Connect with us

Svijet

PREDVIĐANJA BBC-a: Ovo su najgori mogući scenariji NASTAVKA RATA između Irana i Izraela

Rat između Izraela i Irana za sada ne prelazi na druge države. Ali se postavlja pitanje šta ako ovaj sukob dodatno eskalira i proširi se van ovih zemalja?

BBC je opisao neke od najgorih mogućih scenarija.

Uključivanje Amerike
Iran je uvjeren da su Sjedinjene Američke Države odobrile ili barem prešutno podržale izraelski napad, uprkos američkim poricanjima. Ova država je u mogućnosti da širom Bliskog istoka napadne Ameriku, ciljajući npr. njene kampove specijalizovanih snaga u Iraku, vojne baze i diplomatske misije.

Militantne grupe Hamas i Hezbolah, koje se smatraju iranskim proksi grupama, možda jesu oslabljene, ali njihovi pripadnici u Iraku su naoružani i netaknuti. Pribojavajući se takvih napada, SAD su povukle dio svog osoblja. Upozorile su Iran na posljedice ako napadne američke ciljeve.

Šta bi se moglo dogoditi ako američki državljanin bude ubijen u npr. Tel Avivu ili negdje drugo? Američki predsjednik Donald Tramp bi mogao biti prisiljen djelovati. Za izraelskog premijera Benjamina Netanjahua se dugo smatra da želi uvući SAD kako bi mu pomogle u porazu Irana.

Vojni analitičari su pri stavu da samo Amerika ima bombardere i bombe za uništavanje bunkera, a koje mogu prodrijeti u najdublje iranske nuklearne objekte, posebno u gradu Fordowu. Tramp je svojim pristašama obećao da neće započinjati tzv. vječne ratove na Bliskom istoku. No, mnogi njegovi republikanci podržavaju izraelsku vladu i njen stav da je došlo vrijeme promijeniti režim u Teheranu.

Ako bi SAD postale aktivni učesnik ovog rata, to bi bila ogromna eskalacija s dugim, potencijalno razornim posljedicama.

Uključivanje zaljevskih država
Ukoliko Iran ne uspije dovoljno naštetiti vojnim i drugim ciljevima u Izraelu, uvijek ima mogućnost pokrenuti raketne napade na lakše ciljeve u zaljevskim državama, prvenstveno onim za koje vjeruje da su godinama pomagale i podržavale njegove neprijatelje.

U ovom dijelu svijeta postoji mnogo energetskih i infrastrukturnih ciljeva. Za napomenuti je na to da je Iran optužen za napad na saudijska naftna polja 2019., a da su jemenski Huti, koje podržava Iran, 2022. napali ciljeve u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Kasnije se dogodilo svojevrsno pomirenje između Irana i pojedinih zemalja u regiji.

No, te zemlje su one u kojima se nalaze američke baze. Neke od tih zemalja su prošle godine diskretno pomogle u odbrani Izraela od iranskog raketnog napada. Ako bi Zaljev bio napadnut, onda bi mogao tražiti od SAD-a i Izraela da ga brane.

Neuspjeh Izraela da uništi iranske nuklearne kapacitete
Šta ako izraelski napad ne uspije? Šta ako su iranska nuklearna postrojenja dobro zaštićena? Šta ako ne bude uništen iranski obogaćeni uranij, za koji se smatra da je skriven u tajnim rudnicima? Izraelci jesu ubili nekoliko iranskih naučnika za nuklearnu energiju, ali nijedna bomba, kako piše BBC, ne može uništiti iransko znanje i stručnost.

Nadalje, šta ako izraelski napadi navedu Irance na utrku za nuklearnim kapacitetima, zaključivši da je to jedini način braniti se? Šta ako iransko novo vojno zapovjedništvo bude tvrdoglavije i manje oprezno od svojih ubijenih prethodnika? To bi u najmanju ruku moglo prisiliti Izrael da nastavi s napadima, gurajući regiju u neprekidne napade i kontranapade.

Globalni ekonomski šok
Nafta je već skuplja zbog rata između Izraela i Irana. Šta bi se dogodilo ako bi Iran pokušao blokirati Hormuški moreuz, dodatno ograničavajući protok nafte? Šta ako Huti udvostruče napore u napadima na brodove ne Crnom moru? Za podsjetiti je i na to da je teško procijeniti koliko su Huti spremni rizikovati.

Širom svijeta su cijene već visoke. Rast cijene nafte bi povećao inflaciju koja je već podstaknuta zbog Trumpove carinske politike. Kako piše BBC, jedini koji bi profitirao od rastućih cijena nafte bio bi ruski predsjednik Vladimir Putin. Dodatne milijarde od ruske nafte značile bi i mogućnost nastavka finansiranja agresije na Ukrajinu.

Vakuum usljed pada iranskog režima
Šta ukoliko Izrael uspije izazvati pad iranskog režima? Netanyahu tvrdi da mu je primarni cilj uništiti iranske nuklearne kapacitete, ali je jučer izjavio da je širi cilj srušiti režim. Ako bi se to dogodilo, onda bi se to svidjelo nekima u regiji. No, da li bi pad režima uzrokovao politički vakuum u Iranu, da li bi izbio građanski rat? Još su svježa sjećanja na pad režima u Iraku i Libiji, piše BBC.

Related Topics:

Svijet

ZAJEDNIČKIM SNAGAMA! Obama i Kamala Haris “udarili” na Trampa

Bivši predsjednik Barak Obama i bivša potpredsjednica Amerike Kamala Haris održali su u subotu odvojene skupove pozivajući birače da podrže demokrate na izborima za guvernere u Virdžiniji i Nju Džerziju, te na referendumu u Kaliforniji o novom razgraničenju izbornih jedinica.

Obama je u Virdžiniji, na skupu podrške demokratskoj kandidatkinji Abigail Spanberger, oštro kritikovao Donalda Trampa i Bijelu kuću zbog “bezakonja, neodgovornosti i ludila”. Istakao je da je Trampova ekonomska politika “obogatila milijardere i korporacije, dok su hiljade federalnih radnika, uključujući mnoge u Virginiji, izgubile posao zbog poreskih olakšica bogatima”. Spanberger je, s druge strane, pokušala povezati svog protivnika, republikanku Vinsome Erl-Sirs, s Trampom, iako ona nije direktno učestvovala u njegovoj kampanji.

Kasnije istog dana, Obama je u Nju Džerziju podržao demokratsku kandidatkinju Miki Šeril, opisujući je kao “liderku koja zna kome služi i ne traži izgovore”. Istovremeno je upozorio da njen protivnik, republikanac Džak Kitareli, ima “sto odsto MAGA” podršku od Trampa, prenosi ABC.

Trampov politički tim ulaže milione dolara u mobilizaciju birača u obje savezne države, pokušavajući pojačati republikansku podršku pred izbore. Tramp je putem tele-mitinga pozvao birače u Nju Džerziju da glasaju za Kitarelija, nazvavši ga “posebnim čovjekom koji će donijeti nevjerovatne rezultate”

Na zapadnoj obali, Kamala Haris pojavila se na skupu u Kaliforniji, podržavajući prijedlog o novom razgraničenju kongresnih okruga — jedan od njenih prvih većih političkih nastupa otkako je napustila dužnost.

Nastavi čitati

Svijet

“NEMA POTREBE” Zahladili odnosi Trampa i Putina, evo kakva poruka je stigla iz Kremlja

Rusija se u nedjelju udaljila od ideje da se uskoro održi fizički sastanak Donalda Trampa i Vladimira Putina o ratu u Ukrajini. “Nema potrebe” da se na brzinu dogovori sastanak u ovom trenutku, rekao je u nedjelju portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenijela je državna novinska agencija TASS.

– Sada je potreban veoma pažljiv rad na detaljima dogovora – dodao je.

Nakon telefonskog razgovora s Putinom 16. oktobra, Tramp je izjavio da se nada da će se u roku od dvije nedjelje održati samit dvojice lidera u mađarskoj prestonici Budimpešti, s ciljem okončanja rata.

Ipak, čini se da su naknadni kontakti Vašingtona i Moskve uspjeli da ubijede američke zvaničnike da Rusija nije voljna da ublaži svoje maksimalističke zahtjeve prema Ukrajini. Tramp je odlučio da odloži samit na neodređeno vrijeme, rekavši da bi to bio “uzaludan sastanak”. Potom je 22. oktobra prvi put uveo oštre sankcije dvjema ruskim naftnim kompanijama, piše Jutarnji.

Peskov je ponovio stav Moskve i odbacio pozive Sjedinjenih Država, Evrope i Ukrajine na prekid vatre prije pregovora. Kremlj zahtijeva politički dogovor prije okončanja borbi.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Svijet

NETANJAHU NE MIRUJE! “Udarićemo na sve koji napadaju naše vojnike”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu upozorio je da Hezbolah pokušava da se ponovo naoruža i da će Izrael iskoristiti pravo na samoodbranu prema prošlogodišnjem sporazumu o prekidu vatre ako Liban ne razoruža ovu militantnu grupu.

Na početku sjednice Vlade, Netanjahu je rekao da će Izrael “djelovati po potrebi” ukoliko Liban ne preduzme korake da spriječi da njegova teritorija ponovo postane front. Izraelski ministar odbrane Izrael Kac takođe je rekao da Vlada Libana mora da ispuni svoju obavezu, razoruža Hezbolah i ukloni grupu iz južnog dijela Libana. Kac je naveo da će i dalje biti ulagani maksimalni napori da bi se zaštitilo stanovništvo na sjeveru Izraela.

SAD su posredovale u sklapanju primirja u novembru 2024. godine između Libana i Izraela nakon više od godinu dana sukoba izazvanog ratom u Gazi, ali je Izrael nastavio sporadične udare preko granice.

Prema sporazumu o prekidu vatre, Liban se složio da samo državne snage bezbjednosti mogu da nose oružje, što znači da Hezbolah mora da bude potpuno razoružan. Linker
Izraelska vojska je saopštila danas da je ubila četiri člana Hezbolaha.

Nastavi čitati

Aktuelno