Najavljivani sastanak američkog državnog sekretara Marka Rubija i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, koji je trebalo da bude uvod u sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Budimpešti, iznenada je odgođen, a sada je došlo i do novih tenzija između Poljske i Rusije.

Pitanje: Zašto je Poljska upozorila da avion Putina ne leti iznad njene teritorije?

Odgovor: Poljski ministar inostranih poslova izjavio je da nezavisni poljski sud može naložiti presretanje aviona ruskog predsjednika ukoliko on uđe u poljski vazdušni prostor, što predstavlja dio šireg konteksta podrške Ukrajini i pravne prijetnje Rusiji.

Naime, Moskva je optužila Poljsku za prijetnje “terorističkim aktima usmjerenim protiv aviona ruskog predsjednika Vladimira Putina”, što predstavlja novo zaoštravanje odnosa između dviju zemalja,

Optužbe su uslijedile nakon izjave poljskog ministra inostranih poslova o mogućem presretanju i hapšenju ruskog lidera.

Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov izjavio je za ruske državne medije TASS:

“Poljaci su sada spremni sami izvršiti terorističke akte.”

„Nedavno sam čuo da je gospodin (poljski ministar inostranih poslova Radosła) Sikorski prijetio da bezbjednost Putinovog aviona neće biti zagarantovana u poljskom vazdušnom prostoru ako bi letio u Budimpeštu na predloženi samit s (američkim predsjednikom Donaldom) Trampom“, dodao je Lavrov, prenosi Index.hr.

Lavrov je takođe podsjetio na zvaničnu sudsku odluku u Poljskoj koja, kako tvrdi, „u suštini opravdava teroristički napad na Sjeverni tok“, gasovod koji povezuje Rusiju i Njemačku, a koji je oštećen u napadu 2022. godine.

“Sada ministar inostranih poslova kaže da će, ako poljski sud to zatraži, blokirati slobodno kretanje aviona ruskog lidera”, istakao je Lavrov.

Šta je rekao Sikorski?
Komentari Lavrova dolaze u vrijeme pojačanih tenzija između dviju zemalja, pri čemu Poljska snažno podržava Ukrajinu tokom sukoba koji traje već skoro četiri godine. U septembru je navodni upad ruskog drona izazvao oštru reakciju ove članice NATO, koja je poručila da sa saveznicima radi na odgovoru.

Ranije u utorak, ministar inostranih poslova Poljske Radosłav Sikorski izjavio je da ne može garantovati da avion Vladimira Putina neće biti prisiljen da sleti na teritoriju Poljske ako bi putovao na sastanak sa Donaldom Trampom, kako bi mogao biti priveden i izručen sudu u Hagu.

„Ne mogu garantovati da nezavisni poljski sud neće naložiti vladi da presretne takav avion kako bi osumnjičenog predali sudu u Hagu“, rekao je Sikorski poljskim medijima.

Sastanak Putina i Trampa
Iako se predloženi sastanak Trampa i Putina u Budimpešti za sada otkazan, Lavrov je oštro reagovao na izjavu Sikorskog. Odluka da Putin ipak neće putovati u Budimpeštu donesena je još prije ovih izjava. Naime, Lavrov je već u ponedjeljak razgovarao sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom, kada je odlučeno da se sastanak dvojice predsjednika za sada neće održati.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u utorak da nema žurbe za sastanak Trampa i Putina, rekavši da je za to „potrebna ozbiljna priprema“.

Podsjećamo, Tramp je u četvrtak (16. oktobra) telefonom razgovarao sa Putinom. Američki predsjednik je nakon toga izjavio da je njihov razgovor bio veoma produktivan i da su se dvojica lidera “saglasila da će sljedeće nedjelje biti održan sastanak savjetnika na visokom nivou”.

NATO ne bi trebalo da precjenjuje vojne sposobnosti Rusije, izjavio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute, pokušavajući da umanji zabrinutost zbog hibridnih aktivnosti Moskve usmjerenih protiv saveznika.

– Vjerujmo našim vojskama. Nemojmo Ruse shvatati preozbiljno – rekao je Rute na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara odbrane NATO-a u Briselu. Njegovi komentari dolaze usred rastućih tenzija između Alijanse i Rusije, koje su podstaknute ruskim upadima u saveznički vazdušni prostor, sabotažama i sajber napadima.

Rute je naglasio da su zemlje NATO-a “25 puta jače od Rusije” u ekonomskom smislu.

Govoreći o nedavnim upadima u vazdušni prostor, istakao je da je teško utvrditi da li su oni bili namjerni ili ne.

– Toliko smo jači od Rusa da ne moramo da obaramo njihove avione kada uđu u naš vazdušni prostor – rekao je.

Niz incidenata prethodnih nedjelja
Ova izjava se razlikuje od rastuće uzbune među pojedinim zapadnim zvaničnicima, od kojih su neki pozivali na obaranje ruskih aviona ukoliko pređu granice članica NATO-a.

U septembru su poljske snage oborile nekoliko ruskih dronova koji su ušli na teritoriju Poljske. Nekoliko dana kasnije, ruski dron ušao je u rumunski vazdušni prostor, ali ga Bukurešt nije oborio.

Tri ruska lovca MiG-31 ušla su 19. septembra u estonski vazdušni prostor iznad Finskog zaliva i tu se zadržala 12 minuta, što je podstaklo Estoniju da pokrene konsultacije u skladu sa članom 4 NATO sporazuma. Takođe, sumnjivi dronovi poremetili su rad aerodroma u Njemačkoj, Norveškoj i Danskoj prethodnih nedelja.

Njemački kancelar Fridrih Merc ranije je izjavio da veruje da je Rusija odgovorna za veliki broj neidentifikovanih dronova koji su primijećeni iznad nemačke teritorije, ponavljajući zabrinutost koju dele i drugi članovi NATO-a.

Mondo / Index

Američki predsjednik Donald Tramp u utorak je zaprijetio uvođenjem carina Španiji zbog njenih niskih izdvajanja za odbranu, nazvavši odbijanje Madrida da ispuni kriterijume NATO-a “nevjerovatnim nepoštovanjem”. Ove kritike dolaze usred stalnih nastojanja Vašingtona da evropski saveznici preuzmu veću odgovornost za vlastitu bezbjednost i postanu manje zavisni od američke vojne moći, piše politico.eu.

“Vrlo sam nezadovoljan Španijom. Oni su jedina zemlja koja nije povećala svoj udio na pet posto. Svaka druga zemlja u NATO-u povećala je udio na pet posto”, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, dodavši kako smatra da je potez Španije “vrlo loša stvar za NATO”.

U svojim dosad najoštrijim primjedbama na ovu temu, najavio je i moguće posljedice: “Razmišljam o tome da im (Španiji) uvedem trgovinsku kaznu putem carina zbog onoga što su učinili”.

Pitanje poštovanja i geografije

Tramp je sugerisao da Španija neozbiljno shvata svoje obaveze jer se oslanja na bezbjednosne garancije koje joj pruža njen geografski položaj u južnoj Evropi, rekavši da zemlja “dobija zaštitu” jednostavno zbog “načina na koji je smještena”.

Problem je dodatno zakomplikovao španski premijer Pedro Sančez, koji je ranije ove godine izjavio da Moskva ne predstavlja direktnu bezbjednosnu prijetnju njegovoj zemlji, što je izazvalo nezadovoljstvo drugih članica EU, posebno onih koje graniče s Rusijom i Ukrajinom.

Prošle sedmice Tramp je Španijuu nazvao “zaostalom zemljom” i čak predložio njeno izbacivanje iz NATO-a, iako za takav potez ne postoji mehanizam unutar saveza. “Možda biste ih trebali izbaciti iz NATO-a, iskreno”, rekao je finskom predsjedniku Aleksandru Stubu.

Novi cilj od pet posto

Na NATO samitu u Hagu u junu, saveznici su se dogovorili o novom cilju izdvajanja za odbranu od pet posto BDP-a, koji uključuje 3,5 posto za osnovnu vojnu potrošnju i 1,5 posto za srodna područja. Međutim, Sančez je zatražio izuzeće, tvrdeći da Madrid može ispuniti svoje dužnosti i s manjim ulaganjima, na što je Tramp već tada zaprijetio “dvostrukim” carinama.

Madrid trenutno ima najnižu vojnu potrošnju među članicama NATO-a, s izdvajanjem od samo 1,3 posto BDP-a u 2024. godini. Ipak, suprotno Trumpovim tvrdnjama, tek nekoliko saveznika, poput Poljske, trenutačno dostiže cilj od 5 posto, a ostatak saveza ima rok do 2035. da to postigne.

“Mislim da je to nevjerovatno nepoštovanje”, ponovio je Tramp. “I mislim da bi ih trebalo kazniti zbog toga. Da, mislim.”

Sančez brani stav Madrida

Uprkos pritisku, španski premijer Pedro Sančez u utorak je u intervjuu za radijsku mrežu Cadena SER branio politiku svoje vlade. “Predani smo odbrani, bezbjednosti NATO-a i, istovremeno, jednako smo predani odbrani naše države blagostanja”, izjavio je, dodajući da Španija već čini “više nego dovoljno”.

Sančez je u aprilu obećao podići izdvajanja na dva odsto BDP-a do kraja 2025. godine, što je u skladu s ranijim ciljem NATO-a, ali i dalje znatno ispod Trampovog novog zahtjeva. Priznao je neslaganja s Vašingtonom, ali je naglasio da su njegovi odnosi s Trampom i dalje “savršeno srdačni”.

“Osim očite razlike koju možda imamo u mnogim politikama, vjerujem da su odnosi između Sjedinjenih Država i Španije vrlo pozitivni i vrlo duboki”, zaključio je Sančez.