Connect with us

Politika

POSTOJI LI SNSD BEZ DODIKA Čovjek – stranka, bez čijeg prisustva je najjača politička partija tek blijeda sjenka

Predsjednik Republike Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik, uspješno je operisan prije mjesec dana na jednoj klinici u Beogradu.

Nakon navedene operacije, koja je dovela i do odgađanja Dodikovog pojavljivanja pred Sudom BiH, na političkoj sceni Republike Srpske i BiH došlo je do uočljivog vakuuma zbog Dodikovog nepojavljivanja u javnom životu.

Iako se povremeno, preko društvenih mreža, aktuelni predsjednik Srpske oglasi o najvažnijim političkim temama koje opterećuju život u Republici Srpskoj i BiH, Dodikovo upadljivo odsustvo sa političke scene ponovo je aktuelizovalo pitanje da li SNSD, kao već godinama najjača politička partija u Republici Srpskoj, ima bilo kakve perspektive bez Milorada Dodika na njegovom čelu i šta bi se, na primjer, desilo ako bi, hipotetički, Dodik morao da napusti čelo te stranke.

Politički analitičar Tanja Topić za Srpskainfo, između ostalog, kaže da je SNSD sa Miloradom Dodikom i bez njega na čelu partije, potpuno druga priča.

– SNSD bez Dodika bio bi blijeda kopija stranke i upitno je da li bi isti opstali u jačini i snazi koju imaju kada je tu Dodik – kaže Topićeva za naš portal.

Generalno, kako dodaje, to je problem kako u strankama, tako i u institucijama koje, prema njenim riječima, počivaju na jednom snažnom vođi i većini pristalica koje klimaju glavom, misle po vođinim instrukcijama i nastoje da se istaknu kroz poltronstvo.

Politički analitičar Nebojša Tojagić takođe smatra da stranke koje su zasnovane na harizmi, moći, dominaciji ili čak diktaturi vođe, najčešće traju tek nešto duže od njihovih lidera.

– Ako se vratimo u prošlost, vidjećemo da poslije Tita nije bilo Tita, već da se Komunistička partija raspala brže od države. Nakon ubistva Zorana Đinđića, Demokratska stranka se raspala po svim šavovima poput kule od karata. Slično je bilo i sa Socijalističkom partijom Slobodana Miloševića, koja je bila pred nestankom. Sunovrat radikala nakon odlaska Vojislava Šešelja u Hag je epskih razmjera. Kod nas takve primjere možemo pronaći kod SDS, čiji raspad traje decenijama, ili u skorije vrijeme sa DNS, nakon odlaska Marka Pavića – ističe Tojagić.

SNSD je, htjeli to priznati ili ne, Milorad Dodik lično, smatra on.

– Dodik je Alfa, Beta i Gama SNSD. Njegova je i prva, ali i posljednja. On je svakako izuzetno sposoban političar koji godinama opstaje, onaj koji svojim lukavstvom i pregovaračkim sposobnostima mnoštvo interesnih grupa unutar stranke i dalje uspješno održava na okupu – navodi naš sagovornik.

Dodikov rejting je, dodaje Tojagić, bez obzira na sve i dalje veći od rejtinga SNSD.

– Bez njega (Dodika) SNSD bi se raspao na najsitnije čestice i u par godina postao marginalna politička partija odbačena od svih sadašnjih partnera. Naredni izbori, ako na njih opozicija izađe, vjerovatno su njegovi posljednji izbori na koje bi izašao, sa dosta manjim šansama nego inače – kaže Tojagić.

Da li će uzrok političkog kraja Dodika biti godine, bolest, presuda ili gubitak izbora, dodaje on, manje je bitno.

– Slabljenje Dodika povećaće unutrašnje sukobe i iznošenje prljavog veša u obračunima koji će tek uslijediti. Početak kraja SNSD je blizu. Članstvo neće čekati drugog lidera u borbama za prevlast koje će uslijediti. Članstvo će mahom otići u druge stranke da bi ostali dio vlasti i zadržali približno iste pozicije koje su stekli u SNSD – smatra Tojagić.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno