Građani u Republici Srpskoj će za registraciju vozila ove godine će plaćati 50 do 200 KM, više u odnosu na prošlu godinu. Razlika u iznosu povećanja cijene tiče se razlike između osnovne i pune premije osiguranja.

Potvrdila je to osoba koja se bavi registracijom vozila, čije ime je poznato redakciji Srpskainfo.

– Građani će plaćati u svakom slučaju više, povećana je naknada za vodoprivredu za duplo, priča se da će i putarine biti povećane za 22%, nelegalni popusti koji su postojali su ukinuti i sve će se to odraziti po džepu građana – navodi ova osoba.

Druga osoba koja radi u osiguranju rekla je da je naknada za vodoprivredu iznosila 19,20, a sada je 33,60 KM prosječno za putnička vozila, a polisa je poskupila za par maraka .

– Uvođenjem novog informacionog sistema, odnosno centralne elektronske evidencije sva su društva morala da izjednače cijenu, odnosno premiju osiguranja po autoodgovornosti, što je inače propisano kao zakonska obaveza, ali su se u prošlosti dešavale nuspojave, pa su neka društva davala sitne benefite osiguranicima kako bi ih pridobili što više – izjavio je Bojan Popović, predsjednik Skupštine Udruženja društava za osiguranje Privredne komore Republike Srpske, prenosi Srpskainfo.

Objasnio je da je to digitalizacijom riješeno, a da je u principu premija ostala ista.

Banjalučki pravnik Milko Grmuša podnio je inicijativu Narodnoj skupštini Republike Srpske u kojoj traži promjenu zakonskih rješenja kojima se trenutno ograničava pojeftinjenje registracije vozila.

Grmuša je ranije istakao da postoji ogroman prostor za jeftiniju registraciju vozila, ali država u paktu sa osiguravajućim društvima to ne dozvoljava.

– Osiguravajuća društva, kao i sve druge kompanije, moraju da se bore na slobodnom tržištu za svoje klijente. Ko je sposoban, inovativan i solventan, treba da opstane. Ostali neka propadnu. Strašno je da se privatnim kompanijama silom nameće profit na račun naroda – istakao je ranije Grmuša.

Komentarišući povećanje iznosa kojeg građani plaćaju za registracije rekao je da sva osiguranja imaju zajedničku tarifu kad je riječ o autoodgovornosti koju je donijela Agencija za osiguranje Republike Srpske, piše Srpskainfo.

– Dakle, Agencija za osiguranje propiše koliko mora koštati polisa autoodgovornosti i sva osiguranja su dužna da postupaju po toj polisi. Znam da su nekad prije neki, ne svi, ali veći dio njih davali te popuste da bi privlačili klijente. I to je bio lov u mutnom objektivno govoreći – rekao je on.

Objasnio je da zato i smatra da treba ukinuti odredbu o zajedničkoj tarifi.

– Ona direktno ide pod broj jedan na uštrb građana, zato što ne postoji konkurencija u cijenama i pod broj dva dugoročno ide i protiv osiguravajućih društava, jer oni ako neće voditi računa o svojoj efikasnosti, inovativnosti, da bi sačuvali i privukli nove klijente, mislim oni se koriste sa nekom “štakom” koja će u jednom momentu biti izmaknuta i šta će onda? – naveo je Grmuša.

Srpskainfo

Prosječna penzija u Srpskoj iznosi 651 KM, a minimalna tek 330 KM, što jasno pokazuje kakav je standard penzionera, među kojima mnogi bukvalno primaju crkavicu.

Naime, mnogim penzionerima mjesečno na račune liježu iznosi u rasponu između ove dvije cifre, kojima pošteno ne mogu ni da se najedu.

Kako kažu, željni su svega, jer moraju da plate režije i lijekove, a ono što ostane, krckaju do sledeće penzije, sretni da imaju dovoljno brašna i makarona.

Ni oni sa nešto većim penzijama ne mogu sebi da priušte bogzna šta, željni čak i hrane koja je u njihovoj mladosti bila bagatelna. Sad sanjaju čvarke i slaninu, pa čak i čajnu kobasicu, jer su cijene ovih proizvoda otišle nebu pod oblake.

Radmila Šušnjar, penzionerka iz Banjaluke, kaže da joj od 500 KM penzije, kad plati režije i lijekove, za život ostane 100, maksimalno 150 KM. –

I kakav je to život?! Nikakav! Odem u prodavnicu sa 20 KM, kupim nešto najosnovnije za 2 dana, i to je to – ističe Šušnjareva za Srpskainfo.

Rezignirano kaže da je život mnogih penzionera u Srpskoj postao nepodnošljiv.

– Odričemo se svega, samo kupujemo ono najneophodnije. Činjenica je da penzioneri uglavnom žive od jeftine hrane, poput brašna, makarona, riže, gotovih supa… Kupe malo mlijeka, šećera, ulja, rijetko kad malo mesa i malo voća – kaže ona i dodaje da su penzije dovoljne taman za postepeno umiranje.

– Na to sve, dali su nam povećanje od 3 odsto?! To je nula, teška sramota! Penzije su trebale da budu povećane za 10 odsto. Da ne radim nešto sa strane, bukvalno bih bila gladna – poručuje Šušnjareva.

U još goroj poziciji je njena sugrađanka Đurđija Andrić, koja mjesečno raspolaže sa 400 KM penzije. Da ne bi umrla od gladi, na improvizovanom štandu u centru Banjaluke prodaje nešto domaćih proizvoda. Njen primjer dodatna je potvrda koliko je loš standard penzionera, čija su mjesečna primanja ispod prosječne penzije.

Đurđija Andrić, penzioneri, penzijeFOTO: NIKOLA SEKULIĆ/RINGIER
– Od moje penzije, kad platim lijekove i najosnovnije režije, ne ostane mi gotovo ništa. A sve poskupljuje. Pravo da vam kažem, teško se živi. Preživjeti ne bih mogla da ne prodam nešto voća i povrća. Ni tu ne zaradim bogzna šta, ali, bolje išta nego ništa – poručuje Đurđija.

U nešto boljoj poziciji, ali nikako zavidnoj, nalazi se penzioner Momčilo Vukelić, čija penzija iznosi 800 KM.

Ni on ne krije da mu se život svodi na mnoga odricanja, dok na priču o penzionerima koji žive od 400-500 KM, samo odmahuje rukama.

– Na režije ode 300 KM. Ono što ostane, dovoljno je za neki osrednji život. Ne izlazim nigdje, ne pušim, ne pijem, nemam auto. Dakle, sve se svelo na preživljavanja. Nisam mogao ni sanjati da ću ovako živjeti pod stare dane – priznaje Momčilo.

Kaže da njegova supruga i on dobro promišljaju kako će potrošiti svaku marku.

– Žena, koja ima manju penziju od moje, sve zagleda, sabira, računa. A bog zna koliko je život težak onima koji imaju 400-500 KM. Većina penzionera nema izbora, nego da jede onu najjeftiniju hranu – kaže Momčilo.

Sa sjetom se prisjeća vrema kad se govorilo – nemam para, idem kupiti čajnu.

– Sad je čajna misaona imenica, jer kilogram košta 30 KM. Takođe, nekada su slanina i čvarci bili sirotinjska hrana, a sad ta ista slanina ide i do 40, a kilogram čvaraka do nevjerovatnih 60 KM – ističe ovaj penzioner.

Na povećanje penzija za 3% kaže da je klasično zamajavanje.

– Povećanje od 12,2 odsto, što su najavili u Srbiji, vrijedno je pažnje. Nama penzije povećaju za 3%, a cijene skaču na dnevnom nivou – poručuje Vukelić.

Podsjetimo, od avgusta, najniža penzija u Srpskoj povećana je za nepunih 10 maraka, dok će prosječna penzija biti veća za nepunih 19 KM.

U slučaju najniže penzije, ovo povećanje je taman za kilogram brašna, 800 grama riže, pola kilograma pilećih krilaca i 2 banane… Penzioneri koji primaju prosječnu penziju, od pomenutog povećanja, pride, mogu da kupe i litar mlijeka, litar ulja, kilogram šećera i 2 paštete.

U Bosni i Hercegovini se očekuje nestabilno vrijeme sa kišom ili pljuskom sa grmljavinom.

Tokom dana biće i kraćih sunčanih intervala, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče i u noći na petak doći će do postepenog razvedravanja u Hercegovini, a u ostalim krajevima biće oblačno, ponegdje s kišom ili pljuskom. Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom sjevernih smjerova, a u Hercegovini slab do umjeren, južnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 11 do 16, u višim predjelima od osam, a najviša dnevna od 20 na jugozapadu do 27 na istoku i jugu, u višim predjelima od 17 stepeni Celzijusovih.