Connect with us

Politika

POSAO IZ SNOVA! Odlično plaćen nerad delegata! POČETNA PLATA im 5.200 KM, a aktivnost NULA

Delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH nisu se proslavili po nekoj aktivnosti na sjednicama u prvoj godini mandata.

Za razliku od Predstavničkog doma, gdje nerijetko sjednice traju po šest i više časova, na Domu naroda se tačke dnevnog reda rješavaju po kratkom postupku.

Na sjednicama ovog doma, koju broji 15 delegata, u prvoj godini mandata, a prije sjednice koja je održana u četvrtak, je postavljeno svega 46 poslaničkih pitanja za različite državne institucije, što je 3,06 pitanja po delegatu. Primjera radi, na sjednicama Predstavničkog doma je postavljeno 278 poslaničkih pitanja, što je 6,61 pitanje po poslaniku ili više nego duplo.

Slabi i sa inicijativama
Ni jedno poslaničko pitanje nisu postavili Nikola Špirić (SNSD) i Radovan Kovačević (SNSD), dok su ih najviše postavili Zlatko Miletić (Za nove generacije), Džemal Smajić (SBiH) i Ilija Cvitanović (HDZ 1990). Miletić je postavio 10 pitanja, Smajić osam, a Cvitanović šest.

Što se tiče delegatskih inicijativa situacija je još gora, pa ih je u prvoj godini pokrenuto svega šest ili 0,4 inicijativa po delegatu. Na sjednicama Predstavničkog doma, primjera radi, pokrenuta je 41 inicijativa, što je 0,97 inicijativa po poslaniku ili skoro 150 odsto više.

Čak je 11 delegata nije pokrenulo ni jednu delegatsku inicijativu u prvoj godini mandata, a to su: Dragan Čović (HDZ BiH), Dženan Đonlagić (DF), Marina Pendeš (HDZ BiH), Nikola Špirić (SNSD), Radovan Kovačević (SNSD), Safet Softić (SDA), Snježana Novaković Bursać (SNSD), Sredoje Nović (SNSD), Šefik Džaferović (SDA), Zdenko Ćosić (HDZ BiH) i Želimir Nešković (SDS).

Visoke plate
Tri inicijative pokrenuo je Kemal Ademović (NiP), a po jednu Džemal Smajić, Ilija Cvitanović i Zlatko Miletić.

Ovaj nerad je skupo koštao i građane. Nakon što je u martu usvojen prijedlog prema kojem je podignuta osnovica za parlamentarce, njihova osnovna plaća iznosi oko 5.200 KM. Osim toga, oni imaju pravo i na paušale koji iznose oko 700 KM, ali i na topli obrok, putne troškove, troškove za odvojeni život, regres za godišnji odmor te naknadu za rad u komisijama.

Avaz

Politika

NEMA KRAJA ARČENJU NARODNIH PARA! Srpskoj prijeti NOVI GUBITAK od oko 695 miliona evra!

Republici Srpskoj prijeti novi gubitak, ovaj put je u pitanju iznos od oko 695 miliona evra! Objavio je ovo Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika SDS-a u NSRS, dodajući da poslije gubitka od oko 110 miliona maraka usljed gubitka arbitražnog spora od firme ,,Vijadukt” i poslije potencijalne isplate firmi ,,Komsar enerdži” od 240 miliona maraka, u Vašingtonu se vodi novi spor protiv Republike Srpske po tužbi Elektrogospodarstva Slovenije u iznosu od oko 695 miliona evra.


“Dajem na uvid sporazum koji je potpisao u ime Vlade Republike Srpske ministar energetike i rudarstva g. Petar Đokić kojim se u članu 3.i 4. Vlada Republike Srpske bezuslovno obavezuje da će svu eventualnu novčanu naknadu štete ili izgubljenu dobit sa kamatom isplatiti u roku određenom arbitražnom odlukom, kao i da će usled eventualnog dobitka arbitražog spora novac biti uplaćen na račun Vlade Republike Srpske”, naveo je Bodiroga. “Ukratko, isti scenario kao kod arbitražog spora sa firmom ,,Vijadukt”. Je li ovo patriotizam, je li se ovako čuva Republika Srpska?”, upitao je i dodao:

“To je novac građana Republike Srpske koji se mogao utrošiti na veće penzije, plate, dječije dodatke, izgradnju puteva, škola, vrtića, stipendije…”

Da postoji sistem odgovornosti neki ljudi bi, kako ističe, dobili višegodišnje zatvorske kazne!

Nastavi čitati

Politika

USTAVNI SUD RS ODLUČIO: Zakonom o pomoćnom sastavu policije Srpske nije povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS donijelo je odluku da Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

Narodna skupština Republike Srpske je u julu ove godine, po hitnom postupku, usvojila ovaj zakon kojim se predviđa uvođenje rezervnog ili pomoćnog sastava policije RS, na koji je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS uložio veto.

“Imajući u vidu temeljni prigovor podnosioca zahtjeva da osporeni zakon mijenja organizaciju javne vlasti bez garancija proporcionalne zastupljenosti kontitutvnih naroda, Vijeće Ustavnog suda je ocijenilo da je osnovnim tekstom Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima već propisan princip nacionalne zastupljenosti kao obavezan, tj. da struktura policijskih službenika treba da odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu, što podrazumjeva i pripadnike pomoćnog sastava policije, te da ovaj princip nije bilo potrebno ponovo naglašavati i u tekstu osporenog zakona”, navodi se u odluci Ustavnog suda RS.

Ostale navode iz obrazloženja o povredi vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda vijeće nije razmatralo jer su, prema njihovoj ocjeni, paušalni i ne sadrže pravnu argumentaciju i ne mogu se dovesti u vezu sa odredbama Ustava kojim su definisani vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda u RS.

U zakonu se navodi da ministarstvo može uspostaviti pomoćni sastav policije u slučajevima kada treba da se nadoknadi veliki broj policijskih službenika za obavljanje određenih policijskih poslova.

“Izbor pripadnika pomoćnog sastava policije obavlja se putem javnog konkursa, a uslove za postupak prijavljivanja, selekciju i izbor kandidata koji učestvuju u javnom konkursu za pripadnika pomoćnog sastava policije propisuje Vlada podzakonskim aktom”, navodi se u zakonu.

Istaknuto je da o angažovanju pomoćnog sastava policije odlučuje ministar, na prijedlog direktora policije.

Na posljednjoj sjednici Ustavnog suda RS odlučivano je i o odluci Narodne skupštine RS o izboru predsjednikā i članova Komisije za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti RS, i utvrđeno je da je povrijeđen vitalni nacionalni interesi bošnjačkog naroda.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ: Banjaluka postala povoljno poslovno okruženje nakon pet godina RADA I JASNE VIZIJE

Banjaluka je nedavno stekla uslove za povoljno poslovno okruženje. Pet godina se bavimo tom problematikom i trud se isplatio.

Kazao je ovo odbornik PDP-a u Banjaluci Nebojša Drinić.

– Od regionalne asocijacije koja obuhvata sve države Jugoistočne Evrope dobili smo sertifikat gdje smo u mogućnosti da naredne tri godine koristimo naš grad kao povoljno poslovno okruženje. Odnosno da taj epitet možemo u svim daljim aplikacijama da uvrstimo u svoje planove i u svoje programe koji imaju za cilj da privuku investicije u gradu Banjaluki – kazao je Drinić u Jutarnjem programu BN-a i pojasni:

Dakle, mi smo 2021. godine osnovali predzatnički centar. Tada je to bila ideja koja nije nigdje drugo imala uporište. Dakle, nešto što je sasvim novo. Međutim, imali smo viziju i znali smo u kom smjeru se krećemo i da će to dati rezultat. Jer smo prije toga godinu dana razgovarali sa privrednicima i preduzetnicima šta je to što je njima najpotrebnije. Ono što su oni govorili jeste da je troma administracija da je potrebno da se uprosti, da oni sve imaju na jednom mjestu i tako je preduzetnički centar krenuo da egzistira kao jedan svojevrstan servis za one koji žele da uplove u preduzetničke vode – istakao je on.

Kako kaže, kada se povećao broj preduzetnika, krenuli su da rade ankete da vide šta je potrebno preduzetnicima.

– Tu smo vidjeli da je bio problem sa subvencijama, pa smo pravili nove linije subvencija. Međutim, pored novih linija subvencija mi smo povećali iznos kojim podstičemo i subvencionišemo preduzetnike pa je on sa onog iznosa koji je bio do 5000 konvertibilnih maraka, granica je podignuta na 15 000 konvertibilnih marak,a što je značajna podrška za preduzetnike i one koji žele da uplove u preduzetničke vode – kaže Drinić i dodaje:

– Naravno, kada uzmete u obzir da je u 2019. godine bilo 500 novih predzatnika, a u 2022. – 1000, odnosno duplo, to je ogroman rast, ali to je i zasluga preduzetničkog centra jer smo ljude edukovali, približili im šta to znači da se bavite preduzetništvom i oni koji su do tada radili u sivoj ili crnoj zoni odlučili su da legalizuje svoje biznise – kazao je on.

Više detalja pogledajte u videu u okviru teksta.

Nastavi čitati

Aktuelno