Connect with us

Politika

PRAZNE PRIČE, PUSTA OBEĆANJA! Mađarski projekti u Srpskoj POSTAJU MITOVI I LEGENDE

Radovi na mađarskim projektima u Republici Srpskoj nikako da počnu. Ali se zato obećanja o ostvarenju nižu, ali kako stvari stoje trenutno, čini se da od realizacije tih projekata teško da će išta biti.
Vjetroelektrana Hrgud u Berkovićima, rehabilitacija hidroelektrane Trebinje i zbrinjavanje otpadnih voda u Gradišci – to su projekti vrijedni 105 miliona evra od kojih je Njemačka odustala, a sve zbog američkih sankcija rukovodstvu Republike Srpske.

To je sve još u vazduhu, a ono što je konstanta su međusobne posjete mađarske delegacije Srpskoj i delegacije iz Srpske u Mađarsku.

Ipak, da će projekti biti završeni obećao je nedavno ministar inostranih poslova Mađarske Piter Sijarto koji je na konferenciji Invest Srpska na Jahorini najavio da će Mađarska preuzeti njemačke projekte.

„Ako se radi o tri velike investicije iz koje se nNemačka povukla to su tri važna projekta na polju prečišćavanja voda i obnovljivih energija tu će ući umjesto njemačkih Mađarske kompanije“, kaže Peter Sijarto, ministar inostranih poslova Mađarske.
Da je sve još samo u obećanjima govore slike koje dolaze iz mjesta Zupci kod Trebinja gdje je trebala biti izgrađena solarna elektrana. Tamo nema ništa, samo granje i kamenje i prostor koji je predviđen za izgradnju, što dokazuje da od projekata nema ni P, a kamoli izgrađena elektrana.

Taj projekat treba da radi mađarska kompanija Lugos koja je u novembru 2022.zvanično postala većinski vlasnik solarne fotonaponske elektrane Trebinje 1 ali detalji ugovora su naravno i u ovom slučaju ostali tajna.

„To su projekti koji će donijeti korist i opštinama u kojima se bude realizovalo i investiralo pitanje je kakva je opšta situacija u EU da se ona pogoršala zbog rata u Ukrajini tako da projekti koji su bili planirani ambiciozno prije dvije godine danas su pod znakom pitanja da niko neće da ulazi u nove projekte jer se ne zna da li će rat iz Ukrajine biti prenijet u Evropu ili neće“, kaže Zoran Pavlović, ekonomista.
A nije Republika Srpska izgubila finansiranje samo ova četiri projekta. U julu prošle godine je ostala i bez bespovratnih sredstava za obnovu vodovodne i kanalizacijske mreže u opštinama Doboj, Gradiška, Laktaši, Prijedor, Prnjavor, Teslić, Trebinje i Vukosavlje koje nije odobrila Evropska komisija.

U pitanju su takođe milioni. Opozicija smatra da je dobro imati projekte ali je neophodno da sve bude transparentno jer sve do sada je obavijeno velom tajne.

„Toliko je projekata najavljeno, a ne vidimo konkretno da se radi. Sve to baca sjenu i mislim da postoji neki dogovor iza kulisa, a koji podrazumijevaju krupnije stvari od ovih koji se tiču preuzimanja njemačkih izvora finansiranja“, smatra Jelena Trivić, predsjednik NF.

„Mi još uvijek trpimo posljedice tih nazovimo propalih investicija jer one nisu započete niti je išta urađeno. Vrijeme polako ističe i rečeno je do kraja ove godine da će biti solarna elektrana, ni od toga nemamo ništa sve je to jedan velik upitnik šta će se dešavati u daljem razvoju situacije“, kaže Lazar Radan, Lista za pravdu i red.
Da je sve pod znakom pitanja govori i to da se ne zna da li još uvijek postoji mađarska firma Lugos koja je već trebala da završi projekat izgradnje solarne elektrane Trebinje 1 s obzirom da se do nje ne može doći jer zvanični web sajt, kao ni obećani projekti, ne postoji.
(BN)

Related Topics:

Politika

KONKURS SAMO FORMALNOST! Zakon promijenjen da bi „prošao“ željeni kandidat za pravobranioca Srpske?

Ministarstvo pravde Republike Srpske raspisalo je konkurs za izbor i imenovanje novog Pravobranioca RS nakon što je dosadašnjem pravobraniocu Milimiru Govedarici istekao drugi mandat.

Govedarica je prije isteka mandata prenio ovlaštenja na svog dosadašnjeg zamjenika u Banjaluci Milana Raduјka koji će taj posao raditi do izbora novog pravobranioca.

Iako kandidati imaju rok od 15 dana da se prijave na konkurs, tokom nedavne skupštinske rasprave o izmjenama zakona o Pravobranilaštvu RS moglo se čuti da se zakon mijenja kako bi za novog pravobranioca bila izabrana Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar Predsjednika Republike Srpske.

Pored nje, spekuliše se i da su uslovi za pravobranioca prilagođeni donedavnom ministru pravde i funkcioneru dobojskog SNSD Milošu Bukejloviću.

Nedavno su usvojene izmjene i dopune zakona o Pravobranilaštvu RS koje su naišle na oštre kritike opozicije zato što su pojednostavljeni kriterijumi za izbor pravobranioca, prenosi Capital.

Prema starom zakonu, kandidat za pravobranioca morao je da ima najmanje osam godina radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita.

Usvojenim izmjenama su ti uslovi izmijenjeni pa se kaže da kandidat mora da ima najmanje deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje dvije godine nakon položenog pravosudnog ispita.

To praktično znači da kandidati za pravobranioca umjesto dosadašnjih osam, moraju imati samo dvije godine radnog iskustva na ozbiljnim pravnim poslovima za koje je potreban pravosudni ispit.

Ministar pravde Goran Selak pozvao je sve zainteresovane da se prijave na javni konkurs, ističući da je rok za podnošenje prijava 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja konkursa.

– S obzirom na to da su uloga i značaj rada Pravobranilaštva u sistemu pravne zaštite Republike Srpske veoma važni, postupak izbora i imenovanja će se provoditi profesionalno i transparentno u skladu sa zakonom kakva je bila i dosadašnja praksa – rekao je Selak.

Nastavi čitati

Politika

PRIJE IZBORA ‘NEMA POSKUPLJENJA’, SAD VEĆ MORA! Minić: Đokić i Petrović ne odustaju od skuplje struje

Savo Minić, premijer Republike Srpske, rekao je danas, 5. decembra, da Srpska mora imati najpovoljniju cijenu struje u regionu, iako Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS i Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede RS” smatraju da cijena mora biti povećana.

On je istakao da su njih dvojica ostali pri stavu da mora doći do nekog poskupljenja struje, pa će se vidjeti šta dalje.

Mrežarina
“Kada je riječ o mrežarini, obaviješten sam da je Republika Srpska u nepovoljnijem položaju u odnosu na Federaciju BiH, jer se ovo pitanje uređuje na nivou BiH”, istakao je Minić.

Podsjećamo, kako su “Nezavisne” ranije objavile, Đokić je rekao da je razlog taj što su povećani troškovi poslovanja preduzeća u elektroenergetskom sektoru Srpske.

“Troškovi poslovanja su konstantno u porastu, svake godine su veći, i dovode ovaj sistem u stanje da pri troškovima koje imaju i realnom rastu tih troškova sami ne mogu pronalaziti rješenja, nego moraju potezati za drugim mjerama. Oni su podnijeli zahtjev za promjene cijena. U narednom periodu politika Vlade RS je da mora ostati najniža, najpovoljnija i najpristupačnija cijena svim našim potrošačima u Republici Srpskoj u odnosu na ostale u regionu”, kazao je Đokić.

Na pitanje novinara da li to znači da mora doći do poskupljenja struje u Srpskoj, Đokić je rekao:

“Do poskupljenja će vjerovatno doći. Ne možemo u ovom času reći, jer to nije pitanje na stolu da se danas razmatra, ali očito je da će doći do povećanja”, naglasio je Đokić.

Znači, gotovo sigurno od 1. januara građani i privreda će plaćati veće račune za električnu energiju, ali se još ne zna koliko će ti računi biti veći.

Prema projekcijama, ukoliko dođe do poskupljenja distributivne mrežarine, odnosno Regulatorna agencija za energetiku RS uvaži zahtjev distributivnih preduzeća o povećanju mrežarine od 46 odsto, to znači da bi potrošačima koji potroše oko 500 kilovata račun bio veći za oko 15 KM računajući PDV.

Kako kaže izvor “Nezavisnih novina” iz “Elektroprivrede RS”, ukoliko dođe do odobravanja zahtjeva distributivnih preduzeća za povećanje mrežarine od 46 odsto, računi potrošača koji potroše 500 kilovata električne energije biće procentualno veći za 17,6 odsto.

“Međutim, sve više što se troši, povećanje će biti manje u procentima jer se povećava udio energije u računu”, ističe ovaj izvor, pišu Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Politika

SAVIĆ: Blanuša treba na čelo SDS-a

Prof. dr Branko Blanuša, koji je kroz poslednje izbore postao jedno od najomiljenijih imena u SDS-u, prepoznat je po mirnoći, poštenju, obrazovanju i hrabrosti, što mu je donijelo snažnu podršku naroda – treba da bude na čelu SDS-a.

Prof. dr Branko Blanuša, koji je kroz poslednje izbore postao jedno od najomiljenijih imena u SDS-u, prepoznat je po mirnoći, poštenju, obrazovanju i hrabrosti, što mu je donijelo snažnu podršku naroda – treba da bude na čelu SDS-a.

Obo je za BN izjavio visoki funkcioner SDS-a i načelnik opštine Lopara Rado Savić.

On ističe da Blanuša treba da bude most koji će ujediniti podijeljeni SDS.

„Ako ga želi narod, treba ga i stranka. Izbor Branka Blanuše za predsjednika stranke bio bi ključni korak ka stabilizaciji SDS-a. On ne bi trebalo da se dvoumi, već da sa političkim kapitalom i velikim brojem osvojenih glasova preuzme ulogu lidera koji će stranku ujediniti i izvesti je jedinstvenu na izbore 2026, kako bi se donijele prijeko potrebne promjene narodu i Republici Srpskoj“, kazao je Savić.

On dodaje da je u ovom trenutku teško pronaći podjednako jaku i prihvatljivu ličnost koja bi mogla objediniti stranku, te da bi tijesna pobjeda bilo koje struje dodatno narušila odnose i ojačala podjele.

„Svima je jasno da u SDS-u danas postoje dvije snažne frakcije koje su iskreno podržale Blanušu u predsjedničkim izborima. Upravo zato obje frakcije mogu i treba da ga podrže i u unutarstranačkom procesu“, dodao je Savić.

On naglašava da, kako god da se završi ponovno brojanje glasova, Blanuša ima snažan rejting i podršku.

„Upravo zato treba ponovo da bude kandidat SDS-a za 2026. godinu. Ukoliko ostane po strani, postoji opasnost da se energija i entuzijazam naroda rasprše, što bi moglo otvoriti vrata propalom režimu da se održi“, kaže Savić.

Savić poziva Glavni odbor SDS-a da se što prije sastane i jedinstveno predloži Blanušu Skupštini za predsjednika stranke, kao što je to urađeno i prilikom njegove kandidature za prijevremene izbore.

On ističe da ljudi u stranci imaju kapacitet da istovremeno prate proces prebrojavanja glasova i dovrše unutrašnje izbore, a da kampanja za 2026. godinu uveliko traje i da nema više vremena za gubljenje.

Nastavi čitati

Aktuelno