Connect with us

Društvo

Predbračni ugovori u Srpskoj, KO IH POTPISUJE i zbog čega

Da bračni ugovori za većinu parova u Srpskoj ne predstavljaju ništa do puke asocijacije na bogataše i džetsetere, potvrđuje podatak da se na sklapanje tog dokumenta lani odlučilo tek 80 muškaraca i žena koji su stali na ludi kamen.

I podatak Zavoda za statistiku RS iz kojeg je vidljivo da je tokom prošle godine sklopljeno 5.530 brakova ilustruje da se rijetki odlučuju na zaključivanje ugovora prije čina vjenčanja.

– Prema izvještajima koje nam dostavljaju notari, prisutan je trend povećanja broja zaključenih bračnih ugovora. Tokom 2016. godine zaključena su 62 takva ugovora, a 2021. godine 80. Na osnovu tih brojeva može se konstatovati da imamo mali broj tih ugovora – kažu u Notarskoj komori RS za “Glas”.

Navode da budući supružnici koji se odluče na zaključenje pomenutog dokumenta to čine uglavnom iz razloga što se nadaju dobiti od neke imovine koja će biti ostvarena nakon sklapanja braka ili iz razloga što su imali loša iskustva iz ranijih brakova i vodili dugogodišnje sporove.

– Supružnici bračnim ugovorom uređuju imovinsko-pravne odnose na postojećoj ili budućoj imovini. Ženik i nevjesta takav ugovor mogu sklopiti pred notarom u formi obrađene isprave. U ugovor se unosi koja je to imovina stečena prije zaključenja braka i koja čini posebnu imovinu supružnika, a ne zajednički stečenu u braku. Tim ugovorima ugovaraju da će svaka od ugovornih strana samostalno upravljati i raspolagati svojom posebnom imovinom – pojasnili su u Notarskoj komori RS.

Banjalučki advokat Darko Kremenović kaže da tokom 17 godina duge karijere nije imao nijedan slučaj razvoda u kojem su supružnici imali sklopljen bračni ugovor.

– Trenutno u postupku imam oko 20 razvoda, a tokom karijere zastupao sam više od 1.000 parova koji su se odlučili na okončanje braka i nikad niko nije imao zaključen bračni ugovor. Mi smo i dalje tradicionalno društvo u kojem je, rekao bih, donekle sramota sklopiti takav ugovor koji u slučaju razvoda smanjuje troškove, eliminiše probleme podjele imovine i na kraju sam čin razvoda kraće traje – kazuje Kremenović za “Glas Srpske”.

Advokat Miljkan Pucar kroz posao se susretao sa parovima koji su izabrali da zaključe bračni ugovor, a riječ je o strankama koje su prije braka posjedovale imovinu koja im je donosila posebne prihode.

– Bračne ugovore sklapaju ljudi koji su vlasnici preduzeća ili njihovi roditelji, a oni nasljednici, pa su prihodi od tih stečevina predmet ugovora. Među klijentima sam imao i vrhunske sportiste koji su tražili da njihovi prihodi iz sportskih ugovora budu definisani kao posebna imovina prije braka – navodi Pucar za “Glas”.

To što su bračni ugovori na našim prostorima rijetki, Pucar objašnjava činjenicom da na ludi kamen u najvećem broju slučajeva staju mladi koji nemaju imovine u svom vlasništvu.

– U Evropi bračne ugovore zaključuju ljudi koji iza sebe imaju neku uspješnu karijeru poput glumaca, sportista, biznismena sa porodičnom tradicijom, a kod nas je, recimo, veoma malo tih velikih, tradicionalnih porodičnih biznisa koji se prenose s generacije na generaciju. Takođe, danas prilikom kupovine nekretnine parovi obično u ugovoru navode da je to jedan kroz dva dijela pa im bračni ugovori i nisu toliko potrebni, plus što je zakon o nasljeđivanju kod nas veoma korektno sačinjen – pojašnjava Pucar.

Zajednička imovina

U Notarskoj komori RS navode da imovina koju supružnici stiču radom tokom bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine čine zajednički stečenu imovinu kojom raspolažu sporazumno.

– Zakonska pretpostavka je da svakom supružniku pripada polovina zajednički stečene imovine, kao i da ženik i nevjesta mogu bračnim ugovorom drugačije urediti svoje odnose u pogledu te imovine. U slučaju spora svaki supružnik može zahtijevati da mu sud odredi veći dio od pripadajuće mu polovine ako dokaže da je njegov doprinos u sticanju te imovine bio očigledno veći – istakli su u Notarskoj komori.
Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

“GULJENJE KOŽE SA LEĐA” GRAĐANIMA SE NASTAVLJA! Poskupljuje participacija u domovima zdravlja u Srpskoj

Građani Republike Srpske od 1. januara naredne godine plaćaće skuplju participaciju za preglede kod doktora porodične medicine.

Naime, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Repubublike Srpske, na inicijativu Aktiva direktora javnih zdravstvenih ustanova domova zdravlja RS spremilo je prijedlog novog cjenovnika.

Ubuduće, kod prvog i kontrolnog pregleda doktora porodične medicine participacija će se plaćati 1,5 KM umjesto dosadašnjih jednu KM.

Kod prvog pregled doktora specijaliste porodične medicine sa 1,5 KM cijena participacije ide na dvije marke.

U resornom ministarstvu poskupljenje pravdaju činjenicom da se participacija nije mijenjala u zadnjih dvadeset godina, dok su, kako dodaju, cijene pregleda značajno povećane. Računaju i da će se ovom odlukom smanjiti i neopravdane posjete.

Kažu da ovo povećanje neće uticati na osjetljive kategorije stanovništva kao što su djeca do 18 godina, stariji od 65 godina, trudnice, oboljeli od malignih oboljenja, kao i porodice poginulih boraca i RVI za koje participaciju plaća Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite.

– Isti su po Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju oslobođeni od plaćanja participacije, a pretpostavka je da će doći i do smanjenja neopravdanih posjeta timovima porodične medicine – obrazlaže se u prijedlogu odluke, prenosi CAPITAL.

Nastavi čitati

Društvo

OČEKUJE NAS PRAVA MEĆAVA! Evo kada, gdje i koliki tačno stiže snijeg u BiH ovih dana (FOTO)

Oblaci, padavine i hladniji vazduh zahvataju Bosnu i Hercegovinu.

U narednim satima, u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg, uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5-20 centimetara.

U nizinama uglavnom kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg, uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

Nastavi čitati

Društvo

“EGZODUS SE NASTAVLJA”! Zadržavanje kadra najveći izazov bolnica u Srpskoj

Većina bolnica u Srpskoj u narednoj godini ne planira nabavku skupe opreme niti uvođenje novih usluga zbog teške ekonomske situacije, a prioritet će, kažu njihovi rukovodioci, biti zadržavanje medicinskog kadra kako bi održali sadašnji nivo zaštite pacijenata.

Dosadašnji finansijski problemi, tvrde oni, nisu imali uticaja na rad sa pacijentima, ponajviše zbog maksimalnog zalaganja i razumijevanja zaposlenih, posebno dežurnih ljekara čija je dnevnica, ističu, 120 maraka.

Direktor Bolnice Gradiška Rajko Dodik istakao je za “Glas Srpske” da su troškovi mnogo veći u odnosu na stopu izdvajanja u zdravstvu.

– Ova godina je, u proteklih pet, za našu zdravstvenu ustanovu bila najteža, zbog samog načina finansiranja. Dobili smo sredstava dovoljno da samo u posljednjih sedam mjeseci isplaćujemo plate radnicima, dok obaveze prema dobavljačima i bilo kakve investicije nisu dolazile u obzir – kaže Dodik.

Dodao je da bi ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je prošle godine od Vlade RS dobila grant od milion maraka, za održavanje tekućih troškova mjesečno trebalo do 400.000 maraka.

– Želio bih da se ne ponovi 2024. godina, jer sredstva koja smo dobili ne mogu pokriti tekuće troškove ni za tri mjeseca. Nadam se da će se u idućoj godini iznaći neka rješenja, jer ono novca što dobijamo je samo kap u moru dugovanja – kazao je Dodik.

Bez dodatnih sredstava ruke menadžmenta su, kaže on, vezane, jer sve redukcije koje su mogli uveli su, što ni blizu nije dalo željene rezultate.

– Postoje zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi koji rade i više nego što to standardi propisuju da pacijenti ne bi osjetili krizu. Takođe, aparate koji se pokvare pokušavamo da repariramo ili pozajmimo, jer novca za nove nemamo – naglasio je Dodik.

Sa finansijskim poteškoćama bore se i u prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović”, a vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Miroslav Bijelić kazao je da nedostatak novca puno toga uslovljava, između ostalog, obnavljanje medicinske opreme koja se konstantno unapređuje.

– Naravno to utiče i na servisiranje drugih obaveza, jer mi nismo komercijalno preduzeće, a pri tome naši su troškovi visoki, počevši od lijekova pa sve do objekta koji sam po sebi košta – kazao je Bijelić.

Direktor Bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova koje ostvaruju bolničku zdravstvenu zaštitu RS Ivan Popović kazao je da postoji veliko nezadovoljstvo među zaposlenima u smislu plata.

– Prvi put osjećam veliko nezadovoljstvo i tenziju među zaposlenima zbog plata. Jedno dežurstvo ljekara specijaliste, koje traje 24 časa, u bolnici se plaća 120 maraka. S druge strane, dnevnica konobara kreće se između 120 i 150 maraka – kazao je Popović.

Dodao je da je krajnje vrijeme da se sjedne i razgovara sa zdravstvenim radnicima i sindikatima, kako bi se iznašlo rješenje i povećale plate zaposlenima u zdravstvu.

Dubrovnik
Prema riječima direktora trebinjske bolnice Nedeljka Lambete, od januara ovu zdravstvenu ustanovu nije napustio nijedan ljekar, iako dobijaju dobre ponude iz Dubrovnika, gdje su veće plate.

– Šta će biti poslije Nove godine, vidjećemo. Mi se trudimo da, koliko god je u našoj moći, stvorimo što bolje uslove rada. Iduće godine bi trebalo da uselimo u novi objekat, koji će biti najsavremeniji u BiH – rekao je Lambeta.

Nastavi čitati

Aktuelno