Connect with us

Politika

PRAZNE PRIČE, PUSTA OBEĆANJA! Mađarski projekti u Srpskoj POSTAJU MITOVI I LEGENDE

Radovi na mađarskim projektima u Republici Srpskoj nikako da počnu. Ali se zato obećanja o ostvarenju nižu, ali kako stvari stoje trenutno, čini se da od realizacije tih projekata teško da će išta biti.
Vjetroelektrana Hrgud u Berkovićima, rehabilitacija hidroelektrane Trebinje i zbrinjavanje otpadnih voda u Gradišci – to su projekti vrijedni 105 miliona evra od kojih je Njemačka odustala, a sve zbog američkih sankcija rukovodstvu Republike Srpske.

To je sve još u vazduhu, a ono što je konstanta su međusobne posjete mađarske delegacije Srpskoj i delegacije iz Srpske u Mađarsku.

Ipak, da će projekti biti završeni obećao je nedavno ministar inostranih poslova Mađarske Piter Sijarto koji je na konferenciji Invest Srpska na Jahorini najavio da će Mađarska preuzeti njemačke projekte.

„Ako se radi o tri velike investicije iz koje se nNemačka povukla to su tri važna projekta na polju prečišćavanja voda i obnovljivih energija tu će ući umjesto njemačkih Mađarske kompanije“, kaže Peter Sijarto, ministar inostranih poslova Mađarske.
Da je sve još samo u obećanjima govore slike koje dolaze iz mjesta Zupci kod Trebinja gdje je trebala biti izgrađena solarna elektrana. Tamo nema ništa, samo granje i kamenje i prostor koji je predviđen za izgradnju, što dokazuje da od projekata nema ni P, a kamoli izgrađena elektrana.

Taj projekat treba da radi mađarska kompanija Lugos koja je u novembru 2022.zvanično postala većinski vlasnik solarne fotonaponske elektrane Trebinje 1 ali detalji ugovora su naravno i u ovom slučaju ostali tajna.

„To su projekti koji će donijeti korist i opštinama u kojima se bude realizovalo i investiralo pitanje je kakva je opšta situacija u EU da se ona pogoršala zbog rata u Ukrajini tako da projekti koji su bili planirani ambiciozno prije dvije godine danas su pod znakom pitanja da niko neće da ulazi u nove projekte jer se ne zna da li će rat iz Ukrajine biti prenijet u Evropu ili neće“, kaže Zoran Pavlović, ekonomista.
A nije Republika Srpska izgubila finansiranje samo ova četiri projekta. U julu prošle godine je ostala i bez bespovratnih sredstava za obnovu vodovodne i kanalizacijske mreže u opštinama Doboj, Gradiška, Laktaši, Prijedor, Prnjavor, Teslić, Trebinje i Vukosavlje koje nije odobrila Evropska komisija.

U pitanju su takođe milioni. Opozicija smatra da je dobro imati projekte ali je neophodno da sve bude transparentno jer sve do sada je obavijeno velom tajne.

„Toliko je projekata najavljeno, a ne vidimo konkretno da se radi. Sve to baca sjenu i mislim da postoji neki dogovor iza kulisa, a koji podrazumijevaju krupnije stvari od ovih koji se tiču preuzimanja njemačkih izvora finansiranja“, smatra Jelena Trivić, predsjednik NF.

„Mi još uvijek trpimo posljedice tih nazovimo propalih investicija jer one nisu započete niti je išta urađeno. Vrijeme polako ističe i rečeno je do kraja ove godine da će biti solarna elektrana, ni od toga nemamo ništa sve je to jedan velik upitnik šta će se dešavati u daljem razvoju situacije“, kaže Lazar Radan, Lista za pravdu i red.
Da je sve pod znakom pitanja govori i to da se ne zna da li još uvijek postoji mađarska firma Lugos koja je već trebala da završi projekat izgradnje solarne elektrane Trebinje 1 s obzirom da se do nje ne može doći jer zvanični web sajt, kao ni obećani projekti, ne postoji.
(BN)

Related Topics:

Politika

SRPSKU ĆE USKORO ZATRESTI NOVA AFERA u vezi Olimpijskog centra “Jahorina”

Republiku Srpsku i BiH će u narednom periodu zatresti jedna velika afera koja se odnosi na Olimpijski centar „Jahorina“, tvrdi novinar Nataša Miljanović Zubac. „Taj predmet je zadokumentovan, odrađen je. Tužilac Jasmina Habul je profesionalno odradila svoj posao ali ta afera još nije ugledala svjetlo dana zato što su izvršeni i vrše se veliki pritisci da se to ostavi u fioci, a pritisci se vrše od strane vrha MUP-a Republike Srpske i vrha Republičkog javnog tužilaštva. Zbog toga mi još nemamo epilog te priče“, otkrila je Miljanović Zubac ekskluzivno u emisji „MAT“ BN televizije.

Ona je dodala da su, kako je navela, pokušali da to što se dešava dovedu u vezu sa Srbijom. „Znamo iz kojih razloga i kako. Međutim, ta priča je poslužila za punjenje privatnih džepova i država Srbija nema nikakve veze sa tim, što će pokazati u momentu kad bude procesuiran ko bude trebalo da bude procesuiran iz tog predmeta“, kaže Miljanović Zubac.

Miljanović Zubac imala je pitanje i za bivšeg direktora OC “Jahorina” Dejana Ljevnaića.

„Neka gospodin Ljevnaić kaže, ne meni nego svima nama, ko prodaje veliku hacijendu, čini mi se da se zove „Vrhprača“, i da li je tačno da se prodaje za 22 miliona KM? Odakle ti i toliki milioni, je li ta hacijenda koja se prodaje zaista vrijedna 22 miliona KM, ko ju je i iz kojih razloga gradio, zašto je baš sada prodaje, zašto ne uživa u blagodatima te hacijende?

Da li su neka privatna lica iz Srbije, naglašavam privatna, a koja su otvarala firme na tom prostoru dobijala milionske iznose u gotovini?“, upitala je Miljanović Zubac.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

RADNICI RITE UGLJEVIK JOŠ NISU POČELI SA RADOM? Neizvjesnost i nepovjerenje prema prvom sindikalcu Benoviću

– Nema povratka u pogone dok se ne ispune svi zahtjevi i ne obezbijedi sigurnost radnih mjesta i imovine RiTE Ugljevik, saznaje BN. Iako je saopšteno da je proces rada u RiTE Ugljevik ponovo pokrenut, rudari poručuju da još uvijek nisu krenuli s poslom. Situacija u ovom strateškom preduzeću i dalje je napeta, a radnici tvrde da se na njih vrši pritisak da se vrate u proizvodnju, prevenstveno od strane prvog sindikalca Bobana Benovića, te je veliko nepovjerenje prema sindikalnom rukovodstvu.

Prema riječima radnika, prvi sindikalac Boban Benović pokušava da ubijedi zaposlene da nastave rad, ali, kako kažu, više mu ne vjeruju. ”Benović nas laže, obećava da su ispunjeni svi zahtjevi, a ništa se nije promijenilo. Mi hoćemo da se ‘’Istok 2’’ vrati isključivo u vlasništvo RiTE Ugljevik, a ne da se dijeli i prepisuje na druge subjekte”, poručuju rudari.

Radnici su jasni u svom stavu – bez konkretnih odluka Vlade Republike Srpske i garancija o koncesionom polju ”Istok 2”, povratka na posao neće biti.

Istovremeno, u javnosti se postavlja pitanje ko koga obmanjuje – sindikat, uprava ili predstavnici vlasti. Iako su iz Vlade ranije saopštili da se situacija ”stabilizuje”, iz Ugljevika stižu potpuno drugačije informacije.

Očekuje se da će premijer Republike Srpske Savo Minić sutra posjetiti Ugljevik, gdje bi, prema najavama, trebalo da razgovara sa radnicima, sindikatom i upravom. Od tog sastanka mnogi očekuju konkretne odgovore i jasne korake ka rješavanju višenedjeljne krize.

”Nećemo krenuti od rudara, već od vrha i tražićemo da vidimo zašto je ovakvo stanje za koje ima i objektivnih i subjektivnih razloga. Bićete o tome obaviješteni”, rekao je ranije Minić.

Do tada, radnici ostaju čvrsti u stavu – nema povratka u pogone dok se ne ispune svi zahtjevi i ne obezbijedi sigurnost radnih mjesta i imovine RiTE Ugljevik.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “Garantni fond Srpske GARANTUJE SAMO GUBITAK”

U Garantnom fondu zagarantovan je samo gubitak! Akumulirani gubitak Garantnog fonda iznosi 13,2 miliona KM, te je na taj način osnovni kapital od 2010. godine skoro prepolovljen, sa 30 na 16,8 miliona KM.

Izjavio je ovo narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević (Pokret Sigurna Srpska).

-Da Vlada Srpske nema viziju kako unaprijediti poslovanje Garantnog fonda pokazatelj je činjenica da su prihodi u 2013. godini iznosili 1,9 miliona KM, dok su u 2024. godini smanjeni na 1,67 miliona KM – kaže Kresojević i dodaje:

-Svaka četvrta marka kredita za koju garantuje Garantni fond ne bude vraćena od korisnika kredita, a fond trpi gubitak – navodi on.

Garantni fond, ističe on, je u 2024. godini pretrpio gubitak veći od 2.000.000 KM usljed isplate garancije za dva preduzeća koja su pod sumnjivim okolnostima pokrenula stečaj i nisu vratila garantovane kredite.

-Na ovaj način je sjajna ideja o formiranju Garantnog fonda kao podrške privredi zloupotrijebljena, jer je stopa nekvalitetnih garantovanih kredita od 26% daleko iznad tržišta (3,7%) – jasan je Kresojević.
blINK

Nastavi čitati

Aktuelno