Connect with us

Društvo

POROĐAJ U VOZILU! Mama Jelena rodila djevojčicu u vozilu Doma zdravlja Kostajnica!

Djevojčica Anđela rođena je juče u sanitetskom vozilu Doma zdravlja Kostajnica na putu za bolnicu u Gradišci.

Trudnica Jelena Stojaković krenula je u ranim jutarnjim časovima iz Novog Grada ka Gradišci na porođaj nakon što je osjetila porođajne bolove, a s obzirom na to da su se pojačavali svratila je u kostajnički Dom zdravlja, tražeći pomoć, odakle je dežurni ljekar uputio u porodilište sanitetskim vozilom.

Medicinska sestra Kristina Milaković rekla je Srni da je trudnici u sanitetskom vozilu pukao vodenjak i da su počeli trudovi, koji su na pola puta do Kozarske Dubice postali učestali, pa su odlučili da svrate u hitnu službu Doma zdravlja u Kozarskoj Dubici da zatraže set za porod i pregled ljekara.

– Ljekar je procijenio da porod neće još i da imamo vremena do Gradiške, ali sam za svaki slučaj zamolila kolege da mi daju set za porod i medicinsku sestru da mi pomogne u slučaju porođaja – ispričala je Milakovićeva.

Prema njenim riječima, nije prošlo ni desetak minuta, sanitetsko vozilo je samo izašlo iz Kozarske Dubice, a porođaj je počeo.

– Kako je sve išlo brzo do tog momenta, tako je i porođaj na sreću bio brz, lagan i bez komplikacija – navela je Milakovićeva i dodala da je majka bila malo uplašena, ali da nije bilo panike i da je rođena prelijepa djevojčica.

Kao uspomenu na jedan od najljepših događaja u radnom vijeku, dvije medicinske sestre imaju prve fotografije bebe Anđele i njene majke u sanitetskom vozilu.

Milakovićeva u kostajničkom Domu zdravlja radi već 25 godina i kaže da joj je ovo bilo prvo ovakvo iskustvo.

– Bilo mi je bitno da imam set za porod, da imam instrumente koje trebam i razmišljala sam da samo bude sve u redu i da beba i mama budu žive i zdrave -rekla je Milakovićeva.

Slobodan Memićanin, koji vozi sanitet četiri godine, rekao je da mu je ovaj događaj nešto najljepše što mu se desilo na ovom poslu.

– Posao je stresan, u pitanju su ljudski životi, ali dešavaju se i lijepe stvari koje vam daju snagu i motivaciju da nastavite da radite svoj posao. Važno je imati uigran tim, primijeniti iskustvo i biti spreman na teške stvari i odluke – dodao je on.

Memićanin kaže da je u jednom trenutku čuo da je beba zaplakala i da je samo pitao da li je sve u redu, ali da je sve vrijeme bio skoncentrisan na vožnju kako bi dovoljno brzo, ali sigurno stigli na odredište.

– Dočekali su nas spremni ispred bolnice u Gradišci kako bi preuzeli majku i dijete. Tu smo sreli i srećnog oca kome smo čestitali na prekrasnoj djevojčici – ispričao je Memićanin.

Zanimljivo je, kazao je za Radio Kostajnica, da je i njemu smjena trebala početi u 8:00, ali je mijenjao kolegu vozača, pa je “igrom slučaja ili sudbine” učestvovao u ovom nesvakidašnjem događaju, na čemu je neizmjerno zahvalan.

I Kristina i Slobodan imaju svoju djecu (i opet igra sudbine ili ne, imaju ćerke Anđele), ali su srećni što su pomogli da na svijet dođe još jedan anđeo – malena Anđela, rođena u kostajničkom sanitetu. Njihova srca su ispunjena ponosom i radošću zbog ovog čudesnog početka života!

Related Topics:

Društvo

VAŽNA PROMJENA ZA SVE KOJI IMAJU NOVAC NA BANCI: Evo koliko će sada biti zaštićeni depoziti

Osigurani depozit u bankama u BiH od danas iznosi do 100.000 KM po deponentu, objavila je Agencija za osiguranje depozita u BiH.

Upravni odbor Agencije prije sedam dana usvojio je odluku kojom se iznos osiguranog depozita u bankama u zemlji povećava sa dosadašnjih 70.000 KM na 100.000 KM.

– Donošenjem ove odluke Agencija pruža viši nivo zaštite deponentima, aktivno doprinosi jačanju povjerenja u bankarski sektor, kao i cjelokupnoj finansijskoj stabilnosti u zemlji – naveli su iz Agencije.

Ističu da povećanje osiguranog iznosa depozita predstavlja značajan korak u daljem usaglašavanju BiH sa standardima i direktivama EU u oblasti zaštite depozita.

Upravni odbor je na sjednici odlučio i da stopa premije za narednu godinu za banke ostane nepromijenjena u odnosu na 2026, odnosno da se zadrži na 0,26 odsto na godišnjem nivou, prenosi Bl portal.

Nastavi čitati

Društvo

MINIĆ GRAĐANIMA: Više štedite, pa će struja manje poskupiti!

“Zbog aktuelne situacije u našem elektroenergetskom sektoru, apelujem na sve građane da više štede struju, pa će struja manje poskupiti.

‘Elektroprivreda Republike Srpske’ tražila je da struja poskupi za 50 odsto, ali to poskupljenje može biti manje, u zavisnosti od toga koliko građani budu savjesno trošili struju: da li će biti 10, 20, 30 ili 40 odsto, najviše zavisi od vas, dragi građani!“, izjavio je premijer Srpske i budući predsjednik Republike Savo Minić za Javni TV servis.

“Mi smo učinili sve što je do nas da struja ne poskupi mnogo, evo ponovo smo pokrenuli RiTE Ugljevik, što nikako nismo mogli dok nismo otjerali onog Rašida Serdarova koji je htio da pravi novu termoelektranu i hidrocentralu, da bi onda digao cijenu struje u nebesa.

Zato smo mu i dali 300 miliona maraka i rekli: ‘ajd’ sad bježi i ne vraćaj se više! To nas je jeftinije izašlo nego da smo dozvolili da nas nasamari: za koju godinu struja bi bila nekoliko puta skuplja, dok bi on skidao kajmak!“, objasnio je Minić.

“Mi imamo toliko jeftinu struju spram našeg životnog standarda, da su mene mnogi naši ljudi tokom protekle izborne kampanje bukvalno molili: Savo, na ovu skupoću struja je skoro džaba koliko je gorivo, daj nam subvencije da kupujemo električne automobile da se vozimo na struju!

To meni govori da će struja, i kad poskupi, opet biti jeftina spram goriva, a mi ćemo vidjeti u narednom periodu koliko možemo iz budžeta izdvajati za subvencije za električna vozila: em ćemo uštediti na gorivu i biti svoji na svome, em ćemo postati ekološka država.

Znači, čist profit iz čiste energije sunca, vetra i vode koju ćemo pretvoriti u struju i Bog da nas vidi! Zato sad treba da pustimo naše biznismene dobročinitelje da na miru grade solarne elektrane, vjetroparkove i male hidrocentrale, a pravićemo i velike: imaćemo toliko struje da poslije opet može pojeftiniti!

Pa, mi smo u proteklih 20 godina naše vlasti toliko podigli tu proizvodnju da ćemo u narednih 20 godina postati takoreći strujna velesila i moći da se jeftino i grijemo i vozimo na struju, ali do tada moramo da se malo strpimo i više štedimo!“, istakao je Minić.

„Do tada struja mora malo da poskupi, meni je žao što to neki ljudi ne razumiju i što se, recimo, ne zapitaju: šta bi da smo negdje u Africi gdje ljudi nemaju dovoljno vode, a struje nikako, pod svijećama žive? Pa, oni da dođu ovdje i vide sve ovo što smo mi stvorili našem narodu, mislili bi da su bogovi sišli na zemlju i donijeli ovu bladodat!

, naša proizvodnja struje je čudesna, samo zbog toga mi bi’ trebalo da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, što reče nedavno predsjednik Dodik. I da znate, dogodine ću nas prijaviti za tu nagradu, pa ćemo vidjeti da li imaju obraza da nas pogledaju u oči ako nam ne daju Nobela i kako će pokušati da sakriju tu svoju sramotu?!“, poručio je Minić.

Tekst je satiričnog karaktera

Nastavi čitati

Društvo

SEZONA GLJIVA: Stručnjaci upozoravaju da jestive gljive imaju opasne dvojnice

Sezona je gljiva, a prvo pravilo prilikom njihovog branja je naučiti razlikovati jestive od nejestivih.

Ići sa iskusnim gljivarom
Zato početnici u branju gljiva treba da idu sa iskusnim gljivarom, napominju stručnjaci.

Svjetlana Lolić, profesorka na Katedri za mikrobiologiju i biologiju ćelije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, za “Nezavisne novine” pojašnjava da ne postoji posebna karakteristika koju jestiva vrsta ima, a da otrovna nema i obrnuto.

“Bukvalno, mora da se poznaje svaka vrsta. Prvo i osnovno pravilo je ići s nekim ko zna, sa iskusnim gljivarom, a zatim i naučiti koje su otrovne vrste, tj. bitno je da se uvijek prvo upoznate sa otrovnim vrstama koje liče na jestive. Kod nas ljudi obično poznaju pet, šest, pa do desetak vrsta koje su najčešće, najpopularnije i najukusnije”, pojašnjava Lolićeva.

Jestive i otrovne gljive mogu izgledati veoma slično
Iako se, navodi ona, u narodu kaže da svaka jestiva vrsta ima otrovnu dvojnicu, to i nije baš istina, jer ima mnogo njih koje liče jedna na drugu.

“Ako se odlučite da berete, na primjer, blagve, koje su kod nas veoma popularne, morate znati s kojom vrstom je možete pomiješati, ili recimo lisičarke, te naučiti karakteristike te zavodnice, odnosno da znate da se one razlikuju po staništu, jer su veoma slične”, priča ona.

Dodaje da jedne rastu isključivo na panjevima, druge na zemljištu, a razlikuju se i po boji, te po rebrima.

“Lako ih je razlikovati kad imate obje, ali kad naiđete samo na jednu, onaj ko nije iskusan, lako ih može zamijeniti”, kaže Lolićeva.

Otrovni vrganji i opasne zablude berača
Kako kaže, takođe i vrganja ima mnogo vrsta, i jestivih i nejestivih.

“Postoje i otrovni vrganji, a kod nas je najotrovnija takozvana ludara, kako je zovu u narodu. Generalno, ja nikad neću reći da uzmete knjigu ili slike s interneta i da krenete u šumu brati vrganje. Sreća u nesreći sa vrganjima je to što ih nema smrtonosno otrovnih. U najgorom slučaju, to su neki stomačni problemi, dijareja, povraćanja i sl.”, objašnjava ona.

Prema njenim riječima, otrovni vrganj je lako prepoznati po tome što ima crvenu dršku, šešir boje kafe te veoma crvenu donju stranu.

“On se veoma lako razlikuje od ovog klasičnog vrganja, jesenjeg. U narodu se govori: ‘Ako zeleni u presjeku onda nije jestiv’, no, to uopšte nije tačno. Ima i vrganja koji su zeleni i na presjeku, a jestivi su”, navodi.

Koje su kod nas gljive najčešće zastupljene
Lolićeva napominje da su u posljednje dvije godine bile velike suše, što je uticalo i na brojnost gljiva.

“Nikad ranije se nije dešavalo da uđemo u šumu i ne nađemo baš ništa. Evo, sad je palo nešto kiše, pa su se počele pojavljivati. Veliki broj gljiva raste počevši od kraja avgusta, te u septembru i oktobru, a u ovom periodu se javljaju muhare, koje se često zamijene sa blagvom, koja je jedna od najcjenjenijih gljiva na našim prostorima. Bilo je nekoliko slučajeva trovanja ranijih godina, kada su, npr. u Doboju, ljudi brali blagvu, a ubrali su oboljelu puharu”, pojasnila je.

No, napominje da iskusan berač lako može da ih razlikuje, jer jedna ima bijelu dršku i bijele listiće, dok druga ima žutu dršku i žute listiće.

Nastavi čitati

Aktuelno