Društvo

PREMINUO HALID BEŠLIĆ! Iza njega ostala karijera duga više od 30 godina

Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu umro je Halid Bešlić. Prema informacijama Raporta, umro je prije oko 13 sati

Naša velika muzička zvijezda Halid Bešlić je već duže vrijeme smješten u KCUS zbog teške bolesti. Doktori su činili sve što je bilo u njihovoj moći, ali bolest je bila jača, piše Raport.

Halid Bešlić je poznati pjevač i legenda narodne muzike. Njegove pjesme su jednako uspješne kod starije, kao i kod mlađe publike. U svom opusu ima gotovo 200 pjesama, a otpjevao je i duete s Alkom Vuicom, Brankom Sovrlić, Danijelom Martinović, Harijem Varešanovićem, Mladenom Vojičićem Tifom, Harisom Džinovićem, Željkom Bebekom i drugima.

Obrazovanje

Halid je po zanimanju tesar. Nakon srednje škole je namjeravao upisati građevinski fakultet, ali na kraju se ipak odlučio za muziku.

Privatni život

Rođen je 20.11.1953. godine u zaseoku Vrapci kod Knežine, u opštini Sokolac. Odrastao je na Romaniji, a za svoje djetinjstvo kaže da je bilo srećno, mirno i bezbrižno.

Suprugu Sejdu je upoznao u vrijeme kada je snimio prvi singl. Ona je u početku radila u tvornici čokolade, a onda je napustila posao i posvetila se porodici. Kasnije su dobili sina Dinu, a Halid za svoju suprugu govorio je da je stub porodice i da ih jedino smrt može rastaviti. Želja im je bila imati još djece, ali Sejda nakon operacije tumora više nije mogla ostati trudna.

Halid je 2014. godine postao djed, njegov sin Dino i nevjesta Mahira su dobili blizance Lamiju i Belmina-Kana. Rođenje blizanaca je nazvao najsretnijim trenutkom u životu, a nakon toga je prorijedio nastupe kako bi što više vremena proveo s porodicom.

Iste godine su velike poplave poharale Bosnu i Hercegovinu i mnogi građani su u nekoliko sekundi izgubili svoje domove, a kako bi im barem malo olakšao situaciju, Halid Bešlić im je ponudio smještaj u svom hotelu u Semizovcu.

Posao

Halid Bešlić se amaterski počeo baviti pjevanjem još u osnovnoj školi kroz razna kulturno umjetnička društva, a najviše vremena je proveo u KUD- “Zijo Dizdarević”. Nastupao je sve do odlaska na odsluženje vojnog roka, a nakon povratka iz vojske počinje nastupati u poznatim sarajevskim restoranima.

Prvi singl pod nazivom “Grešnica” je objavio 1979. godine i od tada počinje rasti njegova popularnost na regionalnoj muzičkoj sceni.

Tokom svoje dosadašnje karijere je snimio dvadesetak albuma, a prvi od njih je bio album pod nazivom “Sijedi starac”, objavljen 1981. godine. Tih osamdesetih godina je sarađivao s kompozitorom Nazifom Gljivom, a rezultat njihove suradnje su brojni hitovi poput pjesama “I zanesen tom ljepotom”, “Zlatne strune”, “Beograđanka” i drugi. Diskografske kuće su u to vrijeme radile u tri smjene kako bi uspjele odštampati naručene tiraže njegovih nosača zvuka.

Kasnije započinje saradnju s kompozitorom Zoranom Kesićem koja je rezultirala hitom “U meni jesen je”, s albuma “Robinja” koji je objavljen 1998. godine. S tim je albumom pokazao da se odlučio krenuti glazbenim pravcem koji je okarakteriziran kao etno-pop. U Halidovom nastojanju da nastavi u ovom glazbenom pravcu mu pomažu producenti Samir Kadirić i Toni Lasan te autor Dino Muharemović. Suradnja sa spomenutom trojkom je 2003. godine rezultirala albumom “Prvi poljubac”, koji je zorno ilustrovao novi muzički pravac.

2004. godine je u filmu redatelja Pjera Žalice “Kod amidže Idriza” otpjevao pjesmu “Malo je, malo dana” autora Saše Lošića. U filmu redatelja Ognjena Sviličića je korištena njegova pjesma “U meni jesen je”, a Halid je u filmu “Karaula” izveo pjesmu “Put putuje moj jaran”.

2008. godine je u saradnji s Hajat produkcijom objavio album “Halid 08” s kojeg su se posebno izdvojile pjesme “Miljacka”, “Čardak”, “Snježana” i “Dvadesete” koje su podjednako obožavale i starija i mlađa publika. Pored stalne ekipe, na ovom je albumu ostvario suradnju i s Geronimom, Fahrudinom Pecikozom i Željkom Joksimovićem i drugima.

10.3.2009. godine je doživio automobilsku nesreću u kojoj je bio teško povrijeđen. Prilikom slijetanja s ceste je zadobio nekoliko ozljeda na licu i desnom oku koje su pokušavali spasiti liječnici u Bosni i Hercegovini, Turskoj i Belgiji, ali bezuspješno. Nakon oporavka je krajem listopada iste godine održao dva velika koncerta u Zagrebu.

2013. godine je objavio novi album naziva “Romanija” na kojemu se našlo 11 pjesama od kojih se posebno izdvojila pjesma “Lavanda”.

Iako se jedno vrijeme nagađalo da je njegovoj karijeri došao kraj, Halid Bešlić je 2018. godine objavio pjesmu “Taman je”, koja je najava novog albuma “Trebević” čiji će izdavač biti muzička produkcija BHRT. S Halidom su na ovom albumu radili njegov dugogodišnji saradnik Samir Kadirić, Mirko Šenkovski Geronimo i jedan od najplodonosnijih hrvatskih autora Nenad Neno Ninčević.

Osim muzikom, Halid Bešlić se već nekoliko godina uspješno bavi privatnim biznisom – vlasnik je benzinske crpke i motela u Semizovcu.

Najveća postignuća

Iza Halida je karijera duga više od 30 godina tokom koje je prodao nekoliko milijuna nosača zvuka i održao hiljade koncerata na kojima je stotine tisuća vjernih fanova s njim pjevalo njegove pjesme. Velik broj tih koncerata je bio humanitarnog karaktera.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati