Nakon četiri godine postojanja s ponosom mogu da kažem da je preko 2000 korisnika koristilo usluge Preduzetničkog centra Banja Luka, što je mnogo doprinijelo razvoju preduzetništva u našem gradu. U Banjoj Luci smo uspjeli da udvostručimo broj preduzetnika, ali i da savjetima pomognemo drugim opštinama i gradovima, kako u Republici Srpskoj, tako i u regionu, kako da naprave prvi korak i krenu u realizaciju jednog ovakvog projekta.

Rekao je ovo Nebojša Drinić, odbornik PDP u Skupštini grada Banjaluka i osnivač Preduzetničkog centra, koji ističe da je preduzetništvo motor privrede i života u svakoj lokalnoj zajednici, ali da se prije aktuelne administracije gradonačelnika Stanivukovića nije pridavalo značaja toj oblasti.

– Mi smo se aktivirali, razmišljali kako da preduzetnicima budemo od pomoći, da ljudi ne moraju da idu od vrata do vrata da pitaju za savjet – iz pravne, ekonomske struke ili marketinga, da sve imaju na jednom mjestu ili da nam skrenu pažnju šta bi bilo dobro za Banjaluku, kako da postane preduzetnički grad. Imamo potencijal, kvalitetan kadar, a geografski smo jako dobro pozicionirani. Tako smo došli na ideju da formiramo Preduzetnički centar – rekao je Drinić.

– U Banjoj Luci je 2019. godine bilo 500 preduzetnika, a već 2021. godine, nakon osnivanja Preduzetničkog centra, taj broj je porastao na 770, a 2022. godine na 990 preduzetnika. Ovo govori u prilog činjenici da su ljudi shvatili naš apel, naš poziv i naravno našu ispruženu ruku da se upuste u jednu priču koja se zove preduzetništvo. Kroz preduzetništvo svako ima priliku da se dokaže u onome u čemu smatra da je dobar, ako napravi rezultat dalje zapošljava ljude, a da bi se sve to desilo, potrebno je da mu se da vjetar u leđa. Mi smo pokazali da smo tu za preduzetnike, ne samo kroz savjete, nego i kroz subvencije, što je dalo veliki rezultat – ističe.

Kaže da se, i pored uspjeha koji postiže Preduztnički centar Banja Luka, ova oblast konstantno susreće sa velikim izazovima.

– U posljednje dvije godine republička vlast konstantno podiže namete. Imali smo tri puta posklupljenje električne energije za dvije godine, zatim povećanje poreza i doprinosa, što je doprinijelo tome da je danas duplo manje novoformiranih firmi, da imamo odjave, a još oko pola preduzetnika koji su radili predali su zahtijev za odjavu. Međutim, mi pokušavamo kroz subvencije, koliko smo u mogućnosti, da podržimo preduzetnike – kaže Drinić.

Ističe da je prije formiranja Preduzetničkog centra najveći iznos subvencije jednom preduzetniku iznosio 5000 KM.
– Međutim, kada uzmete u obzir da su doprinosi oko 300 KM mjesečno i da kroz 12 mjeseci sav taj iznos ode na namete, a da ne računamo kancelarije, knjigovođe, materijalne i druge troškove, dolazili smo u situaciju da su mnogi koji imaju potencijal odustajali. Mi smo i to promijenili, pa smo subvencije povećali sa 5000 na 15.000 KM. Osim toga, smanjili smo onaj čuveni problem „fali jedan papir“, jer sada sve informacije imaju na jednom mjestu – rekao je Drinić.

Ističe da u Banjaluci vidi veliki potencijal što se tiče razvoja preduzetništva, te dodaje da različiti politički stavovi ne bi smjeli da budu prepreka.

– Imali smo ideju da napravimo industrijsku zonu u Ramićima, ali to je zaustavila skupštinska većina, samo da se ne bi neki poen pripisao gradonačelniku, pa sada tamo imamo samo skladište. Međutim, pored svih potencijala, Banja Luka ima i onaj najveći, a to su ljudi koji imaju volju i znanje da se bave preduzetništvom. Veliki je potencijal u IT sektoru, koji je potrebno staviti u bolje zakonske okvire, što bi doprinijelo daljem razvoju i te i drugih oblasti. Tu smo da motivišemo preduzetnike, podržimo ih u njihovim prvim koracima i, pored svih prepreka, Banju Luku u budućnosti vidim kao bitan regionalni centar preduzetništva – poručio je Drinić.

Žao mi je što uvaženi dr Selak uporno širi netačne informacije. Iako mu je i na sjednici Skupštine grada ukazano na to, on nastavlja da pogrešno informiše građane.

Rekao je ovo Igor Maksić, odbornik PDP u Skupštini grada Banjaluka, reagujući na izjave odbornika SPS Gorana Selaka o, kako je naveo, pogrešnoj i populističkoj politici aktuelne gradske administracije koja se tiče vodosnabdijevanja.

– Za početak, projekti 1 i 2 su definisani u mandatima prije Stanivukovića, kao i Voda 3. Nigdje se nisu spominjale Tunjice za koje se isti taj Selak svesrdno bori da se ne uradi – kaže Maksić i poručuje Selaku da ako ne zna, neka pita šta je to u mandatu uradio Stanivuković.

– Za njegovu informaciju, da više ne bi obmanjivao građane, rado ću ga informisati o realizovanim projektima, pa neka zapamti za ubuduće. Što se tiče projekta Voda 1: završen je podsistem Zvijezda prema Gornjoj Piskavici, započet i završen glavni rezervoar Melina u podsistemu Bronzani Majdan, započet i završen vodovod u Кrminama do Društvenog doma, završen dio mreže u Radosavskoj i pušten podsistem Slavićka-Radosavska, završen je glavni oborniski kolektor u Кarađordjevoj na Laušu – ističe Maksić.

To nije, sve, poručuje on, nego preporučuje Selaku da nauči i šta je sve urađeno kroz projekat Voda 2:

– Završen je vodovod u Jagarama, druga i treća zona, započeta i završena kanalizacija u Кuljanima, kao i u Ulici Jasmira Malčića, Pobrđe. Započet je i završen vodovodni podsistem Bronzani Majdan, započeto i završeno izmještanje vodovoda na novi most u Trapistima, završen vodovod Кremenovici-Gakovici, podsistem Zvijezda, započet i završen vodovod u Verićima i dio Donje Piskavice, započeta i završena rekonstrukcija i proširenje mreže u ulici Srpskih ustanika i Tuzlanskoj, Starčevica, završen vodovod u Ulici braće Miletić, završena kanalizacija u Vrbanji, ulicama Carigradska i Mis Adelini Irbi, te u Dujke Кomljenovića, Ada. Dalje, započet je i završen vodovod u zaseoku Brkići i Bukše, podsistem Zvijezda, završen vodovod u dijelu ulice Mome Кapora, Gornji Priječani, te započeti i završeni vodovodi u Gavrila Principa, Obilićevo, kao i u dijelu naselja Pezića polje – poručuje Maksić.

On ističe da je svjestan da je toliko toga urađeno da je teško i zapamtiti, ali budući da je dr Selak posebno zainteresovan za ovu temu, neće mu biti problem da nauči i šta je realizovano kroz projekat Voda 3:

– Кroz ovaj projekat završenena je sekundarna vodovodna mreža u gradu (Lauš, Drakulić, Šarogvac, Dragočaj, Zalužani). Završeno je 90% vodovodnog sistema u Grabu, kao i 80% vodovodnog sistema na Poniru. Završen je podsistem Slavićka 2, završeno proširenje i rekonstrukcija vodovoda Donja Кola, završen vodovodni sistem Racune, završeni su vodovodi na Manjači (Grabovica, Šipke, Cvijetića, Кovačevići i Vilusi). Vjerujem da je ovo sasvim dovoljno informacija da dr Selak konačno prestane da širi neistine – poručio je Maksić.

Kultura, istorija, priroda, ali i hrana koju nudi Banjaluka sve češće postaju dovoljni razlozi da upravo grad na Vrbasu bude izbor brojnih turista kako za duži odmor, tako i za kratki predah.

Iako zasigurno jedan dan nije dovoljan da se upoznamo sa Banjalukom, uz dobar plan može se obići barem ono najznačajnije.

Mi smo pitali ChatGPT šta bi preporučio onima koji u Banjaluku tek žele doći ili se njoj ponovo vraćaju da obiđu za 24 sata.

1. Tvrđava Kastel i šetnja uz Vrbas

Svoj dan i svoju posjetu Banjaluci započnite šetnjom uz Vrbas i obilaskom tvrđave Kastel.

Naime, riječ je o najstarijem istorijskom spomeniku u Banjaluci koji je još 2004. godine proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Tvrđava Kastel pominje se i u rimskom periodu, a za vrijeme Ferhad-paše Sokolovića dobija današnje obrise. Danas je Kastel mnogima omiljeno mjesto za šetnju, a ljeti postaje centar brojnih muzičkih i kulturnih događaja.

Osim što van zidina Kastela možete prošetati i uz Vrbas, ukoliko budete imali vremena, ljepotu ove rijeke možete doživjeti laganim hodom po šetalištu sve do Švedske plaže.

2. Džamija Ferhadija

Nakon Kastela i šetnje uz Vrbas, krenite prema džamiji Ferhadiji izgrađenoj 1579. godine. Pored džamije se nalaze tri turbeta: Ferhad-pašino, Safi-kadunino i turbe Ferhad-pašinih bajraktara. Ova tri turbeta čine trokut u čijem se središtu nalazi džamija. Ferhadija, koja je srušena 1993. godine, obnovljena je i ponovo otvorena 2016. godine. Nacionalnim spomenikom BiH proglašena je 2003. godine.

3. Krivi sat i Gospodska ulica

Svoje upoznavanje Banjaluke, nakon Ferhadije, nastavite kroz park sa spomenikom Tvrtku I Kotromaniću, a zatim ćete doći na Trg Krajine, gdje ćete vidjeti Krivi sat. Kazaljke ovog sata pokazuju vrijeme 9.11, odnosno trenutak kada je Banjaluku 27. oktobra 1969. godine razorio snažan zemljotres. To je danas spomen-sat, ali i često mjesto okupljanja Banjalučana prilikom susreta.

Od sata nastavite hodati Gospodskom ulicom, koja zvanično nosi naziv Ulica Veselina Masleše. Ova ulica je zasigurno mnogima omiljeno šetalište, ali i jedan od simbola ovog grada.

4. Hram Hrista Spasitelja

Šetajući laganim korakom niz Gospodsku ulicu stižete do, takođe, jednog od simbola Banjaluke – Hrama Hrista Spasitelja, nekadašnje Crkve Svete Trojice. Izgradnja hrama trajala je od 1925. do 1929. godine, a hram je svečano osvećen 1939. Hram je srušen 1941. godine, a zatim je obnovljen i osvećen 2009. godine. Danas je Hram Hrista Spasitelja saborni hram za sve vjernike Eparhije banjalučke i neizostavna fotografija na brojnim razglednicama Banjaluke.

5. Banj brdo

Za kraj dana sačuvajte energiju za uspon na Banj brdo. Staza koja vodi do vrha proteže se kroz šumu, a svakim korakom sve više ćete ostavljati užurbanost grada iza sebe. Na vrhu se nalazi spomenik palim Krajišnicima, a odnedavno i vidikovac sa koga se pruža nevjerovatan pogled na Banjaluku.

Predah od upoznavanja grada na Vrbasu napravite uz domaću kafu, ali i brojne specijalitete kojima se Banjaluka može pohvaliti, a svako prvo mjesto zauzima banjalučki ćevap, koji je odskora postao i zvanično zaštićen brend.

Ukoliko svoj odmor produžite, možete posjetiti i Trapistički samostan “Marija Zvijezda”, neki od muzeja, odgledati predstavu u jednom od pozorišta, otići sa ekipom na rafting, uživati u vožnji dajakom ili samo odmarati u krošnjama drveća nekih od banjalučkih parkova.

Jedan dan možda nije dovoljan za upoznavanje Banjaluke u potpunosti, ali je zasigurno dovoljan da zavolite ovaj grad na Vrbasu i poželite da se ponovo vratite.