Connect with us

Svijet

PREDVIĐANJA BBC-a: Ovo su najgori mogući scenariji NASTAVKA RATA između Irana i Izraela

Rat između Izraela i Irana za sada ne prelazi na druge države. Ali se postavlja pitanje šta ako ovaj sukob dodatno eskalira i proširi se van ovih zemalja?

BBC je opisao neke od najgorih mogućih scenarija.

Uključivanje Amerike
Iran je uvjeren da su Sjedinjene Američke Države odobrile ili barem prešutno podržale izraelski napad, uprkos američkim poricanjima. Ova država je u mogućnosti da širom Bliskog istoka napadne Ameriku, ciljajući npr. njene kampove specijalizovanih snaga u Iraku, vojne baze i diplomatske misije.

Militantne grupe Hamas i Hezbolah, koje se smatraju iranskim proksi grupama, možda jesu oslabljene, ali njihovi pripadnici u Iraku su naoružani i netaknuti. Pribojavajući se takvih napada, SAD su povukle dio svog osoblja. Upozorile su Iran na posljedice ako napadne američke ciljeve.

Šta bi se moglo dogoditi ako američki državljanin bude ubijen u npr. Tel Avivu ili negdje drugo? Američki predsjednik Donald Tramp bi mogao biti prisiljen djelovati. Za izraelskog premijera Benjamina Netanjahua se dugo smatra da želi uvući SAD kako bi mu pomogle u porazu Irana.

Vojni analitičari su pri stavu da samo Amerika ima bombardere i bombe za uništavanje bunkera, a koje mogu prodrijeti u najdublje iranske nuklearne objekte, posebno u gradu Fordowu. Tramp je svojim pristašama obećao da neće započinjati tzv. vječne ratove na Bliskom istoku. No, mnogi njegovi republikanci podržavaju izraelsku vladu i njen stav da je došlo vrijeme promijeniti režim u Teheranu.

Ako bi SAD postale aktivni učesnik ovog rata, to bi bila ogromna eskalacija s dugim, potencijalno razornim posljedicama.

Uključivanje zaljevskih država
Ukoliko Iran ne uspije dovoljno naštetiti vojnim i drugim ciljevima u Izraelu, uvijek ima mogućnost pokrenuti raketne napade na lakše ciljeve u zaljevskim državama, prvenstveno onim za koje vjeruje da su godinama pomagale i podržavale njegove neprijatelje.

U ovom dijelu svijeta postoji mnogo energetskih i infrastrukturnih ciljeva. Za napomenuti je na to da je Iran optužen za napad na saudijska naftna polja 2019., a da su jemenski Huti, koje podržava Iran, 2022. napali ciljeve u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Kasnije se dogodilo svojevrsno pomirenje između Irana i pojedinih zemalja u regiji.

No, te zemlje su one u kojima se nalaze američke baze. Neke od tih zemalja su prošle godine diskretno pomogle u odbrani Izraela od iranskog raketnog napada. Ako bi Zaljev bio napadnut, onda bi mogao tražiti od SAD-a i Izraela da ga brane.

Neuspjeh Izraela da uništi iranske nuklearne kapacitete
Šta ako izraelski napad ne uspije? Šta ako su iranska nuklearna postrojenja dobro zaštićena? Šta ako ne bude uništen iranski obogaćeni uranij, za koji se smatra da je skriven u tajnim rudnicima? Izraelci jesu ubili nekoliko iranskih naučnika za nuklearnu energiju, ali nijedna bomba, kako piše BBC, ne može uništiti iransko znanje i stručnost.

Nadalje, šta ako izraelski napadi navedu Irance na utrku za nuklearnim kapacitetima, zaključivši da je to jedini način braniti se? Šta ako iransko novo vojno zapovjedništvo bude tvrdoglavije i manje oprezno od svojih ubijenih prethodnika? To bi u najmanju ruku moglo prisiliti Izrael da nastavi s napadima, gurajući regiju u neprekidne napade i kontranapade.

Globalni ekonomski šok
Nafta je već skuplja zbog rata između Izraela i Irana. Šta bi se dogodilo ako bi Iran pokušao blokirati Hormuški moreuz, dodatno ograničavajući protok nafte? Šta ako Huti udvostruče napore u napadima na brodove ne Crnom moru? Za podsjetiti je i na to da je teško procijeniti koliko su Huti spremni rizikovati.

Širom svijeta su cijene već visoke. Rast cijene nafte bi povećao inflaciju koja je već podstaknuta zbog Trumpove carinske politike. Kako piše BBC, jedini koji bi profitirao od rastućih cijena nafte bio bi ruski predsjednik Vladimir Putin. Dodatne milijarde od ruske nafte značile bi i mogućnost nastavka finansiranja agresije na Ukrajinu.

Vakuum usljed pada iranskog režima
Šta ukoliko Izrael uspije izazvati pad iranskog režima? Netanyahu tvrdi da mu je primarni cilj uništiti iranske nuklearne kapacitete, ali je jučer izjavio da je širi cilj srušiti režim. Ako bi se to dogodilo, onda bi se to svidjelo nekima u regiji. No, da li bi pad režima uzrokovao politički vakuum u Iranu, da li bi izbio građanski rat? Još su svježa sjećanja na pad režima u Iraku i Libiji, piše BBC.

Related Topics:

Svijet

KINA PORUČUJE! Ne učestvujemo u RATOVIMA niti ih planiramo!

Kina ne učestvuje u ratovima niti ih planira, izjavio je ministar spoljnih poslova Kine Vang Ji.

Vang je ponovio stav Kine da su diplomatski dijalog i saradnja jedini pravi put ka rešavanju međunarodnih konflikata i da sankcije i pritisci “samo pogoršavaju situaciju”.

Sjedinjene Američke Države pozvale su danas svoje saveznike da uvedu tarife na kupce ruske nafte, među kojima se nalazi i Kina.

Vašington je uveo tarife Indiji zbog kupovine ruske nafte, ali se uzdržao od sankcija prema Kini, koja smatra Rusiju svojim “partnerom za sva vremena”.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPSKE DIPLOMATE: Tramp je konačno na našoj strani

Evropski čelnici uspjeli su uvjeriti američkog predsjednika Donalda Trampa da Rusiju treba prisiliti za pregovarački sto jer Moskva ne pokazuje interes za okončanjem rata u Ukrajini. Međutim, sada predstoji teži dio – usuglasiti se s nepredvidivom Bijelom kućom oko načina na koji će to postići, piše “Politico”.

Nakon niza diplomatskih posjeta protekle sedmice, visoki zvaničnici s obje strane Atlantika sastali su se kako bi razmotrili nova finansijska ograničenja i planove za zaustavljanje protoka ruske nafte i plina. U Vašington je poslan i tehnički tim EU-a koji radi na detaljima prijedloga, čiji su temeljni ciljevi zajednički prihvaćeni, potvrdili su zvaničnici i diplomate.

“Tramp je konačno na našoj strani. Pitanje je sada kako pomiriti dva pristupa?” izjavio je jedan diplomata EU, koji je želio ostati anoniman zbog osjetljivosti razgovora.

Dok Evropska unija finalizuje novi, 19. po redu paket sankcija protiv Rusije od početka specijalne vojne operacije u februaru 2022., pregovarači ističu kako je za najučinkovitije djelovanje ključno partnerstvo sa Sjedinjenim Državama. Iako se slažu da je Putina potrebno pritisnuti, razilaze se u metodama. Trampova administracija preferira korištenje trgovinskih alata poput carina kako bi se iscrpila ratna blagajna Kremlja, dok se EU zalaže za formalne sankcije protiv kompanija i finansijskih institucija koje sarađuju s Moskvom.

Drugi diplomata EU-a rekao je da očekuju “žustre rasprave” sa SAD-om o tome kako zapravo udariti na Rusiju, navodi “Index”.

Nastavi čitati

Svijet

POLJSKA OBJAVILA VIDEO: Počela operacija “Istočni stražar”

Glavni štab poljske vojske potvrdio je da je započela NATO operacija pod nazivom “Istočni stražar”, čiji je cilj jačanje istočnog krila Saveza nakon nedavnog upada ruskih dronova na poljsku teritoriju.

Kao potvrdu početka operacije, poljski Glavni štab objavio je i video snimak slijetanja francuskog transportnog aviona A400 u vazdušnu luku Minsk Mazowiecki. Avion je, kako je navedeno, isporučio naoružanje za borbene avione Rafale, koji se, po svemu sudeći, već nalaze u Poljskoj.

Napetosti su porasle širom Evrope otkako je Poljska optužila Rusiju za upad bez presedana. Od 19 dronova koji su ušli na poljsku teritoriju, neki su oboreni, dok su se drugi srušili na polja, pa čak i na jednu kuću u istočnoj Poljskoj. Varšava tvrdi da je upad bio namjeran, a Moskva je umanjila važnost incidenta, navodeći da “nije imala u planu da cilja” objekte u Poljskoj, prenosi Index.hr.

Iako su dronovi i projektili povremeno zalutali na teritoriju zemalja koje graniče sa Ukrajinom od početka rata, ovo je najozbiljniji incident takve vrste. Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je to “najbliže što smo bili otvorenom sukobu od Drugog svjetskog rata”.

“NATO pokreće misiju ‘Istočni stražar’ (Eastern Sentry) kako bi ojačao naš položaj na istočnom boku”, izjavio je juče glavni sekretar NATO Mark Rute na zajedničkoj konferenciji za novinare s glavnim zapovjednikom NATO-a za Evropu, američkim generalom Alexusom G. Grynkewichem.

“Istočna straža biće fleksibilna i agilna misija koja će biti još više fokusirana na odvraćanje i odbranu, tačno kada i gdje je potrebno. Uključivaće dodatne poboljšane sposobnosti, integrisaće vazdušnu i kopnenu odbranu i povećati razmjenu informacija među državama”, rekao je general Grynkewich.

“Povreda vazdušnog prostora Poljske ranije ove sedmice nije izolovan incident. ‘Istočni stražar’ i ovaj novi pristup biće još više usmjereni na odvraćanje i odbranu, tamo gdje i kada bude potrebno štititi naše građane i odvraćati od daljih nepromišljenih i opasnih koraka poput onoga koji se dogodio ove sedmice”, rekao je Grynkewich.

Rute je rekao da će “Istočni stražar” uključivati resurse više zemalja članica, među ostalim Danske, Francuske, Velike Britanije, Njemačke i drugih, te da će imati elemente osmišljene za suočavanje s posebnim izazovima povezanim s korištenjem dronova.

Danska će u misiju uključiti dva borbena aviona F-16 za podršku poljskoj protivvazdušnoj odbrani, kao i jedan ratni brod, potvrdilo je njihovo ministarstvo odbrane.

Francuska je već najavila slanje tri borbena aviona Rafale, a Njemačka je obećala četiri Eurofightera. Iz Ministarstva odbrane Ujedinjenog Kraljevstva poručili su da su “potpuno predani” jačanju operacije „Istočni stražar“ te da će uskoro objaviti više detalja

Nastavi čitati

Aktuelno