Connect with us

Region

POTVRĐENA OPTUŽNICA protiv Gorana Džonića, sin Stefan OSLOBOĐEN svih sumnji

Nepravnosnažnim rješenjem Višeg suda u Nišu potvrđena je optužnica Višeg javnog tužilaštva u Nišu protiv okrivljenog Gorana Džonića iz sela Moravac, opština Aleksinac zbog teškog ubistva brata od tetke Gorana (56), njegove supruge Gordane i kćerke Lidije Đokić (26), dok je njegov sin Stefan Džonić oslobođen optužbi za pomaganje za koje je sumnjičen.

Goran Džonić se tereti i za nedozvoljenu proizvodnju, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.

Kako je saopštio Viši sud odlučeno je da nema mjesta optužbi po optužnici Višeg javnog tužilaštva u Nišu u odnosu na okrivljenog Stefana Džonića da se obustavlja krivični postupak protiv njega zbog krivičnog djela teško ubistvo u pomaganju i u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i drugih eksplozivnih materija.

Rješenjem suda, oštećeni M. A. je upućen da svoj imovinskopravni zahtjev protiv Stefana Džonića može ostvarivati u parničnom postupku.

Odlučeno je da troškovi krivičnog postupka vođenog pred Višim sudom u Nišu protiv okrivljenog S. Dž. iz sela Moravac, opština Aleksinac, padaju na teret budžetskih sredstava suda, o čijoj će visini predsjednik vijeća donijeti posebno rješenje kada se podaci o njima pribave, saopšteno je iz Višeg suda u NIšu.

Kako je Blic pisao, Goran Đokić (57), njegova supruga Gordana (56) i kćerka Lidija (26) iz Aleksinca ubijeni su 27.septembra 2021.godine nakon što su iz Moravca krenuli za Aleksinac. Njihova ugljenisana tijela pronađena su 2.oktobra u ataru Moravca a spaljeni automobil „folkasvagen pasat“ nedaleko od 12 kilometara udaljene Tešice. Zbog sumnje da su počinili teško ubistvo krajem oktobra prvo je uhapšen Đokićev brat od tetke, penzionisani vatrogasac Goran Džonić, a potom i dvojica njegovih sinova Milan i Stefan, kao i braća Kostadin i Aleksandar Milošević, poznati kao braća Jojke. Braća Jojke i Milan Džonić, prvi sin Gorana Džonića, u martu su pušteni iz pritvora jer ih ni grafološko vještačenje ni drugi dokazi prikupljeni u istrazi ne povezuju sa zločinom.

Samo Gorana Džonića povezuju svi dokazi
Svi dokazi za sada povezuju samo Gorana Džonića. Njegov DNK je na novcu i vreći sa 40.000 evra, iskopanoj iz voćnjakakao i na pištolju koji je nađen sakriven nakon što je on ispričao policiji gdje se nalazi a za koji je balističkim vještačenjem utvrđeno da je iz njega ubijena porodica Đokić. Sigurnosne kamere u Tešici snimile su „pasat“ Đokića kako sa zemljanog puta dolazi iz pravca Moravca u 2 časa iza ponoći, i Džonićev žuti skuter kako se vraća dva sata kasnije istim putem. Snimljen je kako sipa gorivo u kantu na dan nestanka Đokića, a istog dana je bio i u Tešici kraj mjesta gdje je kasnije nađen zapaljeno auto. Jedan mladić posvjedočio je da je 26.septembra oko 15 časova dovezao Džonića iz Tešice jer je navodno kod majstora ostavio motor ali je proverom je utvrđeno da je motor bio na popravci još u avgustu pa se sumnja da ga je Džonić dovezao na mjesto gdje će zapaliti pasat kako bi se njime vratio kući. Metalostrugar iz Moravca je posvjedočio da je Džoniću pomogao da napravi navoj za metalni dio za koji se ispostavilo da je prigušivač, a dvije nedelje nakon zločina naprasno je rođaku vratio dug od 10.000 evra. I plac na kojem se nalazi Stefanova kuća, a na kojem je pronađen zakopan novac, nalazi se u vlasništvu Gorana Džonića.

Stefan ima jak alibi, pušten da se brani sa slobode

Stefan Džonić koji je po zanimanju profesionalni vojnik imao je jak alibi da u noći ubistva nije bio u Moravcu, već u bazi u Kopnenoj zoni bezbjednosti a za nijedan dokaz ga direktno nije povezivan sa zločinom osim činjenice da je novac bio zakopan u dvorištu njegove kuće a da je njegov otac Goran Džonić, upitan da li bi neko od njegove djece bio sposoban da tako nešto uradi, odgovorio „možda i jesu“. No, u vrijeme Stefanovog odsustva Goran Džonić je imao pristup kući i dvorištu pa ostaje da se vidi da li će i nakon preispitivanja optužnice Stefanovo ime ostati biti u njoj. On je krajem oktobra pušten da se brani sa slobode a sada je Viši sud saopštio I da se protiv njega u potpunosti obustavlja postupak.

Related Topics:

Region

SKANDAL U HRVATSKOJ BOLNICI: Kardiohirurg dobio otkaz, policiji prijavio skrivene kamere u operacionim salama

Dr Ivan Burcar dobio je prije godinu dana opomenu pred otkaz, a sad i otkaz. Medicinske sestre i tehničari koji su radili sa njim za 24sata otkrivaju zašto su ga prijavili. S druge strane, dr Burcar prijavio je KBC policiji.

Da ljekar dobije otkaz, nije uobičajena pojava u Hrvatskoj i zato je poprilično šokantna nedavna objava u medijima kako je dr Ivan Burcar, kardiohirurg na Rebru, dobio otkaz. On je, nakon što je dobio otkaz, izašao u medije sa tvrdnjom da su u sali postavljene kamere, kao i da šef kardiohirurgije naređuje da se rizikuju životi pacijenata ugradnjom srčanih zalistaka koji u nekim slučajevima nisu adekvatnih dimenzija.

No medicinske sestre i tehničari koji su na Rebru godinama radili sa dr Burcarom otkrivaju za 24sata svoju stranu priče jer je zbog njihovih prijava lekar na kraju i dobio otkaz. Navode da su došli do ruba i kako bi njih 8-10 samo dalo otkaz da je on ostao da radi. Razgovarali smo i sa šefom kardiohirurgije, dr Hrvojem Gašparovićem, koji oštro odbacuje navode o ugradnji zalistaka koji nisu “adekvatnih dimenzija” navodeći da je to tehnički i medicinski nemoguće.

Zaposleni u Klinici za kardijalnu hirurgiju KBC-a Zagreb u razgovoru za 24sata tvrde da su godinama bili izloženi psihičkom pritisku, verbalnom omalovažavanju, vređanju i neprimjerenom ponašanju dr Ivana Burcara. Kažu kako su zbog njegovog ponašanja na posao dolazili sa strahom i grčem u stomaku, posebno kad bi unapred znali da će sa njim biti u operacionoj sali.

To je, kako tvrde, trajalo godinama i, nakon što su osjetili posljedice na sopstvenom zdravlju, odlučili su da ga prijave upravi. Prvo je zbog toga dr Burcar dobio opomenu pred otkaz, no kako se, kažu, takvo ponašanje nastavilo, opet su ga prijavili i nakon sprovedene istrage u bolnici dr Burcar je, dodaju, dobio otkaz.

Kažu kako je rad u operacionoj sali sam po sebi izuzetno stresan. Posebno zato što rade na operacijama srca, u kojima, ističu, greške nisu dopuštene. Zaposleni sa kojima smo razgovarali govore nam kako se mnogo njih razbolelo i ima problema sa štitnom žlezdom upravo zbog stresa koji su imali zbog rada u sali sa dr Burcarom.

Samo želimo mirno da radimo svoj posao. Imamo i po 50-70 prekovremenih sati mesečno. Operacije srca same po sebi su dovoljno stresne. A onda dođete u situaciju da ne znate šta vas čeka u sali – opisuju zaposleni.

Neke su operacije, kažu, trajale znatno duže nego što bi očekivali, a napetost je dodatno rasla kad bi nešto u sali krenulo drugačije od očekivanog. Ako mu date instrument, a on nije onakav kakav je očekivao, bez da vam konkretno kaže šta je zamislio, znao je da viče, govori da će se zbog vas nešto dogoditi pacijentu, da ćete ubiti pacijenta. Ako nekog u tom trenutku nema u sali, instrumentarka ostaje izložena. Nisu to uvek bile psovke. To je bilo vikanje, preteći ton, pogled, okrivljavanje i prebacivanje odgovornosti za stvari koje se nisu ni dogodile – opisuje jedan od zaposlenih.

Kažu i da su se zaposleni nakon takvih situacija vraćali kući u suzama.

Bilo je koleginica koje su plačući odlazile kući. Dan unapred radili bi raspored i već bi se među koleginicama čulo: ‘Sutra sam opet sa njim’. Ljudi su imali grč u stomaku. To je počelo da se odražava i na zdravlje – navode zaposleni.

Jedan od njih tvrdi da je u jednom slučaju dr Burcar bacio makaze u operacionoj sali nakon što su mu dodali instrument kojim nije bio zadovoljan.

Dodao sam mu makaze koje nisu zarezale kako je hteo i on ih je bacio. To nije bila normalna reakcija – ističe.

Zaposleni tvrde i da su tokom godina podnosili mnogobrojne prijave te da je zbog ponašanja lekara sprovedena interna istraga. Navode kako je ceo kolektiv davao iskaze pravnoj službi. Prijave su išle ka direktoru, pravnoj službi. Vodila se interna istraga. Bilo je prijava sa odeljenja i iz sale. Cijeli kolektiv dao je iskaze. Godinama smo ćutali i trpeli jer smo znali da, ako se svi skupimo i počnemo da delujemo, to može dovesti i do njegovog otkaza. Nije nam to bilo lako da odlučimo, no posljedice koje smo osećali nakon godina izlaganja takvom ponašanju nadvladale su osećaj krivice da ga ipak prijavimo – rekli su.

Tvrde da je dr Burcar pre otprilike godinu dana dobio opomenu pred otkaz zbog takvog ponašanja, ali da se, prema njihovim rečima, takvo ponašanje ipak nastavilo.

Nikad se nije izvinio. Nastavio je da radi i maltretira nas. U jednom trenutku rekao je da mu je ostalo još nekoliko meseci opomene i da će nakon toga nastaviti po starom. Bilo je i poruka u smislu da ćemo videti njegovog advokata, da on ima svoje ljude – kažu te dodaju da je sva komunikacija sa njim išla u smeru stalne prijetnje i pritisaka.

Zaposleni navode i kako je dr Burcar znao da traži da se koleginica udalji iz ambulante dok obavlja preglede, uz obrazloženje da mu “nešto ne smesti” u svrhu kontrole, vodio je mlađe lekare da sede sa njim dok radi u ambulanti.

To je trajalo godinama. Nekad bi se situacija malo smirila pa bi ponovo eskalirala. Ali poslednjih godinu dana potpuno se izgubila kontrola. Zato smo sad reagovali – dodaju.

Posebno ih je, kažu, pogodilo kad je jednoj koleginici navodno rekao da će “otići u penziju bez licence”.

Nikad nismo znali šta nas čeka kad uđemo u salu. To nas je najviše iscrpilo – kažu.

Zaposleni odbacuju i tvrdnje da su problem bile kamere u operacionim salama. Kažu da se nije radilo o tajnom snimanju zaposlenih i pacijenata nego o videonadzoru ulaska i izlaska iz sala.

Kamere su nekad bile postavljene radi nadzora ulaska i izlaska u salu, posebno noću. To je bio videonadzor koji i danas postoji i u bolesničkim sobama, a ne snimanje nekoga da bismo ga špijunirali. Dr Burcar je znao da kamere postoje i nikad se pre nije žalio – navode.

Kažu da se materijal pohranjivao na bolničkom sistemu, ali da se takve snimke već godinama ne čuvaju. Dodaju i da niko nije mogao da dobije snimke.

Prema njihovim rečima, sve što se događalo poslednjih godina kulminiralo je odlukom da više ne žele da ćute.

U operacionim salama Klinike za kardijalnu hirurgiju KBC-a Zagreb nema instaliranih nadzornih kamera – odgovorili su na upit 24sata o kamerama iz direktorata KBC-a Zagreb.

Organizacija rada klinika/kliničkih zavoda u nadležnosti je, kažu, načelnika. Prema izjašnjenju načelnika Klinike za kardijalnu hirurgiju, odluku o ugradnji i vrsti srčanih zalistaka samostalno donosi operater u okvirima mogućnosti Klinike te dostupnog materijala, a u skladu sa smernicama. U slučaju potrebe ili mišljenja operatera za ugradnjom specifičnog zaliska koji je izvan smernica, isto se iznosi na jutarnjem sastanku kako bi mogao da se pripremi. Ako postoji potreba za izmenom plana ili tipa zaliska tokom operacije, operater to može i uvek to čini samostalno – ističe direktorat.

Na pitanje o otkazu dr Burcaru dodaju kako prema zakonu ne mogu ništa da komentarišu, 24sata.hr.

Nastavi čitati

Region

HILJADE LJUDI NA ULICAMA ZAGREBA: „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ zbog opasnog otpada

U Zagrebu se danas održava veliki građanski protest zbog ekološke afere povezane sa desetinama hiljada tona opasnog otpada odloženog na području Gospića. Organizatori traže hitnu sanaciju zagađenih lokacija i utvrđivanje odgovornosti.

Građani kreću u 11 časova

Protest pod nazivom „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ biće održan danas u Zagrebu, a organizatori očekuju dolazak hiljada građana.

Okupljanje je zakazano za 11 časova na Trgu kralja Tomislava, odakle će učesnici krenuti prema Trgu bana Josipa Jelačića.

Centralni dio programa predviđen je za podne.

Protest je organizovan nakon što je u javnosti otvoreno pitanje odlaganja velikih količina opasnog otpada na području Gospića, kao i odgovornosti za stanje na lokacijama na kojima je otpad pronađen.

Traže sanaciju i odgovornost

Među ključnim zahtjevima organizatora su hitna i potpuna sanacija zagađenih lokacija, ali i utvrđivanje odgovornosti svih koji su učestvovali u poslovima povezanim sa spornim otpadom.

Organizatori i građanske inicijative upozoravaju da problem ne može biti riješen samo uklanjanjem otpada, već je potrebno utvrditi kako je do njegovog odlaganja došlo, ko je za to odgovoran i ko će snositi posljedice.

Podršku protestu dale su brojne političke i građanske organizacije. Inicijativa „Za Hrvatsku slobode“ saopštila je da je njenu izjavu podrške potpisalo više od 300 javnih ličnosti.

Milanović i sindikati podržali protest

Među onima koji su podržali protest je i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.

Dolazak je najavio i šef njegovog kabineta Orsat Miljenić.

Podrška je stigla i iz sindikalnog sektora. Protest su podržali Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat novinara Hrvatske i Sindikat policijskih službenika.

Time je ekološka afera dobila širu društvenu i političku dimenziju, a organizatori očekuju masovno okupljanje u centru Zagreba.

Sporni otpad povezuje Hrvatsku i BiH

Slučaj je posebno zanimljiv i u kontekstu Bosne i Hercegovine, jer se kompanija „Tipos resurs“, koja se sada pominje u okviru afere u Hrvatskoj, ranije pojavljuje i u slučaju spornog otpada koji je završio u Derventi.

Prema ranije objavljenim informacijama, firma „Pramat plast“ iz BiH morala je u jesen 2014. godine, po nalogu Republičke ekološke inspekcije, vratiti medicinski otpad u Hrvatsku.

Otpad je vraćen kompaniji „Tipos resurs“, od koje je, prema tadašnjim informacijama, sporni materijal prethodno nabavljen i uvezen u BiH.

Ovaj slučaj tako ponovo otvara pitanje prekograničnog kretanja otpada i kontrole kompanija koje se bave njegovim prometom i zbrinjavanjem.

Dok građani Zagreba danas izlaze na ulice zbog zahtjeva za sanaciju i utvrđivanje odgovornosti, slučaj sa spornim otpadom u Hrvatskoj pokazuje da posljedice neadekvatnog upravljanja otpadom mogu prelaziti i državne granice.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ OTKRIO SVE PLANOVE! „U narednih nekoliko dana raspisujem izbore, spremam se za premijera!“

U narednih nekoliko dana ću raspisati izbore. Mislim da će biti 9. ili 10. septembar ujutru. Deseti septembar je valjda posljednji dan, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić gostujući u Srpskom dnevniku na TV Informer.

Vučić je podsjetio da će u Nišu biti održana sjednica glavnog odbora Srpske napredne stranke na kojoj će biti riječi o predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima, ali i o mogućnosti kandidature predsjednika Vučića za predsjednika Vlade.

On je istakao da će, ukoliko dobije podršku, iznijeti dva prijedloga – jedan već sada, a drugi po davanju ostavke na mjesto predsjednika Republike. Ukoliko dobijem podršku od ljudi da budem predsjednik vlade, moj prvi prijedlog će biti da to bude najmanja vlada u istoriji Srbije – premijer i 12 ministara. To će biti moje obećanje građanima, najavio je Vučić.

O istraživanju agencije Faktor plus prema kojem bi SNS osvojila 47,2 odsto glasova, Vučić je rekao da ga ne zanimaju istraživanja koja vladajućoj stranci daju veliku prednost dodajući da je jedino pravo istraživanje rezultat izbora.

Vučić je istakao da se ozbiljno sprema da preuzme funkciju predsjednika Vlade, dodajući da će mu to najvjerovatnije biti posljednji mandat.

Nastavi čitati

Aktuelno