Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci podiglo je optužnicu protiv A.G. (40) iz tog grada zbog sumnje da je prijetnjama, uznemiravanjem i kršenjem sudskih zabrana ugrozio suprugu koju je prisluškivao, snimao, optuživao za prevaru i prijetio joj ubistvom navodeći da će „biti krvi do koljena“.

Optužnicu, kao i prijedlog za produženje pritvora, potvrdio je Osnovni sud u Banjaluci.

A.G. se tereti za krivično djelo Nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici iz člana 190. stav 1. Krivičnog zakonika Republike Srpske, kao i za tri krivična djela Nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici iz člana 190. stav 5. KZ RS, a prema navodima optužnice, sva djela počinio je u stanju bitno smanjene uračunljivosti usljed intoksikacije kokainom i zavisnosti od više psihoaktivnih supstanci. Prisluškivao suprugu i optuživao je za nevjerstvo

U optužnici se navodi da je 18. februara 2025. godine, u porodičnom stanu u Banjaluci, nakon što je prethodno na neutvrđen način putem telefona prisluškivao i snimao suprugu tokom razgovora sa drugim licima, primoravao oštećenu da sluša i gleda sadržaj telefona za koji je tvrdio da govori o njenom navodnom nevjerstvu.

Tereti se da ju je tom prilikom vrijeđao i nazivao pogrdnim imenima, a potom odlazio i na njeno radno mjesto gdje ju je optuživao za prevaru. Dalje se navodi da je 13. jula 2025. godine na email adresu oštećene poslao poruku u kojoj joj je prijetio ubistvom, navodeći da će „biti krvi do koljena“.

Prema optužnici, takve radnje kod oštećene izazvale su akutnu stresnu reakciju, duševni bol i strah, kao i umanjenje opšte životne aktivnosti.

Kršio zabranu približavanja

Tužilaštvo navodi da je A.G. 22. juna 2025. godine prekršio zaštitne mjere izrečene rješenjem Osnovnog suda u Banjaluci od 4. aprila 2025. godine, kojima mu je bilo zabranjeno približavanje supruzi na udaljenosti manjoj od 200 metara, kao i njeno uznemiravanje i uhođenje u trajanju od 90 dana. Uprkos tome, supruzi je putem telefona poslao poruku u kojoj je naveo da bi je „u afektu mogao udaviti“, što je kod nje izazvalo osjećaj uznemirenosti i straha.

Govorio da je spreman da je ubije

Optužnicom je obuhvaćen i događaj od 26. novembra 2025. godine, kada je, kako se navodi, prekršio novu zaštitnu mjeru kojom mu je bilo zabranjeno približavanje i uznemiravanje supruge, te joj telefonom uputio prijetnje „da će sve da gori i da je spreman da ubije“, što je kod nje izazvalo uznemirenost i strah.

Pokušao da joj priđe ispred zgrade

Prema navodima optužnice, A.G. je 26. decembra 2025. godine oko 13 časova ponovo prekršio izrečene zaštitne mjere tako što je došao na adresu stanovanja oštećene, lupao na ulazna vrata stana i tražio da ga pusti unutra kako bi vidio dijete, pri čemu joj je govorio uvredljive i pogrdne riječi.

Nakon što mu oštećena nije otvorila vrata, udaljio se, a ona je slučaj prijavila policiji.

U optužnici se dalje navodi da se istog dana oko 15.15 časova ponovo vratio ispred zgrade u kojoj stanuje oštećena i pokušao da ostvari zabranjeni kontakt sa njom, krenuvši prema ulazu u zgradu kada ju je ugledao.

Oštećena je tada zatražila pomoć policijskih službenika koji su se nalazili na licu mjesta, nakon čega je A.G. spriječen da joj priđe i uhapšen.

Apelaciono vijeće Suda BiH oslobodilo je nekadašnjeg komandanta 43. brigade takozvane Armije BiH Ramiza Durakovića optužbi za ratni zločin nad srpskim civilima na području Čajniča 1993. godine, uz obrazloženje da nije dokazano da je imao saznanja o počinjenim zločinima.

Predsjedavajuća Apelacionog vijeća Amela Husić rekla je da nije sporno da su zločini počinjeni, niti da je Duraković rukovodio akcijom, ali da nije dokazano da je bio upoznat sa ubistvom i paljenjem kuća.

“Niko ne spori da se zločin desio, niti da je optuženi rukovodio akcijom, ali nijedan od provedenih dokaza ne ukazuje da su informacije o ubistvu i paljenju kuća došle do optuženog, posredno ili neposredno”, rekla je Husićeva u obrazloženju presude koja je pravosnažna.

Oštećeni Miloš Pijević, čija je kuća zapaljena, upućen je na parnični postupak sa imovinskopravnim zahtjevom.

Advokat odbrane Denis Jakić rekao je nakon izricanja presude da je odbrana od početka tvrdila da Duraković nije počinio krivično djelo za koje je bio optužen.

On je dodao da je Duraković u pritvoru proveo skoro dvije godine.

Sud BiH prvostepeno je osudio Durakovića na tri i po godine zatvora za ratni zločin nad srpskim civilima na području Čajniča 1993. godine.

Durakoviću je prvostepena presuda izrečena za ubistvo Darinke Pijević i paljenje kuća Rajka i Miloša Pijevića.

Duraković, koji je državljanin Srbije i Njemačke, optužen je da je kao komandant 43. brigade takozvane Armije BiH znao za počinjene zločine, a da nije preduzeo neophodne i razumne mjere da kazni počinioce.

Optužnica ga je teretila za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva i to po Krivičnom zakonu bivše SFRJ, saopšteno je iz Tužilaštva BiH, na čiji prijedlog je potvrđena optužnica.

Suđenje Durakoviću počelo je u oktobru 2024. godine.

Pripadnici Federalne uprave policije od jutros se nalaze u Ministarstvu privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona, gdje po nalogu POSKOK-a izuzimaju dokumentaciju povezanu sa tragedijom u Donjoj Jablanici.

Nina Hadžihajdarević, portparol POSKOK-a, potvrdila je za Klix da će pripadnici FUP-a izuzeti dokumentaciju iz rudarsko-geološke inspekcije, koja je u sklopu ovog ministarstva.

Kako piše Hercegovina.info, istražitelji FUP-a izuzimaju dokumentaciju koja se odnosi na kamenolom i pravnu osobu SANI d.o.o. Predmet izuzimanja su i zapisnici inspekcija povezani s radom kamenoloma.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međuentitetskog kriminala pri Federalnom tužilaštvu (POSKOK) preuzeo je predmet istrage vezan za tragediju u Donjoj Jablanici, u kojoj je 4. oktobra 2024. godine u razornim poplavama smrtno stradalo 19 osoba.

Tužilaštvo HNK ranije je objavilo da se istraga vodi protiv četiri osobe i firme “Sani” iz Jablanice. Među osumnjičenima je i vlasnik kamenoloma i firme “Sani” Dženan Honđo, koji je ranije ispitan u svojstvu osumnjičene osobe.

Prema ranijim navodima Tužilaštva HNK, pravne i fizičke osobe obuhvaćene su istragom zbog postojanja osnova sumnje na počinjenje krivičnih djela “zloupotreba položaja ili ovlasti”, u vezi sa krivičnim djelom “teški slučajevi izazivanja opšte opasnosti”, zatim krivičnim djelom “zagađivanje životne sredine” te krivičnim djelom “nesavjestan rad u službi”.

Preuzimanjem predmeta od POSKOK-a istraga je ušla u novu fazu, a današnje izuzimanje dokumentacije i inspekcijskih zapisnika u Ministarstvu privrede HNK moglo bi biti jedan od važnijih koraka u utvrđivanju okolnosti povezanih s radom kamenoloma i odgovornošću nadležnih institucija, prenosi sarajevski portal.