Connect with us

Banjaluka

PRAUNUKA MILANOVIĆA “Njena želja se ispunila i KUĆA MILANOVIĆA je dobila potpuno novi sjaj”

Kuća Milanovića večeras otvara svoja vrata, a ovo su samo neke činjenice o ovom spomeniku kulture

Naime, podaci koji su dostupni kažu da je kuća Milanović izgrađena 1893. godine, samo par mjeseci nakog gradnje prvog masivnog objekta na ovom potezu, koji je izgradio Ludvig Rudovic- u prizemlju ovog objekta nalazio se prvi banjalučki bioskop „Edison“, te prostorije prvog telegrafa.

Izgrađen je u neorenesansom stilu, a uglovnu poziciju mu naglašava balkon, ispod kojeg je bio ulaz u trgovinu (Špecerajska radnja Ivezić-Koljević).

Na spratu su bili stanovi. Pasaž vodi u ekonomsko dvorište , gdje su nekada bili objekti zanatske namjene.

Sprat objekta je zadržao autentični izgled, dok je prizemlje djelimično izmijenjeno i sada se u njegovom prizemlju, dijelu koji gleda na Ulicu Bana Milosavljevića nalazi kafić „Rock Symphony.“

Rajna Milanović je praunuke Save Milanovića koji je kuću sagradio. Rajna i njena majka Ljerka jedini su potomci ove porodice.

Kako je kazala za magazin Byka prije pet godina, kuća nakon rata nije nacionalizovana i u vlasništvu porodice Milanović ostala je sve do 1976. godine, kada ju je kupila Opština Banjaluka.

Naime, kuća je razornim zemljotresom koji je Banjaluku pogodio 1969. godine pretrpjela značajna oštećena i tadašnjim regulacionim planom planirano je njeno rušenje.

Plan se ipak nije obistinio, kuća nije srušena, već je izvršena njena rekonstrukcija, prilikom koje su urađene određene intervencije kod kojih se odstupilo od izvornog izgleda objekta, naročito kad je riječ o prizemlju, u kojem su smješteni poslovni prostori, a nije se vodilo računa ni o izvornoj kolorističkoj obradi fasade.

U vremenu koje je uslijedilo, prostor kuće su koristila kulturno-umjetnička društva, ovdje je bilo smješteno i KUD Taras Ševčenko, a sve donedavno i jedan od najpoznatijih i najopremljenijih foto studija u Banjaluci, kao i kultni Club Cedubal.

– U kući sam živjela samo do svoje treće godine, kada su se moji roditelji preselili u Sarajevo, ali sestri i meni bi se cijeli svijet otvorio kada bi o ljetnjim i zimskim ferijima dolazili u Banjaluku. Igre u dvorištu i u ulici u kojoj nije bilo saobraćaja (tadašnja Ulica Sime Šolaje) odlazak na tavan, gdje smo pregledali stare porodične uspomene i stvari koje su odlagane još od kada se kuća sagradila, pa skrivanje u vinskom podrumu kuće… “, priča Rajna, koju je jako obradovala vijest da Grad Banjaluka u dokumentu “Strategijia razvoja kulture 2018-2028 godina”, planira da kuća postane gradska knjižara – “Banjalučka kuća knjige”, u kojoj će svi posjetioci moći dobiti uvid u aktuelna izdanja domaćih izdavača i gdje bi se održavala predavanja i niz edukativnih programa iz oblasti kulture. Kaže da bi je posebno radovalo da na kući jednog dana osvane i ploča sa natpisom da je to “ Kuća Milanovića”.

Njena želja se ispunila i Kuća Milanovića je dobila potpuno novi sjaj, te će biti i novi kulturni centar Banjaluke.

Banjaluka

STUDENTI ISTRAŽIVALI TAJNE KASTELA: 12 skeleta, grnčarija i novi slojevi istorije

Vijekove istorije skrivene među zidinama Kastela ove godine istraživalo je 20 studenata sa javnih univerziteta iz Republike Srpske zajedno sa arheolozima, a među najznačajnijim pronalascima “Škole arheologije 2025” jeste jama s grnčarijom, vjerovatno iz ranije praistorije.

Pronađena jama sa dosta starijom grnčarijom
Prema riječima docenta dr Ivane Pandžić, muzejske savjetnice u Muzeju Republike Srpske, studenti i arheolozi su ove godine nastavili s radom koji je započet prethodnih godina s obzirom na to da je ovogodišnja škola organizovana šesti put za redom, a učestvovali su studenti sa prve, druge i treće godine sa predmeta istorija i arheologija sa Filozofskih fakulteta.

“Možemo reći da smo ove godine imali neočekivani nalaz jedne jame sa dosta starijom grnčarijom, kojoj ćemo raditi analizu, ali mislimo da je dosta starija u odnosu na sve do sada što smo pronašli, možda ranija praistorija”, navodi Pandžićeva.

Kako navodi, svake godine na Kastelu pronalaze standardne predmete poput keramičkog materijala ili životinjskih kostiju iz različitih perioda, jer je prostor tvrđave višeslojni lokalitet.

Identifikovano 12 ljudskih skeleta
“Ono što je nas ranije iznenadilo jeste postojanje takozvane nekropole, to jest groblja, gdje do sada imamo identifikovanih 12 ljudskih skeleta, od kojih su dva dječija. Sama obrada skeleta na lokalitetima je vrlo zahtjevna i traje. Jedan skelet od ove godine nam je ostao da ga završimo, a ostali su i dijelovi koje još nismo ni započeli istraživati”, kaže Pandžićeva u razgovoru za “Nezavisne novine” dodajući da bi do sljedeće godine trebalo da imaju laboratorijske rezultate, a tako i više podataka o skeletima, poput starosti, perioda iz kog potiču i slično.

Prema njenim riječima, njihov cilj je jasan – da upotpune priču Kastela između rimskog i turskog perioda, jer se zna da se živjelo na Kastelu, ali ne postoji mnogo materijalnih podataka o tome.

“Imamo jedan određeni cilj, a to je da uhvatimo krajnje konture objekata koje istražujemo. Do njih imamo još. Ako nas bude više sljedeće godine i ako budemo imali više sredstava i ostanemo malo duže, onda bi to išlo sve brže i imali bismo još više rezultata”, kaže ona.

Važno znati interpretirati istorijske podatke
U razgovoru za “Nezavisne novine”, Pandžićeva ističe da praktični dio mnogo znači studentima za potpuno razumijevanje predmeta i interpretaciju podataka.

“I arheolozi i istoričari koji se bave periodima u kojim se arheologija intenzivno koristi, moraju da znaju interpretirati arheološke rezultate u svojim radovima, kao što i mi arheolozi koristimo istorijske podatke. Nama je dokumentacija najbitnija i mi stvarno vodimo računa da sa naučne i praktične strane sve bude urađeno po protokolima, jer arheologija je destruktivna nauka. Vi kad jednom nešto otkrijete i uklonite sa terena, vi ste to na neki način uništili i, ako nemate dobru dokumentaciju, vama je to na neki način propalo”, navodi ona.

Organizovana i predavanja za studente
Osim što su bili na terenu, studenti su prisustvovali i brojnim predavanjima koja su održana u okviru Škole arheologije.

“Mislim da smo ove godine imali najraznovrsnije predavače i imali smo najviše predavača iz inostranstva. Imali smo kolegu Tomasza J. Chmielewskog iz Poljske, koji je pričao o istraživanjima odijevanja od praistorije do danas. Imali smo koleginicu Kseniju Đukić, bioarheologa, i kolegu Gorana Kalinića iz Banjaluke. Završetak je bio najspektakularniji, jer je bio umjetnik iz Brisela Mathieu Hendrickx, koji je u junu boravio u Banjaluci u okviru svog istraživanja na temu mača iz Vrbasa, a koji je radio umjetnički performans na tu temu”, istakla je Pandžićeva.

Inače, projekat finansiraju Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i Grad Banjaluka.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ ČESTITAO MITROVDAN: Sloboda nije data, već stečena žrtvom naših heroja

U ime Grada Banje Luke i u svoje ime, gradonačelnik Draško Stanivuković čestitao je svim borcima i Boračkoj organizaciji Republike Srpske krsnu slavu – Mitrovdan.

-Na ovaj dan sa dubokim poštovanjem pamtimo heroje koji su, braneći svoj narod i svoju zemlju, dali ono najvrednije – svoj život. Njihova žrtva je temelj naše slobode i naše Republike Srpske – poručio je gradonačelnik.

Kako je naveo – „danju i noću, pod teškim uslovima, oni su čuvali ono što danas mnogi uzimaju zdravo za gotovo“.

-Zato je naše trajno opredjeljenje: da pamtimo, da poštujemo i da čuvamo Republiku koju su nam ostavili. Svim borcima iz Republike Srpske, za njihovu nemjerljivu žrtvu, odužili smo se izgradnjom Centralnog spomen –obilježja u centru Banje Luke. Neka nas Mitrovdan podsjeti da sloboda nije data, već stečena. Sa osjećajem poštovanja i zahvalnosti, želim da krsnu slavu obilježite u miru i zdravlju!

Srećna slava i vječna slava herojima – naveo je gradonačelnik u čestitki.

Nastavi čitati

Banjaluka

SAVIĆ BANJAC: Banjaluka postaje grad aktivnog, zdravog i srećnog života

Naš cilj je da Banjaluka postane grad u kojem se živi aktivno, zdravo i zadovoljno i upravo korak ka tome su brojni projekti koje radimo, poručila je Mirna Savić Banjac, gradski menadžer.

Jedan od tih projekata, kako je navela, jeste najveći sportsko-rekreativni centar u Banjluci, koji je uspješno izgrađen i stavljen na raspolaganje sugrađanima.

“Ovo novo mjesto vjerujem da će vrlo brzo postati omiljeni kutak svih naših sugrađana. Ovo je prostor u kojem će svako pronaći nešto za sebe, od sportskih terena, staza za trčanje i šetnju do mjesta za odmor, druženje i uživanje. Posebno mi je drago što ovaj centar spaja sve generacije, od najmlađih do najstarijih, jer upravo zajedništvo i aktivan život čine naš grad ljepšim i življim”, kazala je Savić Banjac.

Dodala je da se nastavlja i izgradnja šetališta uz Vrbas, jednog od najljepših i najomiljenijih dijelova našeg grada.

“Na dionici od Švedske plaže do Vrućice Banjalučani će uskoro dobiti još jedan uređen dio za šetnju, rekreaciju i uživanje uz našu rijeku. Ovim radovima nastavljamo višegodišnji plan uređenja obale Vrbasa, sa ciljem da stvorimo šetalište koja će spajati ključne dijelove grada. Već naredne godine radovi će biti nastavljeni sve do Venecija mosta, nakon čega ćemo imati šetalište dugo više od pet kilometara. Cilj je jasan, uređena obala, uređena Banjaluka”, dodala je Savić Banjac.

Nastavi čitati

Aktuelno