Iako je Predsjedništvo BiH, preglasavanjem Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, zadužilo Savjet ministara BiH da pripremi i Predsjedništvu BiH dostavi budžet za 2025. godinu, od njegovog usvajanja, kako stvari sada stoje, neće biti ništa i BiH bi u 2026. godinu mogla ući sa privremenim finansiranjem na osnovu budžeta iz 2024. godine.

“Većina u Klubu Srba u Domu naroda neće podržati predloženi vanzakonski i neustavni budžet i ukoliko budžet bude predložen u redovnoj proceduri, pokušaćemo da se koriguje amandmanima, kako bi bio u skladu sa Ustavom i zakonima, kao i sa fiskalnim okvirom. Ako to ne budu željeli, stajaćemo u mjestu”, rekao je Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

On je rekao da su Denis Bećirović i Željko Komšić, članovi Predsjedništva BiH, predložili neustavan budžet sa namjerom da ne bude usvojen, a sve sa ciljem da se optuži Republika Srpska i njeni predstavnici u institucijama BiH.

“Zato zaključci Predsjedništva na ponovno vraćanje iste strukture budžeta za koju oni vjeruju da može proći Predstavnički dom jesu da optuže Srbe u Domu naroda da tobože ne žele da usvoje budžet”, rekao je Špirić dodajući da se preko budžeta prelamaju politike koje žele da uruše institucije Republike Srpske.

Podsjećanja radi, Predsjedništvo BiH još ranije predložio je budžet Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, međutim on nije ni razmatran, jer je Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, na samoj sjednici Predstavničkog doma rekao da je on nesprovodiv. Zanimljivo, danima prije toga Hasanović je hvalio taj budžet nazvavši ga najboljim u istoriji BiH, a na samoj sjednici Predstavničkog doma rekao je da ga praktično nije ni pročitao. I taj budžet u iznosu od 1,5 milijardi KM Predsjedništvo BiH usvojilo je preglasavanjem Cvijanovićeve.

Na sjednici Predstavničkog doma na kojoj se našao budžet, poslanici su zadužili Predsjedništvo BiH da ponovo dostavi budžet koji je sprovodiv, međutim Predsjedništvo BiH to nije uradilo i zadužilo je Savjet ministara BiH da im ponovo dostavi taj dokument, a u slučaju da to ne urade, da se razmatra budžet koji su ranije predložili. I taj zaključak da Savjet ministara BiH dostavi novi dokument budžeta donesen je preglasavanjem Cvijanovićeve.

U slučaju da BiH ne dobije budžet za ovu godinu, a što je malo vjerovatno, zakon kaže da se ide na privremeno finansiranje koje podrazumijeva da se može potrošiti samo onoliko novca i po stavkama koje su usvojene u posljednjem budžetu. S obzirom na to da je BiH posljednji budžet usvojila za 2024. godinu, izvjesno je da će u 2026. godini institucije BiH raditi po budžetu iz 2024. godine. I trenutno, u tekućoj 2025. godini, BiH je na privremenom finansiranju.

Međutim, dodatna komplikacija je u tome što su na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usvojene izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH koje predviđaju povećanje plata od 1. januara 2026. godine i u slučaju da te izmjene podrži i Dom naroda, pitanje je kako će to izgledati i da li će se plate radnicima povećati s obzirom na to da će institucije biti na privremenom finansiranju.

Plate radnicima trebalo je da budu povećane i u ovoj godini s obzirom na to da je povećana osnovica za obračun plata, ali zbog neusvajanja budžeta do toga nije došlo i Sindikat radnika institucija BiH najavljuje krivične prijave i tužbe.

“Krivične prijave idu protiv svih članova Savjeta ministara BiH i Predsjedništva BiH zbog kršenja Zakona o budžetskom sistemu. Nakon toga, a do 1. oktobra, odlučićemo o tužbama protiv poslodavca, u ovom slučaju Savjeta ministara BiH, jer nam je povećana osnovica za obračun plata, a nisu isplaćene te povećane plate”, rekao je za “Nezavisne” Radenko Mirković, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika u institucijama BiH.

On, kaže da će plate od 1. januara naredne godine, a u slučaju da izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH podrži i Dom naroda, biti povećane i da će Savjet ministara BiH, ako zakon stupi na snagu, morati naći način da ih poveća, jer će u suprotnom kršiti taj isti zakon.

Na nastavku vanredne sjednice Skupštine grada Banjaluka, šef Kluba odbornika PDP-a Nebojša Drinić kritikovao je način na koji odbornici koriste termin “istorijski” u raspravama.

– Ne mogu da vjerujem kako lako pojedini odbornici koriste termin istorijski, kao što je istorijska pljačka i lopovluk. Niko neće reći da je istorijska pljačka zemljišta Poljoprivredne škole, niko neće pomenuti staru autobusku stanicu, Picin park, pa čak ni rekonstrukciju prostorija “Vodovoda” dok je SNSD imao gradonačlenika. Ono što je dobro i za šta nema argumenata, to će se predstaviti kao štetno – rekao je Drinić.

On je naglasio da se u raspravama zanemaruje stvarni problem, kao i poskupljenje električne energije.

– Za dvije godine struja je poskupila tri puta, a sada slušamo priče da se moraju regulisati cijene. Ovo što se predlaže naziva se najboljim mogućim projektom, a građani osjećaju samo nova poskupljenja. Vidjećete, neće proći mnogo mjeseci, a cijena struje će ponovo rasti – poručio je Drinić.

Govoreći o kritikama saradnje sa hrvatskim kompanijama, dodao je da je u proteklom periodu bilo mnogo primjera koji nisu izazvali reakciju.

– Kada je predsjednik Hrvatske došao u Derventu i odlikovao vojnike, to nikome nije smetalo. Sada se postavlja pitanje zašto se nisu prijavile druge firme za ovaj projekat, a niko ne razmišlja da im se jednostavno nije isplatilo – istakao je on.

Drinić je podsjetio da je vlast u Banjaluci imala 15 godina da ulaže u grad, ali da su mnogi projekti ostajali zapostavljeni.

– Da ste svake godine ulagali po malo, sada ne bi bilo potrebe da se odjednom ulaže u sve. Umjesto toga, danas sjednice razvlačimo i po tri puta, dok u ladicama stoji preko 150 tačaka koje čekaju na razmatranje – rekao je Drinić,

Kako kaže među tim inicijativama nalaze i pitanja o besplatnim parkinzima, neradna nedjelja kao i funkcionisanju gradskog bazena.

Prije tačno tri decenije odbranjene su tri zapadnokrajiške opštine – Kostajnica, Kozarska Dubica i Novi Grad.

Prije tačno tri decenije spriječen je posljednji čin hrvatske agresije na Republiku Srpsku pod nazivom “Una 95”.

Rekao je ovo predsjednik PDP i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković povodom 30 godina od odbrane tri zapadnokrajiške opštine. Una je bila ipak prevelik zalogaj za regularne hrvatske snage koje su tih par jesenjih dana septembra potučene do nogu od strane Prvog krajiškog korpusa na čelu sa generalom Talićem.

Una je odbranjena jer su iza Une bili srpski domovi i srpska nejač. Potomci onih koji su tokom Drugog svjetskog rata skončali u Jasenovcu, Donjoj Gradini i Staroj Gradiški znali su šta će se desiti ako Una padne i to je bio odlučujući impuls za veličanstvenu pobjedu nad značajno brojnijom hrvatskom vojskom – kaže Stanivuković. Živote za slobodu tada je položilo više od 100 pripadnika Vojske Republike Srpske.

Naša zahvalnost tim ljudima mora biti vječna. Zato je naša obaveza da čuvamo slobodu i Republiku Srpsku, za koju su oni dali ono najvrednije – svoje živote – naveo je on