Connect with us

Svijet

Potresna poruka ljekara iz Sirije “Djeca krvare i umiru od hladnoće ispod ruševina”

Ljekar iz Sirije, koji radi u bolnici na sjeveru zemlje u zemljotresom pogođenoj regiji, za Skaj Njuz kaže da situacija u njegovoj zdravstvenoj ustanovi podsjeća na ratnu zonu.

Osim Sirije, snažan zemljotres pogodio je i jugoistok Turske pa u obje zemlje spasilačke ekipe ulažu velike napore da spase stotine zarobljenih ispod ruševina.

Zbog zemljotresa magnitude 7,8 po Rihteru umrlo je preko 3.500 ljudi. Bolnica se nalazi u regiji Atareb koja je pogođena zemljotresom.

Doktor Osama Salom, iz Sirijsko-američkog medicinskog društva (SAMS), radi u bolnici Bab Al Hava. Riječ je o bolnici koja je primila više od 400 žrtava i izvijestila o više od 50 smrtnih slučajeva.

Većina pacijenata su djeca koja krvare i koja su umirala od hladnoće ispod ruševina. Još ljudi je ispod ruševina, spasilačke ekipe ih traže, ali jako je hladno – rekao je doktor.

Spasilački timovi preko noći rade na minus jedan ili dva Celzijusa. Svakog sata pristiže sve više pacijenata, hodnici bolnice su pretrpani ljudima, rekao je on za Skaj Njuz.

Doktor kaže da postoji veliki nedostatak osoblja i opreme u bolnici i da su sva odjeljenja zauzeta pacijentima, uglavnom ženama i djecom.

Osim toga, tu je i problem s nedostatkom električne energije.

– Svi su nam kreveti puni, ljudi moraju ležati na podu. Nakon par sati ni na podu neće biti više mjesta. Podsjeća na ratnu zonu, što mnogim ljudima budi traumatična sjećanja. Svakog trenutka čujem kako kola hitne pomoći dolaze s novim žrtvama potresa. Svakim satom se smanjuju šanse da se ljudi spase – govori sirijski doktor.

Dalje navodi da je tursko-sirijska granica potpuno zatvorena i da se pacijenti ne mogu uputiti u Tursku, što je bolnicu u kojoj radi jako opteretilo.

– Tako sam tužan. Ovo je gore za Sirijce od rata jer smo mnogo godina živjeli kao ratom razorena zemlja. Sada se opet javio isti osjećaj – gubimo nadu da ćemo spasiti djecu zbog ogromne potrebe za potrošnim materijalom i lijekovima. To će sve nestati tokom idućih sati – ispričao je sirijski doktor.

Svijet

MOGERINI PUŠTENA IZ PRITVORA: Podignuta optužnica za zloupotrebu sredstava

Rektor Koledža Evrope Federika Mogerini i bivši generalni sekretar Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) Stefano Sanino optuženi su za zloupotrebu sredstava EU, saopšteno je iz Kancelarije evropskog javnog tužioca.

U saopštenju se navodi da je za zloupotrebu sredstava optužen i zamjenik Mogerinijeve, koja je ranije bila na funkciji visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost.

Kancelarija je juče potvrdila da je izvršen pretres u sjedištu EEAS, te da je privedeno troje ljudi. Istraga se sprovodi u vezi sa pronevjerom sredstava iz programa EU za obuku nižerangiranih diplomata.

Mogerini je jutros puštena iz pritvora, nakon što je ranije privedena zbog sumnje da je izvršila pronevjeru, javila je italijanska novinska agencija AGI.

Nastavi čitati

Svijet

ZAVRŠEN SASTANAK PUTINA I VITKOFA: Stigle i prve reakcije iz Moskve

Uz Putina, rusku delegaciju su činila i dvojica njegovih savjetnika, Kiril Dimitrijev i Jurij Ušakov.

Sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina sa američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Donalda Trampa, Džaredom Kušnerom završen je u Kremlju poslije više od pet sati.

Uz Putina, rusku delegaciju su činila i dvojica njegovih savjetnika, Kiril Dimitrijev i Jurij Ušakov.

Dimitrijev se odmah nakon sastanka oglasio na društvenoj mreži X, gdje je uz fotografiju sa sastanka objavio i stiker goluba sa maslinovom grančicom koji simbolizuje mir.

Oglasio se Putinov pomoćnik
Prema riječima pomoćnika ruskog predsjednika Jurija Ušakova, razmatrana je suština američkih mirovnih prijedloga u Ukrajini.

“Razgovor je bio veoma koristan, konstruktivan i veoma informativan”, rekao je on novinarima.

Ušakov je napomenuo da je sastanak pružio priliku da se razgovara o načinima daljeg rješavanja ukrajinske krize, kao i da se postigne dogovor o nastavku zajedničkog rada na postizanju mira u Ukrajini.

Vladimir Putin, kako je Ušakov pojasnio, obavijestio je američku delegaciju da Moskva može da pristane na neke stvari u okviru američkog plana za Ukrajinu, ali da druge stvari izazivaju kritike sa ruske strane.

“Dogovorili smo se na nivou predstavnika, pomoćnika i drugih predstavnika da nastavimo kontakte sa Amerikancima, posebno sa njima koji su danas stigli u Kremlj”, dodao je predsjednički pomoćnik.

Na sastanku se, kako je naveo, nije razgovaralo o konkretnim formulacijama, već o suštini američkog plana za rješenje u Ukrajini.
Rusija se upoznala sa početnim američkim planom od 27 tačaka, pišu RIA Novosti.

“Postojao je dokument koji je sadržao 27 tačaka. Predat nam je i mi smo ga, naravno, pregledali. Međutim, nismo radili na formulaciji i nije bilo razgovora sa našim američkim kolegama o tome, o čemu se takođe danas raspravljalo”, istakao je.

Moskva je pored početnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa dobila još četiri dokumenta. U razgovorima je bilo riječi o teritorijalnim pitanjima, bez kojih Rusija ne vidi rješenje ukrajinske krize.

Rusija i Sjedinjene Američke Države su se složile da ne otkrivaju suštinu sastanka. Vladimir Putin je poslao pozdrave Donaldu Trampu preko Stiva Vitkofa i niza političkih signala.

Ušakov je dodao da još mnogo posla treba da se uradi. Međutim, napomenuo je da strane definitivno ne odustaju od rješavanja ukrajinskog pitanja.

Poslije sastanka Vitkof je otišao u zgradu Ambasade SAD u Moskvi.

Podsjetimo, razgovor ruskog predsjednika Vladimira Putina sa američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Donalda Trampa Džaredom Kušnerom bio je danas u Kremlju, prenijela je agencija RIA.

Američka delegacija trebalo je da predstavi Putinu izmijenjen mirovni plan, koji je sa 28 sveden na 19 tačaka, a sastanak u Moskvi održao se nakon dvije nedjelje intenzivne diplomatije oko Trampovog plana, uključujući dvije runde pregovora između SAD i Ukrajine.

Mirovni plan od 19 tačaka
Nakon intenzivnih pregovora u Ženevi, američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da je ostvaren značajan napredak u izradi mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini.

Prema izvorima upoznatim sa raspravama, mirovni plan je skraćen sa 28 na 19 tačaka. Iako nije precizirano šta je izbačeno, poznato je da su evropski lideri ranije izrazili zabrinutost zbog dijelova koji se odnose na sankcije i zamrznutu rusku imovinu, smatrajući da je to u nadležnosti EU. Pritisak SAD da se sukob okonča već se odrazio na tržišta – evropske odbrambene akcije pale su u ponedjeljak za više od 2 odsto.

Nastavi čitati

Svijet

POLICIJA UPALA U CIK ZORE U CIVILU! Ovo su svi detalji hapšenja Federike Mogerini

Belgijska policija sprovela je u utorak opsežnu operaciju pretresa i hapšenja u Briselu i Brižu, u sklopu istrage o navodnoj zloupotrebi sredstava Evropske unije.

Operacija je izvedena po nalogu Evropskog javnog tužilaštva (EPPO), a među uhapšenima se nalazi i Federika Mogerini, bivši visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, danas rektor prestižnog Koledža Evrope.

Početak racije

Racije su započele u ranim jutarnjim satima, kada je oko deset policajaca u civilu upalo u sjedište Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) u Briselu. Prema riječima očevidaca, policija je pažljivo i tiho pretražila kancelarije, dok je drugi zvaničnik EU potvrdio da se operacija odvijala istovremeno i u zgradama Koledža Evrope u Brižu, kao i u privatnim domovima osumnjičenih.

Tri osobe su privedene zbog sumnje na korupciju, prevaru u javnim nabavkama i sukob interesa, a zaplijenjena je i opsežna dokumentacija za potrebe istrage.

Ko je uhapšen?

Prema informacijama belgijskih medija, među uhapšenima se nalaze Federika Mogerini, nekadašnji šef evropske diplomatije i sadašnji rektor Koledža Evrope, kao i Stefano Sanino, bivši generalni sekretar EEAS-a koji trenutno obavlja funkciju visokog zvaničnika u Evropskoj komisiji. Treća uhapšena osoba je menadžer Koledža Evrope, čiji identitet još nije objavljen.

Iako EPPO nije zvanično potvrdio njihova imena, belgijski listovi Le Soir i L’Echo navode da su identiteti potvrđeni iz više diplomatskih izvora i da se radi o visokorangiranim osobama čiji je imunitet prethodno ukinut kako bi hapšenja mogla biti sprovedena.

Sumnje u “dogovoreni tender”: Kako je Koledž Evrope dobio posao?

U fokusu istrage nalazi se sumnja da je Koledž Evrope imao povlašćen pristup povjerljivim informacijama tokom tendera za pokretanje nove Evropske diplomatske akademije — devetomjesečnog programa obuke evropskih diplomata koji finansira EEAS.

Prema dostupnim informacijama, Koledž je 2022. godine kupio zgradu u ulici Spanjaardstraat u Brižu za 3,2 miliona evra upravo u trenutku kada se očekivalo raspisivanje tendera za smještaj budućih polaznika akademije. Ubrzo nakon toga EEAS je toj instituciji dodijelio 654.000 evra kroz konkurs koji je sada pod istragom.

Istražitelji nastoje da utvrde da li je rukovodstvo Koledža unaprijed znalo kriterijume i uslove tendera, što bi ovoj instituciji dalo nepoštenu prednost u odnosu na druge zainteresovane kandidate. Ukoliko bi se to potvrdilo, radilo bi se o nelegalnom favorizovanju i nelojalnoj konkurenciji, kao i o mogućem dopremanju povjerljivih informacija iz vrha EEAS-a.

Moguća krivična djela: Od korupcije do kršenja službene tajne

Ako se sumnje pokažu tačnim, slučaj bi mogao obuhvatiti čitav niz ozbiljnih krivičnih djela predviđenih evropskim zakonodavstvom. Istraga obuhvata prevaru u javnim nabavkama, korupciju, sukob interesa i povredu službene tajne. EPPO navodi da postoje “snažne indicije” da su evropska pravila o fer konkurenciji bila prekršena i da je jedna institucija imala pristup povjerljivim elementima tendera prije nego što je konkurs zvanično objavljen.

Zvaničnici Evropske komisije i EEAS-a odbijaju da komentarišu detalje istrage, ističući da je riječ o “aktivnostima iz prethodnog mandata” i da se podaci ne mogu iznositi dok postupak traje. Belgijska policija takođe odbija da daje izjave za javnost.

Najveći korupcijski potres u evropskoj diplomatiji ove decenije

Ovaj slučaj predstavlja jedan od najtežih skandala koji su pogodili institucije Evropske unije u posljednjih deset godina. Hapšenje Mogerini — žene koja je donedavno bila jedna od najuticajnijih političkih figura u Briselu — izazvalo je šok u diplomatskim krugovima i otvorilo ozbiljna pitanja o nadzoru nad trošenjem novca EU, ali i o mogućim zloupotrebama u okviru elite koja upravlja evropskom birokratijom.

Istraga EPPO-a nastavlja se u tajnosti, a očekuje se da će u narednim nedjeljama biti obavljeni novi razgovori i dodatne provere finansijskih tokova. Sudska odluka o eventualnom podizanju optužnice mogla bi postati ključni trenutak u redefinisanju pravila o transparentnosti i integritetu u evropskim institucijama, prenosi Nova.

I visoki zvaničnik Evropske komisije Stefano Sanino takođe je bio priveden. Sanino je prethodno bio generalni sekretar EEAS pod Mogerini, u periodu kada je stvorena Diplomatska akademija. Trenutno je generalni direktor odjeljenja Komisije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Zaliv.

Nastavi čitati

Aktuelno