini korigovana je naniže, dok je inflacija revidirana naviše u odnosu na prethodne podatke, stoji u objavi Centralne banke BiH.

U ovim podacima piše da je projekcija rasta ekonomske aktivnosti u BiH u 2025. godini korigovana naniže, do nivoa od 2,0%, zbog slabljenja domaće i vanjske potražnje, koja se odrazila na ličnu potrošnju, investicije, uvoz i izvoz.

“Djelimično ove komponente nacionalnih računa su i pod uticajem baznog efekta iz 2024. godine. I dalje najznačajniji doprinos ekonomskom rastu u kratkom roku očekuje se od lične potrošnje, kao najvećeg makroekonomskog agregata. Do kraja projekcijskog horizonta, trenutno, očekujemo postepeno intenziviranje ekonomske aktivnosti i postepeno slabljenje inflatornih pritisaka. Zbog nedostatka službenih podataka o BDP-u prema rashodnom obračunu za drugi kvartal tekuće godine, korištena je posljednja brza procjena rasta realnog BDP-a za drugi kvartal (1,9%). U toku je detaljna revizija zvaničnih statističkih podataka o BDP-u prema potrošnom pristupu, te su revizije projekcija u proljetnom krugu 2026. godine moguće i po ovom osnovu”, naveli su iz Centralne banke BiH.

Inflatorni pritisci ojačali
Dodali su da su se domaći inflatorni pritisci znatno pojačali od početka godine.

“U 2025. godini projiciramo inflaciju od 4,1%, što je revidirano naviše za 0,6 procentnih poena u odnosu na proljetni krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija, i konzistentna je s posljednjim brzim procjenama inflacije u kratkom roku. U projekcijskom horizontu se očekuje postepeno slabljenje domaćih inflatornih pritisaka. Procijenjene vrijednosti realnog BDP-a, njegovih komponenti i ostalih makroekonomskih varijabli izložene su izuzetno visokom stepenu neizvjesnosti vezanih za ekonomsku aktivnost u zemljama glavnim trgovinskim partnerima, političke prilike na globalnom i lokalnom nivou, ali i moguće značajne efekte promjena na domaćem tržištu rada na cjenovnu konkurentnost domaćih proizvoda i usluga”, objasnili su iz Centralne banke BiH.

Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da podaci pokazuju da još imamo značajnu inflaciju, te da ne treba isključiti uticaj domaćih faktora, te nekih loših ekonomskih politika.

“Vidimo da se projicira niža stopa ekonomskog rasta, to znači usporavanje ekonomske aktivnosti. BiH će ipak imati određenu stopu ekonomskog rasta, ali projekcije su pale, što znači da ima pesimizma u predviđanjima Centralne banke BiH. Krivac je niz faktora, kako unutrašnjih, tako i vanjskih. Ugrožavaju se globalni lanci snabdijevanja, te slabljenje njemačke ekonomije”, naveo je Čavalić.

Prema njegovim riječima, idealno bi bilo da imamo faktor ekonomske diplomatije, odnosno da se otvaraju nova tržišta za bh. kompanije.

“Već dugi niz godina stagniramo u tražnji novih tržišta. Sa druge strane, i EU traži nova tržišta na područjima Afrike i Južne Amerike. Ključno je da tražimo nova tržišta za naše kompanije. Kada je riječ o domaćoj ekonomiji, potrebno je rasteretiti privredu, naročito kada govorimo o doprinosima na radnika i unapređenju konkurencije”, istakao je Čavalić.

Nastavi čitati

Društvo

NOVI UDAR NA DŽEPOVE GRAĐANA: U BiH će doći do rasta cijena goriva

Cijene goriva na svjetskim berzama su porastu, a taj trend rasta odraziće se i na naše prostore, pa se tako u narednim danima očekuju više cijene naftnih derivata za pet do deset feninga po litru.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” kazao Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, cijene na berzama su u porastu.

“Berza je ta koja diktira cijene i ako se ovakav trend kao što je sada nastavi, građane očekuju više cijene za pet do sedam feninga po litru”, kazao je Savić

Istakao je da je vrlo teško prognozirati šta će se dešavati u narednom periodu, jer se na svjetskim tržištima konstantno mijenjaju cijene.

I Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, kazao je za “Nezavisne novine” da je u posljednjih nekoliko dana došlo do povećanja cijene barela nafte na berzama.

“Ako ostanu ove cijene u narednoj sedmici, preko 65 dolara, realno je očekivati da će doći i do viših cijena naftnih derivata na pumpama u BiH”, kazao je Bečarević.

On ocjenjuje da bi te cijene mogle rasti za pet do deset feninga po litru.

Kako je ranije za “Nezavisne novine” rekla Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, nije iznenađena.

“Čini mi se da oni koji se bave prometom goriva sjede 24 sata i samo prate šta će se gdje dogoditi kako bi podigli cijene. Nekako uvijek ispadne da u ovakvim situacijama nemamo zalihe”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

Podsjetila je da smo svjedoci kako su cijene goriva proteklih sedmica bile nešto niže.

“Osnovne životne namirnice nisu doživjele pad cijena, a sada će ovo uzrokovati lančano poskupljenje tih namirnica. Čim dođe do povećanja cijena goriva, svi trgovci jedva čekaju da poskupe i osnovne životne namirnice, čije su cijene već sada visoke”, istakla je tada Marićeva.

Nastavi čitati

Društvo

SPAVAMO SAT DUŽE: Noćas počinje zimsko računanje vremena

Zimsko računanje vremena počeće noćas u 3.00 časa pomjeranjem kazaljki na časovnicima za jedan čas unazad.

Zimsko računanje vremena trajaće do posljednjeg vikenda u martu naredne godine.

Građani EU su se 2018. izjasnili da su za ukidanje promjene vremena, kada se više od 80 odsto od 4,6 miliona učesnika ankete izjasnilo pozitivno.

Prijedlog je sa 63 odsto glasova podržao i Evropski parlament 2019. godine.

Konačna odluka o tom pitanju nije donesena zbog nedostatka konsenzusa među zemljama članicama, pošto je za njeno usvajanje potrebna kvalifikovana većina u Evropskom savjetu.

I dalje se čeka odobrenje 27 država članica EU koje od 2018. godine uopšte nisu razmatrale taj prijedlog.

Nastavi čitati

Aktuelno