Connect with us

Svijet

PORUKA IZ RUSIJE “Došli su ljudi koji se vode zdravim razumom”

Poslije mandata Džozefa Bajdena došli su ljudi koji žele da se rukovode zdravim razumom. Oni direktno kažu da žele da prekinu sve ratove, žele mir. Ko traži “nastavak banketa” u vidu rata? Evropa – rekao je Lavrov u intervjuu listu Krasnaja zvezda.
On je podsjetio da su u posljednjih pet vijekova sve svjetske tragedije nastale u Evropi ili su se desile zbog evropske politike, dok Amerikanci u svemu tome nisu igrali nikakvu provokativnu ili “zapaljivu” ulogu.

Lavrov je istakao da nova administracija Bijele kuće zasniva razgovore na činjenici da ne komanduje Rusiji, a ni Rusija njoj.

“Јednostavno, dvije ozbiljne države su sjele da razgovaraju o tome gdje i šta nije kako treba i šta je sve pokvario njihov prethodnik tokom protekle četiri godine, razrušivši bez izuzetka sve kontakte, uvodeći mnoge sankcije”, napomenuo je šef ruske diplomatije.

Lavrov je naglasio da je Tramp pragmatičan, njegova parola je zdrav razum, i to daje živ i ljudski karakter politici.

On je ocijenio da su planovi evropskih lidera da uvedu mirovne snage u Ukrajinu bezobrazluk i nastavak huškanja kijevskog režima na rat protiv Rusije.

Rusija i SAD, dodao je Lavrov, nikada neće razmišljati isto, ali će praktično gledati na zajedničke interese.

“Nikada nećemo da razmišljamo isto kao SAD o svakom pitanju svjetske politike”, rekao je Lavrov i precizirao da je to i ustanovljeno na sastanku u Rijadu.

“Tamo gdje vidimo da se interesi poklapaju zdrav razum pokazuje da je glupo ne koristiti to da bi se pretvorilo u određene praktične stvari i uzajamno korisne rezultate”, zaključio je ministar spoljnih poslova Rusije.

Lavrov smatra da je model odnosa SAD sa Kinom primjenjiv i na odnose SAD sa Rusijom.

Bez obzira na sve nesuglasice, kontakt Vašingtona i Pekinga nikada nije bio prekinut, primijetio je on i skrenuo pažnju na to da bi takav model odnosa trebao da postoji među svim zemljama.

“A posebno između Rusije i SAD, koje s jedne strane mogu da pronađu zajedničke interese i da urade mnogo toga što bi im koristilo. A sa druge strane, u slučaju da se interesi ne poklope, u obavezi su da stanje ne dovede do rata”, rekao je Lavrov.

Osvrnuo se i na dvostruke standarde Zapada kada je riječ o Kosovu i Metohiji, te Krimu.

“Povelju UN ne treba dirati. Ona je savremena. Treba je poštovati i slijediti. Da ne govorim da je, navodno, kada je Kosovo proglasilo nezavisnost bez ikakvog referenduma – to bilo pravo na samoopredjeljenje, a kada je Krim održao transparentan referendum uz učešće više stotina evropskih posmatrača, parlamentaraca i javnih ličnosti – to je već bilo kršenje principa teritorijalnog integriteta Ukrajine”, ukazao je Lavrov.

On je podsjetio da je predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio još 2007. godine da saradnja sa EU treba da bude zasnovana na ravnopravnosti.

Lavrov je istakao da ne želi da bude “antievropljanin”, međutim, trenutna situacija potvrđuje ideju koju su iznijeli mnogi istoričari.

Naime, u posljednjih 500 godina, kada se Zapad manje-više formirao u onom obliku u kojem postoji danas, sve tragedije svijeta nastale su u Evropi ili su se dešavale zahvaljujući evropskoj politici, podsjeća Lavrov i navodi primjere poput kolonizacije, ratova, krstaša, Krimskog rata, Napoleona, Prvog svjetskog rata i Hitlera.

“Dvoličnost, cinizam, licemjerje – to su stvari sa kojima moramo da se nosimo”, zaključio je Lavrov.

(Agencije) Foto: EPA

Related Topics:

Svijet

NAJVEĆA TUŽBA U ISTORIJI MEDIJA? Tramp traži 15 milijardi dolara od Njujork tajmsa

Donald Tramp je najavio tužbu od čak 15 milijardi dolara protiv “Njujork tajmsa”, optužujući list za klevetu i lažno prikazivanje, samo nekoliko dana nakon tekstova o njegovim navodnim vezama sa ozloglašenim finansijerom Džefrijem Epstajnom.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u ponedjeljak da će podneti tužbu od 15 milijardi dolara protiv lista “Njujork tajms” zbog klevete i lažnog prikazivanja – samo nekoliko dana nakon što su novine objavile članke o njegovim vezama sa osramoćenim finansijerom Džefrijem Epstinom, javlja Rojters.

Ova izjava je uslijedila nakon što je Tramp prošle nedjelje zaprijetio da će tužiti Njujork tajms zbog izvještavanja o seksualno sugestivnoj poruci i crtežu koji je Epstajn navodno dobio.

“Danas imam veliku čast da podnesem tužbu za klevetu i lažno prikazivanja protiv Njujork tajmsa u vrednosti od 15 milijardi dolara”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Tramp je optužio list da laže o njemu, njegovoj porodici i poslu, kao i o republikanskim pokretima i ideologijama poput pokreta “Amerika na prvom mjestu” i slogana “Učinimo Ameriku ponovo velikom” (MAGA). Dodao je da će tužba biti podnijeta na Floridi, ali nije pružio dodatne detalje. Njujork tajms nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Nastavi čitati

Svijet

SVOTE OD KOJIH SE VRTI U GLAVI! Koliko dnevno Ukrajina troši na rat?

Ukrajina trenutno troši 172 miliona dolara dnevno na rat, što predstavlja dramatičan porast od 22,9 odsto u odnosu na prošlu godinu, saopštila je Roksolana Pidlasa, predsjednica Odbora za budžet ukrajinskog parlamenta, nakon sastanka sa predstavnicima Ministarstva odbrane i Generalštaba.

„Prije tačno godinu dana, jedan dan rata koštao nas je 140 miliona dolara. Danas ta cifra iznosi 172 miliona. Ovo uključuje ne samo nabavku oružja i municije, već i plate vojnika, podršku ranjenima, porodicama nestalih i poginulih boraca“, istakla je Pidlasa.

Prema podacima Nacionalne banke Ukrajine, zemlja trenutno usmjerava čak 31 odsto svog BDP-a na odbranu, što je najveći udio u svijetu. I pored ekonomske krize izazvane ratom, Ukrajina ove troškove pokriva sopstvenim prihodima i domaćim zaduživanjem, ali, kako naglašavaju zvaničnici, bez hitne međunarodne pomoći opstanak odbrambenog sistema je u pitanju.

Bez podrške sa strane rat nije moguć
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine, general Andrej Hnatov, upozorio je da zemlja ne može sama da podnese ovaj finansijski teret. „Dnevni troškovi rata iznose 7,1 milijardi grivnji. Bez podrške partnera, održavanje linija fronta i razvoj odbrambene industrije postaju nemogući“, rekao je Hnatov tokom konferencije JES 2025.

Ministar odbrane Denis Šmigalj najavio je da će Ukrajini 2026. godine biti potrebno najmanje 120 milijardi dolara za odbrambene potrebe — čak i ako dođe do prekida vatre. Ovaj iznos uključuje 60 milijardi dolara iz domaćeg budžeta i 60 milijardi kroz vojnu pomoć saveznika, uključujući platforme Ramštajn i PURL.

Velika Britanija da bude uzor
Pidlasa je pozvala zapadne partnere da omoguće direktnu upotrebu budžetske pomoći za vojne nabavke, po uzoru na Ujedinjeno Kraljevstvo. Takođe je predložila korišćenje zamrznute ruske imovine kao izvor finansiranja. „Kredit za reparacije“ ili slično rješenje bilo bi politički prihvatljivije od opterećivanja poreskih obveznika EU“, dodala je.

Ova objava dolazi u trenutku kada se rat zavlači u četvrtu godinu, a ruski pritisak na frontu raste. Američki kongresmeni, uključujući Mardžori Tejlor Grin, već su ukazali na mogućnost smanjenja vojne pomoći Ukrajini 2026. godine, što Kijev dočekuje sa ozbiljnom zabrinutošću.

Ključne cifre:
Dnevni troškovi rata: 172 miliona dolara (7,1 mlrd grivnji)
Udio odbrane u BDP-u: 31% (najviši na svijetu)
Potrebna sredstva za 2026: 120 milijardi dolara

Nastavi čitati

Svijet

UPOZORENJE IZRAELSKOG PREMIJERA! “Građani da se pripreme na IZOLACIJU”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozvao je u Izraelce da se pripreme za ekonomsku izolaciju usljed rastućeg međunarodnog pritiska, posebno onog od manjina u Evropi koje promovišu anticionističku i ekstremnu islamističku ideologiju.
Netanjahu je na konferenciji Ministarstva finansija za izolaciju okrivio i zemlje poput Katara, koje ulažu u oblikovanje globalnog diskursa putem društvenih mreža.

“Ovo dovodi do sankcija protiv Izraela i mijenja međunarodni ugled jevrejske države, a to dovodi do neke vrste izolacije”, rekao je Netanjahu.

On je dodao da je moguće izvući se iz takve izolacije, ali da se mora “značajno ulagati u kontramjere, posebno u operacije uticaja na medije i društvene mreže”.

Netanjahu je rekao da bi Izrael trebao da smanji zavisnost svoje industrije od trgovine sa drugim zemljama.

“Mogli bismo se naći blokirani ne samo u istraživanju i razvoju već i u stvarnoj industrijskoj proizvodnji. Moramo da počnemo da razvijamo svoje kapacitete i da se više oslanjamo na sebe”, rekao je izraelski premijer i dodao da bi to trebalo da uključuje oružje i druge odbrambene proizvode.

Nastavi čitati

Aktuelno