Connect with us

Društvo

POSLANICI ZA, SAMO SNSD PROTIV! Sprema li se BiH za bojkot trgovina u petak?

Bojkot trgovina, koji je u petak realizovan u Hrvatskoj, a seli se i kod nas, podržavaju i brojni poslanici u parlamentu Republike Srpske.

Većina narodnih tribuna, s kojima smo juče razgovarali, u izjavi za “Nezavisne novine” saglasna je u tome da su cijene u našim prodavnicama neopravdano visoke.

Ovakvoj praksi se, poručuju neki od njih, mora stati na kraj, jer ljudi jedva preživljavaju od prvog do prvog u mjesecu.

Podsjetimo, pod parolom “Bojkot zbog visokih cijena. Jedan dan ne kupuj ništa”, građani BiH su pozvani da u petak, 31. januara, ne idu u prodavnice, ali ni u ugostiteljske objekte, benzinske pumpe…

U Hrvatskoj je 24. januara u trgovinama izdato gotovo dva miliona računa manje nego isti dan prethodne sedmice, a za idući petak pozivaju na još jači bojkot, s tim što se od četvrtka kreće i u izbjegavanje tri trgovačka lanca na sedam dana, kao i tri proizvoda kojima su cijene naglo skočile.

Ujedno, ova ideja već poprima regionalne razmjere, pa će u naredni petak, osim građana BiH i Hrvatske, trgovine u širokom luku zaobilaziti i brojni potrošači u Crnoj Gori, u čemu ih je podržao i premijer Milojko Spajić.

Nenad Stevandić (US) DA

Apsolutno sam siguran da građanski aktivizam u tom smislu može da bude samo pozitivan i da građani na taj način upozoravaju vlast i kontrolne organe da ne smiju praviti dilove sa veletrgovcima nego voditi računa o njima. Tako da, slažem se s tom vrstom građanskog aktivizma. Podržaću ga.

Maja Dragojević Stojić (SDS) DA

Svakako ću da podržim bojkot s obzirom na to da je postalo nezamislivo kojom brzinom rastu cijene svih proizvoda, a posebno osnovnih životnih namirnica. Plate i penzije su nedovoljne da pokriju sve mjesečne potrebe naših građana. Ljudi jedva preživljavaju od prvog do prvog u mjesecu. Neću u kupovinu u petak.

Srđan Mazalica (SNSD) NE

Nisam siguran koliko će taj bojkot dati efekte, s obzirom na to da će se ljudi vjerovatno, ako taj dan ne budu ništa kupovali, obezbijediti prethodni dan i kupiti sve što im treba. Mislim da neće doći do pada potrošnje. Iskreno, ako mi nešto bude trebalo, sigurno ću otići i uzeti. Ne mislim da ta akcija može dati određene efekte, čak i kad bi svi građani BiH postupili po tome.

Srđan Todorović (SP) DA

Planirao sam da ne idem u kupovinu. Mislim da trgovci u ovom opštem poskupljenju, koje je dijelom opravdano, friziraju cijene i za neopravdani dio, odnosno koriste situaciju da cijene povećaju van onoga što je opravdano povećanje. Ignorisaću kupovinu u petak.

Tanja Vukomanović (PDP) DA

Neću u petak u kupovinu. Vidjela sam da se po društvenim mrežama počela širiti ta akcija. Ja mislim da je svaki građanski bunt, odnosno akcija dobrodošla. Smatram da su cijene nerealne. Mogu jedan dan bez kupovine i vjerujem da mogu svi.

Nebojša Vukanović (Za pravdu i red) DA

Dajem veliku podršku toj akciji i vrlo rado ću se priključiti. Sigurno neću kupovati i pozvaću ljude da ne kupuju. Monopolisti bliski vlastima imaju potpuni monopol i na sceni je nevjerovatna pljačka. Skuplji su proizvodi kod nas nego u Švajcarskoj i Njemačkoj.

Spomenka Stevanović (Demos) DA

Opravdan je bunt građana i neću definitivno ići u kupovinu, jer neke cijene zaista, bez ikakvog razloga, idu gore. Uvijek se nađu mešetari, a imali smo takvih situacija i ranije. Pratila sam i čitala ovih dana da će čaj u nekim restoranima da košta tri marke. Očigledno, značajan broj, naravno ne svi, proizvođača i trgovaca koristi ovakve krizne situacije da zarade na građanima.

Darko Banjac (NPS) NE

Ja ću kupovati sve namirnice koje su neophodne meni i mojoj porodici u datom trenutku, kao što će svaki građanin to uraditi. Ne vjerujem da postoji građanin koji neće kupiti mlijeko, hljeb, odnosno osnovne životne namirnice koje su im potrebne da prehrane svoju porodicu taj dan ili pet dana. Što se tiče bunta građana, slažem se s njima, jer su cijene previsoke i trgovci treba da definišu niže cijene.

Nezavisne novine.

Related Topics:

Društvo

TUZLA UVODI PET NOVIH LINIJA KA EVROPI! Evo gdje će sve letjeti Wizzair

Na nedavno raspisanom javnom konkursu za uspostavu novih vazdušnih linija iz Međunarodnog aerodroma Tuzla javio se samo jedan ponuđač – mađarski niskotarifni prevoznik VizEr, piše Zamaaero.
Bez obzira na polemike o tome da je rok prekratak bio da bi se prijavilo više kompanija (samo pet dana) i o tome kako su uslovi konkursa bili strukturirani gotovo kao da su pisani upravo za VizEr, kao i to da je mađarska aviokompanija jedina uspjela pripremiti kompletnu dokumentaciju i prijaviti se u tako kratkom roku, nema dileme da će putnici biti na dobitku.
Prema uslovima konkursa, VizEr se obavezuje otvoriti najmanje pet novih linija iz Tuzle, i to prema sljedećim regijama: Austrija, Njemačka, Francuska, Benelux i Švedska, prenosi Marx ba.

Pored toga, sve postojeće linije moraju ostati aktivne najmanje godinu dana. Još uvijek nije potvrđeno hoće li kompanija otvoriti i šestu liniju ili će u Tuzli uspostaviti bazu, što je bila jedna od mogućnosti predviđenih konkursom, prenosi Biznis.ba.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se izuzetno toplo vrijeme!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i veoma toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 34 stepena Celzijusova.

Ujutru i prije podne preovladavaće pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.

Tokom dana biće vrlo toplo uz naoblačenje na jugu koje će se premještati ka istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
U Krajini i na sjeveru razvoj oblaka može usloviti kratkotrajnu kišu ili pljusak.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 20, na jugu i sjeveru do 22, a dnevna od 28 do 34 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

IZ GODINE U GODINU U MINUSU: Željeznice Republike Srpske traže veći budžetski iznos

Milion maraka predviđenih iz budžeta Republike Srpske za finansiranje infrastrukture i sufinansiranje putničkog željezničkog saobraćaja u 2025. godini – daleko je od dovoljnog za nesmetano poslovanje “Željeznica Republike Srpske” (ŽRS).

Ovo stoji u Planu poslovanja ŽRS za period 2025–2027. godine, u kojem se ističe da trenutna budžetska podrška nije dovoljna ni za redovno servisiranje osnovnih obaveza prema radnicima, fondovima i dobavljačima.U upravi preduzeća očekuju da će se kroz rebalans budžeta iznos pomoći povećati kako bi se omogućilo redovno funkcionisanje i realizacija planiranog obima prevoza, piše Glas Srpske.

Najveći dio fiksnih troškova otpada na zarade i lična primanja zaposlenih (42%) te na amortizaciju (17%). Samo za plate i naknade u ovoj godini planirano je 48 miliona KM, dok je za amortizaciju predviđeno dodatnih 19,36 miliona. Kamatni troškovi, uglavnom po osnovu inostranih kredita, iznose nešto više od tri miliona KM.

Preduzeće planira da 2025. godine preveze oko 80.000 putnika, uz simboličan godišnji rast od 1% u naredne dvije godine. Planovi se temelje na prethodnim rezultatima, promjenama u poslovnoj politici, konkurenciji drumskog saobraćaja, mobilnosti stanovništva i drugim relevantnim faktorima.

U sektoru teretnog saobraćaja planirano je povećanje obima prevoza sa 4.078.000 tona u 2025. na preko 4,15 miliona tona u 2027. godini, uz skroman rast u skladu s analizom tržišta i potražnjom korisnika usluga.

Gubici i dalje previsoki

Uprkos planiranim aktivnostima, ŽRS će i naredne tri godine poslovati u minusu:

Godina Projektovani gubitak (KM)

2025. 37.928.595
2026. 42.487.001
2027. 41.389.520

Nova organizacija i kapitalne investicije

Krajem prošle godine, ŽRS su imale 1.798 zaposlenih. Na osnovu zaključka Vlade RS iz novembra 2024, preduzeće se organizuje kao vertikalno integrisana struktura sa tri sektora: zajednički poslovi, infrastruktura i operacije (putnički i teretni saobraćaj), uz odvojene računovodstvene politike. U planu je i prilagođavanje ljudskih resursa ovoj novoj organizaciji.

Veliki izazov i dalje predstavljaju dotrajala infrastruktura i mobilna sredstva. U dokumentu se navodi da su planirana kapitalna ulaganja višestruko veća od trenutno dostupnih sredstava:

Godina Kapitalna ulaganja (KM)

2025. 389.240.000
2026. 753.970.000
2027. 561.480.000

U ŽRS ističu da su ulaganja od presudnog značaja za očuvanje i unapređenje funkcionalnosti pruga i voznih sredstava.

Nastavi čitati

Aktuelno