Veliki ruski desantni brod usidrio se kod njemačke obale u Baltičkom moru, što je izazvalo zabrinutost među članicama NATO-a koje su već u stanju visoke pripravnosti zbog ponovljenih ruskih kršenja vazdušnog prostora Alijanse.

Desantni brod ruske Baltičke flote, “Aleksandar Šabalin”, bacio je sidro prije šest dana blizu ulaza u Libečki zaliv. Nalazi se na prometnoj brodskoj ruti do Femarnskog pojasa, ključne rute koja povezuje Baltičko i Sjeverno more i vidljiva je sa njemačkog ostrva Femarn.

Ruski brod prate njemački patrolni brod “Bamberg” i danske patrole, a njemačka mornarica je takođe poslala pomoćni brod “Vera” iz luke Kil.

Njemačka policija je potvrdila da se “Šabalin” nalazi van njemačkih teritorijalnih voda i da stoga ne krši domaći zakon ili međunarodne pomorske propise. Ovo nije prvi put da je brod primjećen u tom području.

❗️The Danish newspaper Ekstra Bladet reports that on the day the drones appeared in 🇩🇰Danish airspace, the 🇷🇺Russian Project 775 Landing Ship "Alexander Shabalin" of the Baltic Fleet was located off the coast of Denmark.

The ship was discovered with its transponder turned off… pic.twitter.com/id9XoMS79N

— 🪖MilitaryNewsUA🇺🇦 (@front_ukrainian) September 26, 2025

U septembru se usidrio blizu ulaza u danski Langelandski moreuz, a kasnije tog mjeseca snimljeni su neidentifikovani dronovi kako lete iznad danske vojne baze dok je ruski brod bio u blizini. Međutim, nisu pronađeni dokazi koji povezuju brod sa incidentom.

Prisustvo ruskog broda dolazi u vrijeme pojačanih tenzija. Od 10. septembra ove godine, Rusija je više puta povrijedila vazdušni prostor članica NATO-a, uključujući Poljsku, Rumuniju, Estoniju, Dansku, SAD, Francusku i Njemačku, koristeći dronove i avione.

Zbog čestih incidenata, predsjednik SAD Donald Tramp je 23. septembra rekao da zemlje NATO-a treba da obaraju ruske avione ako uđu u njihov vazdušni prostor. Slično je reagovala i ministarka odbrane Litvanije Dovile Šakalijene, podsjećajući na incident iz 2015. godine kada je Turska oborila ruski Su-34 koji je zalutao u turski vazdušni prostor na samo 17 sekundi.

“Bloomberg” je, pozivajući se na diplomatske izvore, objavio da je NATO upozorio Kremlj da je spreman da snažno odgovori na dalje provokacije, uključujući obaranje aviona.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je 26. septembra takve prijetnje nazvao “opasne”. Početkom oktobra, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, Dmitrij Medvedev, je sugerisao da bi pojava dronova iznad evropskih strateških lokacija mogla biti rezultat direktne “infiltracije iz Rusije”, ali nije potvrdio odgovornost Moskve, prenosi “b92”.

Premijer Velike Britanije Kir Starmer i predsjednik Francuske Emanuel Makron održali su danas onlajn sastanak Koalicije voljnih, kojem je prisustvovao i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i istakli jednoglasnu podršku Ukrajini tokom zimskog perioda i zajedničku posvećenost pravednom i trajnom miru, navedeno je u saoštenju kabineta Zelenskog.

Prema saopštenju, lideri Koalicije voljnih su pohvalili Zelenskog zbog zalaganja za potpuno i bezuslovno primirje, dok su istakli da je predsjednik Rusije Vladimir Putin odbacio prijedlog i pojačao napade na civile i infrastrukturu u Ukrajini.

Starmer i Makron su podržali stav Sjedinjenih Američkih Država da bi trenutna linija kontakta trebalo da bude polazna tačka za pregovore i ponovo potvrdili punu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.

Lideri su se saglasili da pojačaju ekonomski pritisak na Rusiju, uključujući eliminisanje ruske nafte i gasa sa svjetskog tržišta i sprečavanje trgovine tim resursima kroz treće zemlje.

Takođe su podržali mjere za kontrolu “sjenke flota” i produbljivanje koordinacije u toj oblasti.

Koalicija je izrazila spremnost da zadovolji hitne finansijske potrebe Ukrajine za 2026. i 2027, razmatrajući i korišćenje zamrznute suverene imovine Ruske Federacije.

Lideri su naglasili da će bilateralna vojna podrška Ukrajini ostati nepromijenjena.

Takođe su osudili ruske napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, najavljujući hitnu pomoć za obnovu i jačanje energetske otpornosti, uključujući protivvazdušnu odbranu.

Lideri su potvrdili i planove za raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini po prestanku neprijateljstava, kako bi se osigurala bezbjednost vazdušnog i pomorskog prostora i pomoglo u obnavljanju odbrambenih kapaciteta zemlje.

Saveznici navode da su spremni da ciljaju ne samo ruske kompanije direktno, već i entitete u trećim zemljama koje pomažu u transportu ili preradi ruskih energenata. Na primjer, kod britanskih novih sankcija spomenuto je da se prate i “kompanije u trećim zemljama koje nastavljaju da olakšavaju da ruska nafta dospije na globalno tržište”.

Izvjestan izvještaj navodi da među najvećim kupcima ruske nafte trenutno spadaju Kina, Indija i Turska.

Dakle, “treće zemlje” bi mogle uključivati upravo one države koje nisu primarno zapadne sankcionisane zemlje, ali kroz čiji sistem – bilo refiniranje, transport, ili preprodaju – ruski energenti dolaze na globalno tržište.

Iako u izjavama nije naveden iscrpan spisak imena zemalja koje će biti ciljani, na osnovu podataka i izvještaja možemo identifikovati najvjerovatnije kandidate:

Kina (ako ne bude saradnje u zaustavljanju ruskog izvoza) – velikog uvoznika ruske energije.

Indija – takođe veliki uvoznik ruske nafte.

Turska – navodno i kao tranzit ili refiniranje ruske nafte.

Moguće i neke zemlje Bliskog istoka ili jugoistočne Azije koje služe kao prerađivački centri ili tranzitne tačke.

Svaka država koja omogućava transport ruske nafte kroz brodove, luke, servisiranje tankera, osiguranje – bilo direktno ili posredno, prenosi Telegraf.rs.

Apple će dugovati novac korisnicima u Velikoj Britaniji nakon što je u četvrtak izgubio antimonopolsku tužbu vezanu za App Store, prenosi Financial Times.

Naime, tribunal za žalbe u oblasti konkurencije presudio je da je proizvođač iPhone-a zloupotrijebio svoj dominantni tržišni položaj kako bi naduvao naknade za programere.

Tribunal je utvrdio da kompanija ima “skoro apsolutnu tržišnu moć” za distribuciju iOS aplikacija i plaćanja unutar aplikacija. U odluci je navedeno da je Apple “zloupotrebljavao svoju dominantnu poziciju naplaćujući preterane i nepoštene cene.” Financial Times prenosi da će se Apple žaliti na odluku.

Podnosioci grupne tužbe rekli su da bi odšteta od oko 1,5 milijardi funti bila podijeljena između 36 miliona potrošača. Naknadno ročište, radi utvrđivanja procesa za “rješavanje svih pitanja u vezi sa proračunom” odštete, moglo bi biti već sljedećeg mjeseca.

Apple ima sve zategnutiji odnos sa strožim propisima preko Atlantika. Ranije ove nedjelje, kompanija je pojačala svoje napade na Zakon o digitalnim tržištima (DMA) Evropske unije, zakon osmišljen da zaštiti potrošače od dominacije velikih tehnoloških kompanija.

U srijedu je britanska Uprava za tržišno takmičenje i tržišta (CMA) potvrdila da Apple ima “status strateškog tržišta” u ekvivalentu DMA-a u toj zemlji. To daje CMA-u ovlašćenje da “osigura da mobilne platforme budu otvorene za efikasnu konkurenciju”.

Apple je dao sljedeću izjavu kao odgovor na presudu: “Zahvaljujemo tribunalu na razmatranju, ali se snažno ne slažemo sa ovom presudom, koja ima pogrešno gledište o živahnoj i konkurentnoj ekonomiji aplikacija. App Store je koristio preduzećima i potrošačima širom Ujedinjenog Kraljevstva, stvarajući dinamično tržište gdje se programeri takmiče, a korisnici mogu da biraju između miliona inovativnih aplikacija. Ova presuda zanemaruje kako App Store pomaže programerima da uspiju i pruža potrošačima bezbjedno mesto od povjerenja za otkrivanje aplikacija i sigurno plaćanje. App Store se suočava sa snažnom konkurencijom mnogih drugih platformi – često sa daleko manje zaštite privatnosti i bezbjednosti – dajući programerima i potrošačima mnogo opcija u načinu na koji kreiraju, dele i preuzimaju aplikacije. Namjeravamo da se žalimo”, rekao je Apple, prenosi b.92.